Majčinstvo se najbolje očituje u Blaženoj Djevici Mariji

I ove je godine na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza 2016, veliki broj vjernika i hodočasnika pohodio najveće marijansko svetište u Vrhbosanskoj nadbiskupiji - Komušinu kod Teslića. Misu uočnicu, prema uhodanoj praksi, predslavio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit Vinko kard. Puljić, a središnje euharistijsko slavlje na samu svetkovinu predvodio je pomoćni biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar. Prema procjenama, za dva dana svetište je pohodilo oko 25 000 vjernika.

U nedjelju, 14. kolovoza na uočnicu Uznesenja BDM-a kard. Puljić predslavio je sv. misu u svetištu Majke Božje Kondžilske u Komušini. Kao i prethodnih godina, u poslijepodnevnim satima 14. kolovoza rijeke vjernika počele su pristizati ispred komušanske crkve. Mnogi su od njih stigli pješice iz usorskoga kraja te su pristupali sakramentu pomirenja, a upriličena je molitva krunice te obilazak slike Gospe Kondžilske.

Vrijednost majčinstva

Na početku mise kardinala je pozdravio novi župnik i čuvar svetišta vlč. Boris Salapić koji je izrazio zahvalnost zbog dolaska vrhbosanskog nadbiskupa te pristiglih vjernika.

U prigodnoj propovijedi kard. Puljić je posebno naglasio važnost i vrijednost majčinstva "koje se najbolje očituje u Blaženoj Djevici Mariji koja je rodila Sina Božjega i tako pokazala primjerom vrijednost majčinstva“. Istaknuo je da je sam Gospodin tako posvetio majčinstvo i time jasno pokazao vrijednost žene i majke.

„Marijina posebna vrlina je što je stalno bila uz svoga Sina i učila od njega“, kazao je kard. Puljić. Citirajući evanđeoski ulomak u kojem je Isus rekao da su njegova majka, braća i sestre oni koji Riječ Božju slušaju i vrše, pozvao je nazočne vjernike da povjeruju Isusu i poput Marije s potpunim povjerenjem i predanjem suobliče svoj život s Gospinim. Osvrćući se na stanje u društvu, napomenuo da dobiva veliki broj pisama od građana svih nacionalnosti koji traže od njega pomoć i zaštitu koju on ne može pružiti jer je to zadaća države, društva i vladajućih struktura.

Na kraju homilije pozvao je vjernike da kod kuće otvore Sveto pismo i u njemu nađu što im Bog posebno želi poručiti, te ih pozvao da naprave ispit savjesti u skladu s Božjim zapovijedima. Prema procjenama redara, u svetištu je prvog dana bilo nazočno više od 15 000 ljudi.

Hodočašće – izvor nade i ohrabrenja

Na samu svetkovinu u ponedjeljak, 15. kolovoza središnje euharistijsko slavlje predslavio je pomoćni biskup vrhbosanski mons. Sudar. Prema previđenom programu, ispovijed vjernika i hodočasnika koji su pristizali započela je rano ujutro. Nakon blagoslova okupljenih rijeka vjernika, uz molitvu krunice, krenula je u procesiji s čudotvornom slikom Gospe Kondžilske od crkve Uznesenja BDM-a u Komušini do zavjetnog brda Kondžila. U koncelebraciji s biskupom bilo je 15-ak svećenika, propovijedao je provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Anto Gavrić, a pjevanje je animirao župni zbor iz Žepča. Provincijal o. Gavrić je u svojoj propovijedi govorio o materinstvu BDM-a te Gospinim obilježjima.

Vlč. Salapić je na kraju mise zahvalio biskupu Sudaru i svima koji su pomogli u organizaciji proslave te osobito provincijalu o. Gavriću i obitelji Bule koji su svetištu darovali 7 tona težak novi oltar na brdu Kondžilu. Čudotvorna slika Gospe Kondžilske potom je u procesiji vraćena u župnu komušansku crkvu gdje je također slavljena sveta misa za one koji nisu mogli uzići put Kondžila.

Važno je napomenuti kako je ove godine popločan prostor ispred oltara na brdu Kondžilo, a uređena je i staza koja vodi do svetišta.

Duhovna priprava

Ovogodišnjoj proslavi Velike Gospe u Komušini prethodila je duhovna priprava kroz trodnevnicu kada su mise predslavili mr. vlč. Juro Babić, župnik u Brusnici; vlč. Josip Jelić, župnik u Maglaju, te provincijal o. Gavrić. Euharistijsko slavlje prvog dana trodnevnice bilo je posvećeno spomenu poginulim braniteljima Komušine, a poslije mise upriličena je molitva opijela i polaganje vijenaca na spomen-obilježju poginulim braniteljima.

Može se primijetiti kako Komušina iz godine u godinu postaje poznatije svetište koje posjećuje sve više vjernika. Također je važno istaknuti kako dijaspora nije zaboravila kraj iz kojeg je protjerana te se svake godine, barem preko ljeta, vraća.

U Komušini se osim hodočašća za Veliku Gospu održavaju još dva: jedno u posljednjoj nedjelji svibnja kao hodočašće mladih Vrhbosanske nadbiskupije, i drugo krajem listopada kao hodočašće okolnih župa. Budući da u župi stalno živi samo nekoliko stotina vjernika, može se reći kako ovaj kraj barem tri puta godišnje, više nego inače, zablista i oživi.

Gospina se slika prvi put spominje 1779., i samo je dva puta duže vremena izbivala iz župe. Prvi put 1888. za vrijeme restauracije u Grazu, a drugi 1992. kada su srpski ekstremisti protjerali sve katolike i razorili župnu crkvu. Slika je 1996. vraćena iz Hrvatske u Žepče, a 1999. u Komušinu.