Župa
Podhum se nalazi osam kilometara jugoistočno od Livna na magistralnom
putu Mostar – Split, tik uz Buško jezero, jedno od najvećih europskih
akumulacionih jezera nastalih ljudskom rukom. Krajolik Livanjskog polja u
kojemu se smjestila i upečatljiva podhumska župna crkva sv. Ivana Krstitelja
uljepšavaju planine Tušnica na sjeveroistoku, Kamešnica na jugozapadu te brda
Huma i Tribnja na sjeveru, što čitavom kraju daju veličanstven izgled...
Činjenica je da
naš čovjek ne zna mnogo o svojoj domovini i njezinim prirodnim ljepotama dok
glorificira sve tuđe što je možda samo na fotografiji vidio, a u njegovoj se blizini
nalazi tako veličanstvena priroda s bogatom duhovnom i turističkom ponudom.
Podneblje na tromeđi...
Jedno od takvih
oku predivnih područja „za razglednice“ je i prostor Buškog jezera smještenog u
dinarsko kraškom kraju kao prirodni nastavak Livanjskog polja. Jezero koje se nalazi
na nadmorskoj visini od 700 metara s površinom od čak 56 km², u ljetnim
mjesecima izrazito je toplo te ugodno za kupanje. Također je pogodno za gotovo
sve sportove koji trebaju vjetar ili čamac... Osim spomenutoga, ono je jako
atraktivno ribičima jer obiluje endemskim vrstama kao što su oštrulja i podbila... Ulovljeni i fotografirani primjerci riba od čak 40
kilograma privlače lovce na trofejne primjerke i bude maštu. I to naravno nije
sve, potencijali brdskog biciklizma, izletništva i planinarenja nemjerljivi su,
a blizina Jadranskog mora koje je udaljeno nešto više od sat vremena vožnje
dodatno daje vrijednost ovome kraju na tromeđi Bosne, Dalmacije i Hercegovine...
Osim Buškog
jezera tamošnji stanovnik se treba ponositi i Livanjskim poljem koje je kao
krška tektonska rasjelina, okružena visokim i zimi vrlo surovim planinama.
Riječ je o najvećem vlažnom staništu u BiH sa značajnom populacijom rijetkih
ptica kao što su kosac, veliki ronac i bukavac. Sa svojih 46
000 hektara veliko kraško polje također je jedno od najvećih u Europi i svijetu.
U Bosni (a i Hercegovini) dosta je toga „naj“, međutim očito je da to ne znamo
cijeniti...
A gdje je tu župa?
Livanjsko polje i prostor oko
Buškog jezera ima jake katoličke korijenje. Samostani i župe tijekom vremena su
rasli, ali nažalost i propadali. Promatrajući danas crkveno-administrativnu
podjelu shvatili smo kako župa Podhum
pripada Banjalučkoj biskupiji i Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj. Čudno,
graniči s pet župa i drugom biskupijom: na istoku s Prisojem i na jugu s
Rašeljkama koje pripadaju Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, na zapadu s Bilom i
Čuklićem te na sjeveru s Vidošima od koje je nastala odvajanjem najprije kao
kapelanija 1909., a 1935. je pravno utemeljena kao župa.
U Podhumu danas pastoralno
djeluju dvojica fratara: župnik fra
Kazimir Dolić rođen u Žirovićima kraj Livna i mladi, tek zaređeni, kapelan fra Davor Petrović iz Viteza. Ugodni su
to i blagi svećenici koji su bez razmišljanja i odugovlačenja prihvatili našu zamolbu
da napravimo reportažu iz njihova sadašnjeg pastoralnog područja. U svom
djelovanju imaju pomoć dvije časne sestre koje pripadaju redu Školskih sestara
franjevki čija se kuća nalazi tik uz župni ured. Za Podhum kažu kako je to
pitoma i lijepa župa s dobrim ljudima.
Svećenici i
sestre redovito za đake drže župni vjeronauk, naravno uz onaj školski. S mladima
se organiziraju susreti svake subote. Usporedno se radi s djecom u osnovnoj
školi kojih ima 160 te srednjoškolcima kojih je 133. Inače u župi danas ukupno
ima 1 786 vjernika u 571 obitelji.
