Stephen P. White: Primarni razlog posjeta pape Franje SAD-u je potpora kršćanskoj obitelji

Prigodom posjeta Svetoga Oca Sjedinjenim Američkim Državama sugovornika smo pronašli u članu američkoga programa za Katoličke studije i stručnjaku za etiku u Američkome centru za javnu politiku čiji se rad usredotočuje na primjenu katoličkog socijalnog nauka u širokom spektru suvremenih političkih i kulturnih pitanja. Riječ je o Stephenu P. Whiteu koji je studirao politiku na Sveučilištu u Dallasu i filozofiju na Američkome katoličkom sveučilištu u Washingtonu D.C... 

 

White je diplomirao na Sveučilištu St. Patrick u Londonu, a njegovi eseji i članci objavljivani su u National Review Online, Huffington Post, Magnificat, The Catholic Herald (UK), The Daily Caller, TheCatholicThing.org i FirstThings.com. Redoviti je suradnik i CatholicVote.org. Od 2005. koordinator je trotjednog seminara Tertio Millennio  o socijalnom nauku Katoličke Crkve s naglaskom na misli sv. Ivana Pavla II., koji se održava svakog ljeta u Krakovu. S njim smo razgovarali o posjetu pape Franje SAD-u, smrtnoj kazni, rasizmu te američkom društvu općenito...

Poštovani gosp. White, u svome jedanaestom međunarodnom pastoralnome posjetu papa Franjo je posjetio Sjedinjene Američke Države. Možete li nam ukratko reći kakvi osjećaji vladaju među Amerikancima dok ugošćuju Svetoga Oca?

Neopisivo, bolje rečeno, neizbježno je zanimanje Amerikanaca, i to ne samo katolika, nego i građana drugih vjerskih provenijencija za ovaj pohod. Svijet je izgubio ćudoredni kompas; kako evanđelje veli: ovce tragaju za svojim pastirom (usp. Iv 10,3), a čini mi se da smo ga svi na svoj način prepoznali i pronašli u papi Franji.

Spomenuli ste nekatoličko američko pučanstvo. Zanima nas kakvo je zaista nekatoličko društveno političko mnijenje prigodom Papina posjeta Sjedinjenim Državama?

Morate znati da zanimanje za papu Franju nadilazi crkvene granice. Političari koji iz Papina posjeta pokušavaju izvući svoju stranačku korist uvidjeli su da to ovoga puta nije lagan posao. Papa je govorio o politici, ali na izrazito nestranački način. Papa nema stranačkih miljenika. Ono što naglašava jest dijalog i suradnja.   

Iz pojedinih američkih informativno-medijskih kuća često se može čuti kako je papa Franjo prerušeni socijalist ili komunist... Možete li to komentirati?

Oni koji promatraju i analiziraju Svetoga Oca kao ideologa jesu obično pojedinci koji ne mogu ili ne žele gledati stvarnost kakva jest, nego ju vide isključivo iz svojih vidokruga ideoloških kategorija. Takve pritužbe najčešće puno više otkrivaju njih same negoli Papu.

U čemu će Papin posjet utjecati na odnose Sjedinjenih Američkih Država i Kube?

U svome obraćanju Kongresu Sveti Otac jasno je izložio da kao Papa vidi dio svoje „obveze” u građenju mostova gdje god je to moguće. Na kraju „pontiff“ i znači mostograditelj.

Takozvani „jednospolni brakovi“ tema su velikih prijepora u Sjedinjenim Državama. Nedavno pritvaranje gradskog matičara zato što je odbio vjenčati homoseksualce izazvalo je mnoštvo reakcija, ali i odobravanja. Kakvo je Vaše mišljenje o katolicima koji podržavaju jednospolne brakove?

Nažalost, brojni katolici u Sjedinjenim Državama podržavaju jednospolne brakove. Ova potpora pokazuje kako je važno za Crkvu pokazati istinsku ljepotu braka i obitelji, a to znači prikazati kršćanski brak u perspektivi ljubavi kao bolju alternativu trivijalnoj seksualnoj revoluciji. Papa Franjo veli da je potpora kršćanskoj obitelji primarna svrha njegova posjeta Americi.

