Tko ne vjeruje u postojanje pakla neka dođe u Siriju!

Sirija je država u kojoj je tamošnji građanski rat, potpirivan iz više desetaka zemalja, ušao u šestu godinu. Iako se iskre mogućeg mira i završetaka konflikta naziru, dosadašnje civilne i vojne žrtve su prevelike. Poginulo je oko 400 000 osoba, dva milijuna je ranjeno, pet milijuna osoba pobjeglo je iz Sirije, a oko šest milijuna je interno raseljeno.

Povodom obilježavanja šeste godišnjice početka sukoba u kojemu veliku cijenu plaćaju i sirijski kršćani, donosimo pregled razgovora kardinala Marija Zenarija, apostolskog nuncija u Damasku, za Radio Vatikan.

Najgora katastrofa

Prosvjedi protiv Assadova režima u Siriji započeli su 15. ožujka 2011. te su se pretvorili u rat nečuvena nasilja. U prigodi četvrte godišnjice rata, Ujedinjeni narodi opisali su sukob u Siriji kao najgoru nesreću koju je čovjek nakon Drugoga svjetskoga rata izazvao.

Na šestu obljetnicu u Kazahstanu u tijeku je treća runda pregovora koje je organizirala Rusija, a na kojima, među ostalima, sudjeluju članovi oporbe i sirijske Vlade.

Govoreći o šestogodišnjem ratu u Siriji kard. Zenari rekao je kako bi se sva patnja, sve ono što se zbilo moglo usporediti s tsunamijem nasilja, okrutnosti i trpljenja, koje se srušilo ponajviše na civilno stanovništvo.

„Gledam neopisivo nasilje i patnju, poglavito najslabijeg dijela stanovništva, ženâ i djece… Nisu samo porušene zgrade; na mene više utječe unutrašnje uništavanje: koliko uništenih duša! Koliko je uništeno psiha djece i drugih? Osim toga, gledam, uništene obitelji, a to znači da su muškarci poginuli ili su na bojišnici, a teret obitelji je na ženama i djeci, kojima nedostaju obiteljska zaštita i radost“, istaknuo je kardinal Zenari, a na upit o ishodu mirovnih pregovora rekao je kako treba snažno podupirati nadu.

„Nastavljeni su pregovori, a nakon brojnih bezuspješnih susreta, ljudi se kolebaju između nade i sumnje. Molimo bar i poželimo da 2017. donese zaokret. To ne znači da se u dva tjedna treba sve riješiti, ali barem da se zaustavi silaženje prema užasu te da se traži izlaz iz ponora u koji je upala Sirija. Nadamo se da će se s pomoću međunarodne zajednice moći vidjeti zaokret prema pomirbi, miru i obnovi“, rekao je apostolski nuncij o mirovnim pregovorima.

Papa bi išao u Siriju

Kako je navedeno ranije, u Siriji je poginulo oko 400 000 osoba, dva milijuna je ranjeno, pet milijuna otišlo iz zemlje, a oko šest milijuna je interno raseljeno. Više od 600 000 ljudi je i dalje u okruženju po raznim gradovima i selima te nemaju pristup humanitarnoj pomoći. U bombardiranjima je poginulo na tisuće djece...

Papa Franjo je neprestano informiran o svemu što se događa u Siriji, a svoju želju za dolaskom u tu napaćenu zemlju iskazao je isto kao što je Sv. Ivan Pavao II. 1994. želio doći u Sarajevo.

Prema pisanjima iz nuncijature u Damasku Papa je odavno spreman poći u Siriju, ali nitko ne može jamčiti sigurnost. Sveti Otac ne želi biti zatvoren u skloništu za vrijeme pastirskog pohoda jer se želi susresti s ljudima što nije moguće zbog bombaša samoubojica.