Što se vjerskog
života tiče izuzetno su popularne svibanjske i listopadske pobožnosti, zornice,
prvi petak te mlada nedjelja. Župa ima zbor s oko 30 članova, a aktivan je i onaj
dječji s 20-ak pjevača.
„Frama službeno
ne postoji jer je pastoralni rad usredotočen na sve mlade, a ne samo za one
koji žele biti članovi Frame“, naglašava fra Kazimir i kaže kako župa ima svoju
mladež s kojima se radi, a na svaki poziv za određenu pastoralnu akciju uvijek se
odazove minimalno njih 30. Kažu kako nema mnogo eskiviranja.
Izvrsna suradnja sa župljanima
U Župnom ekonomskom
vijeću s 14 župljana, fra Kazimir ima odličnu potporu i suradnju na svim
poljima. Nakon dolaska u župu 2012. uspostavio je sjajnu komunikaciju i s Pastoralnim
vijećem u kojemu su članovi ljudi, kako se kaže, profesionalci u svome polju
djelovanja. Među njima postoje i oni koji su zaduženi za obitelji koje imaju
problema. Tako se razgovara o problemima sa supružnicima te djecom. Karitativni
dio Pastoralnog vijeća pomaže najugroženije, posjećuje stare i nemoćne. Postoje
i oni članovi koji se brinu o liturgiji, ministrantima... Molitvena zajednica
ima oko 30 članova. Župnik u šali veli kako su njegovi vjernici još uvijek u
granicama normale i nema "podivljalih".
Tijekom svoga
postojanja župa je dala osam svećenika i 16 časnih sestara, a fra
Tomislav Miloloža je student
Franjevačke teologije u Sarajevu.
U župnom smo uredu
razgovarali i sa časnom sestrom članicom reda Školskih sestra franjevki s. Romanom Valešić. „Radim u
domaćinstvu. Narod me je prihvatio veoma dobro. Nemam nekakvih problema ovdje.
Prije dolaska u Podhum između ostaloga djelovala sam u Osijeku, Busovači te
Njemačkoj“, rekla nam je s. Romana.
Budući smo u
Podhum došli bez najave i za vrijeme godišnjih odmora, s nekolicinom župljana morali
smo razgovarati preko telefona. Jedan od njih je i Miroslav Čurić, predsjednik KUD Kamešnica
Podhum. Ističe vrlo dobro suradnju sa župnikom koja je prožeta poštovanjem.
Kamešnica osim toga što je imala više
od 150 službenih nastupa redovito animira misno slavlje u svojoj matičnoj župi.
Župu čini šest sela
Porijeklo imena
župa i sela uvijek je zanimljivo, a njihova starost te korijeni govore mnogo
toga. Fra Kazimir nam je rekao kako je župa Podhum dobila ime po istoimenom
selu koje je smješteno u njezinu središtu. Ono se nalazi ispod brda Hum pa je i
geneza imena veoma jasna. Zanimljivo je spomenuti kako se taj naziv prvi put
javlja 1235. U selu se uz crkvu, dvoranu i kuću nalazi i osmogodišnja škola,
zgrada mjesne zajednice, pošta, trgovina, svadbeni salon Rustikana te dva groblja: Bendevrlj, smješten uz župnu crkvu i
groblje Selimovac s kapelicom Isusova uzašašća.
Ostala sela koja
čine župu su: Vržerale – na prostoru koje povezuje Livanjsko polje i Buško
blato; Podgradina – staro selo koje se spominje još u rimskom dobu smješteno uz
branu Buškog jezera i poznato po neistraženim lokalitetima: Glavica, Crkvina i
Rešetarica; Bilo Polje – južno od župne crkve čuveno po brojnim mašetima (stećcima)
te po stadionu NK Kamešnica; Miši –
selo koje korijenje vuče još iz 15. st, jedno vrijeme bilo duhovno sjedište
čitavog kraja i poznato je po vrlo lijepom umjetnom jezeru Mandek te selo Golinjevo
u kojemu se nalazi groblje s kapelicom sv. Ane. U dijelu župe koje se zove
Golinjevo ne žive samo katolici već ima i nešto muslimana koji imaju džamiju.
Zanimljivo tu postoji i pravoslavno groblje iako prema posljednjem popisu tu
nema pravoslavaca. Pjesnik Jovan
Sundečić, inače pravoslavni pop je rođen u tom selu 1825.
Župa nema filijalnih
crkava.
