Prema svojoj osnovnoj definiciji, izbori su postupak kojim narod i nacionalne manjine jedne države povjeravaju obavljanje političke vlasti pojedincima u predstavničkim tijelima različitih razina. Nakon završetka glasovanja, a kada se završi zbrajanje i procedura provjere, izabrani političari predstavljaju svoje birače (ali i ostale) te tako vrše suverenu volju većine naroda. Zbog toga se izbori održavaju u redovitim intervalima te predstavljaju temelj legitimiteta cjelovitog sustava određene države, a bez njih pojedine političke sustave nazivamo diktatorskim. Budući da se u BiH 12. listopada održavaju Opći izbori, razgovarali smo sa Stjepanom Mikićem, predsjednikom Središnjeg izbornog povjerenstva u BiH.
Gosp. Mikić je rođen 1949.
u Vidovicama. Studij povijesti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radnu
karijeru započeo je 1975. kao profesor u Srednjoj školi u Odžaku, a tijekom
godina obavljao je različite funkcije među kojima su: načelnik Policijske uprave
za Posavinu te predstojnik Ureda hrvatskog člana Predsjedništva. Prije 10
godina izabran je za člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kojemu je i aktualni
predsjednik. Oženjen je i otac je dvoje odrasle djece.
Poštovani, u kakvu ozračju država BiH, njezini narodi, političke
stranke i Središnje izborno povjerenstvo dočekuju nove Opće izbore?
Ja mogu govoriti o
Središnjem izbornom povjerenstvu BiH. Privode se kraju aktivnosti na
organiziranju i održavanju Općih izbora u BiH zakazanih za 12. listopada. U tijeku
je distribucija izbornog materijala prema općinskim/gradskim izbornim
povjerenstvima. Mi u ovom trenutku možemo kazati da će 12. listopada biti sve
spremno da građani s pravom glasa mogu obaviti glasovanje.
S obzirom na velike svibanjske poplave, možete li reći hoće li u
poplavljenim područjima biti problema s biračkim popisima i hoće li se izbori
organizirati s poteškoćama?
Na osnovi informacija koje
smo dobili s terena od lokalnih izbornih povjerenstava, možemo kazati da nije
bilo značajnijih migracija pučanstva, tako da će se izbori i na tim područjima
provesti bez problema.
Retorika izborne kampanje je dovedena do usijanja. Recite nam, prema
vašem predviđanju, hoće li izbori biti fer i pošteni s obzirom na količinu
iznesene „prljavštine“?
Nemam utisak da je
kampanja nešto drukčija u odnosu na ranije izbore koje smo provodili, a uvijek su
ocjenjivani od međunarodnih izbornih promatrača kao fer i pošteni. Vjerujem da
će tako biti ocjenjeni i predstojeći listopadski izbori.
Već su se pojavili navodi o glasačima u inozemstvu kojima je pristiglo nekoliko
desetaka glasačkih listića drugih birača. O čemu je tu riječ?
Mi smo svoju zakonsku obvezu ispunili i
informaciju, koja sadrži sva saznanja o toj pojavi koju smo dobili iz medija i
na druge načine, smo proslijedili Tužiteljstvu BiH. Mi smo u Središnjem
izbornom povjerenstvu BiH proveli istragu o onomu što se događalo od trenutka
raspisivanja izbora do trenutka kada je BH Pošta preuzela glasačke pakete (kuverte)
i konstatirali smo da nije napravljen niti jedan propust, sve je urađeno u
skladu s procedurama. Sada je posao na Tužiteljstvu BiH da utvrdi o čemu se
zaista radi.
Koji su najčešći načini kršenja izbornih pravila?
Ako govorimo o kampanji,
onda su to uglavnom kršenja koja se odnose na plakatiranje, odnosno
postavljanje plakata tamo gdje to nije dopušteno, ili oštećivanje plakata. Ali
za te povrede, u prvom stupnju postupka, nadležno je općinsko izborno
povjerenstvo. Do sada nije bilo značajnijih kršenja pravila ponašanja u
izbornoj kampanji.
Bh. birači su razočarani i sve više apstiniraju od glasovanja, a mnogi
ih vide samo kao dodatni trošak koji ništa u biti ne mijenja. Prema vašem
mišljenju, zašto je to tako?
Mislim da nije primjereno da ja kao
predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH odgovaram na takva pitanja,
vjerojatno će politički analitičari imati što kazati o tome. Mi kao državna
institucija, za svake izbore pa tako i za ove, provodimo posebnu kampanju za
animiranje birača da iziđu na izbore i da glasuju. U fokus stavljamo mlade i
žene.
U pojedinim zemljama su izbori nevažeći ako na njih iziđe manje od 50%
glasača? Zašto u BiH ne postoji takva odredba jer i neizlazak na izbore je
slanje poruke kako se nešto mora mijenjati, a na kraju o svemu odlučuje nekih
25% glasača ili manje?
Ovo pitanje trebate
postaviti zakonodavcu, u ovom slučaju to je Parlamentarna skupština BiH.
Često
se spominju kupovina i prodaja pojedinih glasova. Možete li nam reći je li to
dokazano i u kojem slučaju, i kako Izborno povjerenstvo reagira na to?
Mi dosad nikada nismo
imali argumentirani prigovor s dokazima za bilo kakvu „kupovinu“ ili „prodaju“
glasova. Ukoliko bi takvo što postojalo, bilo bi procesuirano, a svakako bi o
tomu obavijestili i nadležno tužiteljstvo jer bi takva pojava imala obilježje
kaznenog djela.
Naše
novine izlaze na dan izbora. Koja je vaša poruka našim čitateljima,
potencijalnim glasačima?
Koristim prigodu pozvati birače da
iskoriste svoje pravo glasa. Oni danas imaju najvažniju ulogu. Političkim
subjektima upućujem poziv da poštuju izborna pravila za vrijeme izborne šutnje,
a svim kandidatima želim puno sreće i uspjeha.
Nema komentara:
Objavi komentar