„U Siriji je rat zaista strašan, užasan. Uvijek govorim: Tko ne vjeruje u postojanje pakla, neka dođe u Siriju i odmah će shvatiti što je pakao“, rekao je nuncij Zenarij te potaknuo međunarodnu zajednicu da se više zauzme za ostvarenje mira i za pomoć stanovništvu.

Pozvao je ljude dobre volje da vrše pritisak na svoje vlade jer postoji velika opasnost da drama sirijskoga naroda malo po malo padne u zaborav.

Katolička Crkva u Kini postaje „kineskijom“

Iz Kine nikad dosta čudnih vijesti. Kako doznajemo Katolička Crkva u toj će zemlji voljom pekinških vlasti postati „kineskijom“. Naime, Kineska biskupska konferencija kao i Kineska državna Crkva te Patriotski savez preradili su svoje statute, a kao središnji koncept su postavili tzv. „sinizaciju“.

Agencija Ucanews objasnila je svojim čitateljima da „sinizacija“ označava prilagođavanje kršćanskog nauka politici Komunističke partije.

Statuti su, 22. ožujka, objavljeni na internetskim stranicama, a promjene su se ticale preambule statutâ. O tim je izmjenama krajem prosinca 2016. raspravljala Deveta skupština predstavnika kineskih katolika. Riječ je o skupu koji Vatikan ne priznaje, a održava se svakih pet godina.

Prema novom dorađenom statutu buduća uloga Kineskoga katoličkoga patriotskoga saveza će se sastojati u promicanju „kineskog sna ponovnog oživljavanja kineske rase“, dok je Biskupska konferencija izrazila želju „izgradnje sinizirane teologije“.

Nadalje, određena su i nova pravila za imenovanje vodstva KBK te Patriotskog saveza. I dok su se ranije promjene na vrhu morale samo javiti kineskim vlastima, sada je nužno da kineski vrh najprije ispita i potvrdi kandidate.

Komunistički režim očito strahuje da bi Vatikan većinom glasova preostalih biskupa mogao smijeniti predsjednika Biskupske konferencije te na čelo postaviti svoga kandidata.

Svećenik podzemne Crkve, koji sebe naziva ocem Josephom, komentirao je da ako se kineskih vlastima ne svidi vodstvo, jednostavno mogu na čelo Biskupske konferencije ili državne Crkve postaviti svoje kandidate bez ikakvih preduvjeta.

U kontekstu nastojanja oko približavanja Vatikana i Kine, promatrači su te novine ocijenili zabrinjavajućima.

Rasistička pozadina napada na svećenika

Otac Tomy Kalathoor Mathew, australski svećenik porijeklom iz Indije, napadnut je 19. ožujka u župi Sv. Mateja u North Fawkneru u Australiji nekoliko trenutaka prije nego je trebao slaviti misu.

Incident koji se dogodio prije pučke mise prema iskazima svjedoka i policije najvjerojatnije ima rasističku pozadinu.

Naime o. Kalathoor trebao je predvoditi euharistiju na talijanskom jeziku, a prema navodima svjedoka napao ga je 72-godišnji muškarac talijanskog porijekla. Navodno je napadač već ranije izrazio nezadovoljstvo svećenikom zbog toga što je Indijac, poručivši kako je sigurno riječ o muslimanu ili hinduisti te da zbog toga ne može slaviti svetu misu.

Premda nije službeno poznato koje je oružje korišteno u napadu, pojedini mediji pišu kako je  to bio kuhinjski nož.

Na stranicama službenog news-portala Melbournške nadbiskupije javljaju kako je svećenikovo stanje stabilno.

Podsjećamo kako su napadi na svećenike u „zapadnom svijetu“ sve učestaliji. Nakon što je prošle godine tijekom mise zaklan francuski svećenik Jacques Hamel, nedavno je, također tijekom mise, fizički napadnut i američki biskup Newarka, mons. Manuel Cruz.

Nažalost, nesretni napadač, iako se radi o starijem čovjeku, uopće ne shvaća poantu Katoličke Crkve, njezine univerzalnosti i otvorenosti svim narodima.