Unutrašnjost crkve
Nakon razgovora o
povijesti i imenima sela obišli smo unutrašnjost crkve čiji je interijer prije
pet godina uređen prema projektu ing.
Stanislava Kale iz Metkovića. Kao što je već rečeno župa Podhum je nastala
odvajanjem od Vidoša. Prvotna crkva izgrađena je 1882. kao
filijalna. Sadašnja je skladnih dimenzija 33 x 19 metara i građena je od
1964. do 1975. na mjestu stare. Posebnost crkve su tri zvonika s također tri
zvona koja joj daju iznimnu grandioznost. U posljednjem ratu nije bilo
oštećenja jer je bojišnica bila daleko od župe. U sklopu crkve nalazi se jedna
vjeronaučna dvorana, dok je druga izgrađena uz župni ured.
Crkveni prostor
ukrašavaju mnoga umjetnička djela, a među njima su vitraji izvedeni prema
nacrtima slikara Ivana Tune Jakića.
Iznad glavnog oltara nalazi se mozaik Isusovo
krštenje na Jordanu (410 x 242 cm), a izradila ga je zagrebačka akademska
slikarica Blaženka Salavarda. Ista
umjetnica je u mozaiku napravila i križni put dok je Mile Blažević izradio je kip sv. Ive u bronci.
Pripreme za svadbeno slavlje i odlazak
Baš dok smo
razgledali crkvu došla je mladenka Kristina
Batinić zajedno sa svojom kumom kako bi oprobale uzorke za uređenje i
kićenje crkve. Bilo nam je zanimljivo kako je svadba zakazana u ponedjeljak, a
župnik nam je objasnio kako u kolovozu skoro svaki dan budu svadbe, nekada i
dvije po danu. Fra Kazimir veli kako u Podhumu ne manjka svadbi ni krštenja.
Ljudi se žene, a djeca se rađaju...
Za vrijeme
boravka u ovoj župi vidjeli smo samo dobre stvari i priče. Zanimalo nas je u
čemu je onda „problem“? Čemu tužna i zabrinuta lica fratara kada se govori o
brojevima vjernika?
Formula je
jasna. Kristinin zaručnik živi i radi u Njemačkoj te odmah nakon vjenčanja i završetka
godišnjeg odmora mladi bračni par odlazi iz Podhuma. I to nije izdvojen primjer
nego masovna pojava. Vjenčanje se obavljaju svaki dan, ali rijetko tko ostaje
živjeti u ovdje...
Samo jedna strašna
riječ može opisati čitavu situaciju kojoj se ne nadzire kraja: iseljavanje.
Dovoljno je
pogledati podatke iz prošlosti i usporediti ih s onim danas. Župa je imala
1974. skoro 4 000 vjernika, a 1991. za 500 manje. Njihov se broj smanjivao zbog
iseljavanja koje je pospješeno stvaranjem akumulacijskog jezera i danas iznosi
manje od 2 000. A riječ je o župi koja nije imala izravnih ratnih problema niti
međunacionalnih trzavica.
Danas egzodus
nitko izgleda ne može zaustaviti. Odlaze oni koji moraju jer ne mogu prehraniti
članove obitelji, ali i oni koji imaju skoro sve te žele više. Problem je to
koji je zahvatio čitav hrvatski narod, a kad će biti lijeka za tu pojavu još
uvijek ne znamo...
Ostatci bazilike
Nakon pozdrava
sa župnikom fra Davor nas je
provezao kroz sela kako bismo stekli dojam o kraju. Ljeto je i vrućina dok se
većina župljana sakrila po kućama kako bi preživjeli još jedan pakleni dan. Oni
rijetki koje sretnemo na putu mašu i pozdravljaju kapelana.
Razgovarali smo
i o lokalnom nogometnom čudu NK Kamešnici
Podhum, klubu koji je osnovan 1972. Njegove službene boje su crvena, bijela
i plava, a dresovi svijetloplavi. Klub nastupa u drugoj nogometnoj ligi FBiH
Jug a stadion im je u selu Bilo Polje. Njihov ljuti rival je Troglav iz Livna koji je nekoć igrao u Premijer ligi BiH a sada su u istom rangu natjecanja.