Sjedinjene Američke Države poznate su po svojoj visokoj razini demokracije, a u isto vrijeme provode zakon o smrtnoj kazni i doživotnom zatvoru za ne tako ozbiljna kriminalna djela...

Prvi razlog zašto je smrtna kazna ustrajna u SAD-u jest taj što je njegova provedba zaštićena Ustavom kojega je teško promijeniti. Drugi razlog je da svaka od 50 država ima svoj vlastiti sustav kaznenog pravosuđa. Neke države su odustale od zakona o smrtnoj kazni, dok druge nisu. Poziv katoličkih biskupa vodeći je glas za promjenu zakona s ciljem dokinuća smrtne kazne – njihov uspjeh nedavno je zabilježen u državi Nebraska – čiji napor je podržao i pohvalio sam papa Franjo prigodom svojega obraćanja Kongresu.

Svakodnevna ubojstva afroameričkih maloljetnika u režiji državne policije te njihovi sve glasniji povici i prosvjedi, a pogotovo oni posljednji u Fergusonu, vratili su nas u žižu rasističkih podjela u SAD-u. Je li rasizam još uvijek naglašen u Americi i podržavaju li ga poneki politički lideri u društvu?

Rasizam je, nažalost, stara rana našega društva i to tako duboka da zarasta vrlo sporo. Zarastanje je tim teže zato što je s jedne strane neprekidno nijekan kao društveni problem, a s druge strane lukavo potpirivan radi sitnih političkih bodova.

Za većinu svjetske populacije Sjedinjene Države su privlačne zbog svoje slobode misli i demokratičnih stajališta, ali i odbojne zbog svoje vanjske politike koja se, iz određenih političkih krugova, smatra ozbiljnom prijetnjom svjetskome miru. S ovog potonjeg stajališta, kakav bi bio Vaš komentar na poznatu maksimu da je SAD „svjetski policajac“?

Daleko od toga da vanjsku politiku Sjedinjenih Država ne treba kritizirati, ali joj, isto tako, ne koristi teza da svaka zemlja u razvitku, na jedan ili drugi način, poradi mira i sigurnosti ovisi o njoj. U svemu tome vlada i svojevrsna hipokrizija kada se kritizira američka vojna moć, a u isto se vrijeme zna da stabilnost pojedinih zemalja nužno ovisi o njezinoj zaštiti i njezinim sigurnosnim mjerama.

Dok se pripremate za nadolazeće predsjedničke izbore u SAD-u koje će, s velikim zanimanjem, pratiti većina svjetske populacije, kakav bi predsjednik, prema Vašem mišljenju, najbolje odgovarao sadašnjim potrebama američkoga društva? 

Demokracija se oslanja na karakter ljudi, a u karakteru ljudi američka demokracija pokazuje kako svoju slabost, tako i žilavost. Predugo je u temeljnoj dinamici američke politike bilo potezanja konopa između države i tržišta: s jedne strane ova prva želi više državnosti, a manje tržišta, a s druge strane ova potonja želi više tržišta, a manje državnosti. Vođa koji će svratiti pozornost na demokratsko društvo – prostor između pojedinca i države u kojem se odvija najveći dio našeg zajedničkog življenja – lider je koji će biti sposoban započeti s liječenjem američke politike.

Prema Vašem mišljenju, koji je razlog da je, ove godine, papa Franjo izabrao baš SAD za svoj pastoralni pohod?

Svjetski susret obitelji događaj je koji se uklapa u središnju temu Bergoglijeva pontifikata. Susret je od 22. do 25. rujna održan u Philadelphiji. Sveti Otac je došao u Ameriku otvoreno podržati ovaj svjetski susret obitelji. Konačno, papa Franjo je rekao da bi svaki pastir trebao vonjati po svojim ovcama. Tako, dok očito ima veliku ljubav prema ivičnjacima svoga tora, gdje živi od 70 do 80 milijuna njegovih "ovaca", a koje još nije posjetio i koje još dobro ne poznaje, Papa se želi pobliže susresti s ovim svojim nemirnim stadom koje, pokatkad u pometnji i plahosti, ipak pripada njegovoj brizi.