Dok čitavim
krajem dominiraju jezero, polje ili planine vidjeli smo kako u župi postoji
više grobljanskih kapelica. U Golinjevu i Mišima nalaze se i kipovi Sv. Ante i
Sv. Leopolda (granit) domaćeg majstora Joze
Šuće iz Miša.
Obišli smo i na
Rešetarici zavjetnu crkvicu Sv. Ilije, koja je podignuta 1928. Na tom su
lokalitetu otkrivene starokršćanska (antička) bazilika i starohrvatska
nekropola. Izuzev usmene predaje, ne postoje nikakvi pisani tragovi. Na tim je temeljima
1974. sagrađena nova crkva, a 2004. je ponovno obnovljena za župnikovanja fra Tvrtka Vrdoljaka.
Kada se sve zbroji,
saznali smo kako Podhumljani ne znaju pripadaju li Bosni ili Hercegovini te za
sebe vrlo rado kažu da su graničari ili „i“ u nazivu Bosna i Hercegovina.
Zanimljiva
povijest ovoga kraja ostavila je mnoga arheološka nalazišta, brojne gradine iz ilirskoga
i rimskoga doba, artefakte te nekropole s velikim brojem stećaka. Kako smo
rekli, osim povijesne zanimljivosti, ovo područje nudi mogućnost bavljenja
skoro svim sportovima i turizmom.
Nažalost,
hrvatsko pučanstvo Buškog blata zadesila je teška sudbina kada je prije 45
godina doživjelo prisilno iseljavanje kao jedan od najtežih vidova migracije
stanovništava. Ta tragedija još nije završila nego se odvija i danas. Šteta za
tako lijep kraj i vrijedne vjernike!
Kulturno
umjetničko društvo Kamešnica
U razgovoru s
predsjednikom Kamešnice Podhum Miroslavom Čurićem saznali smo kako tradicija
organiziranog folklornog stvaralaštva hrvatskog naroda na prostoru oko
Buškog Blata seže u 1928. gdje nalazimo početke djelovanja Ogranaka Hrvatske seljačke sloge koji je na
kulturnom planu bio aktivan sve do Drugog svjetskog rata. KUD Kamešnica Podhum, kao baštinik kulturne
tradicije ovog prostora, osnovan je 1972. i djelovao je do kraja 80-ih godina
prošlog stoljeća. Na svu sreću rad Društva obnovljen je 2005. te je tako
otrgnut od zaborava barem dio kulturne baštine hrvatskoga naroda ovoga
podneblja. Društvo ima 50-ak članova koji promiču tradiciju, običaje i kulturno
nasljeđe prezentiranjem izvornih plesova, pučkih napjeva (ganga, bećarac,
ustresavica) te tradicionalne instrumentalne glazbe.
U okviru Društva djeluju folklorna - muška i ženska pjevačka skupina te dječja.
U okviru Društva djeluju folklorna - muška i ženska pjevačka skupina te dječja.
U kratkom
vremenskom razdoblju Društvo vrlo aktivno radi i nastupa na prostoru BiH,
Hrvatske i šire. Značajniji nastupi: Uskopaljske
jeseni 2006.; Livanjska noć u
Zagrebu 2007.; Đakovački vezovi 2007.;
Međunarodna smotra folklora u Beču 2008.; Vinkovačke
jeseni 2008. Nastupali su u Tuzli, Trebinju, Banja Luci, Zurichu, Berlinu,
Beču te za HTV, FTV, BHT 1, te snimali
emisiju za serijal Lijepom našom…
KUD Kamešnica nastupa i kao pjevačka
skupina prigodom misnog slavlja. Vrlo rado se odazovu pozivima svećenika Crkve
u Hrvata te pjevaju na misama gdje su pozvani. Župnici, predbilježite se na
vrijeme jer je njihov raspored veoma popunjen!
Dvije župe Podhum
U Bosni i
Hercegovini postoje dvije istoimene župe: sv. Ive Podhum kod Livna i sv. Ante
Padovanskog u Podhumu-Žitače. Jedna župa je u Banjolučkoj, a druga u
Vrhbosanskoj (nad)biskupiji i prilično su udaljene. Ipak, unatoč tomu što su u
različitim biskupijama te podnebljima kako ne bi došlo do zabune vrlo je važno
naglasiti da se jedna nalazi u blizini Livna dok drugoj treba dodati sufiks
Žitače. Što je sigurno, sigurno je.
