utorak, 3. siječnja 2012.

Humanizirati ekonomske odnose

Evo jedna rutinska tribina iz 2007... zanimljivo je čitati kako se neke stvari nikada ne mijenjaju niti su zastarjele bez obzira koliko vremena proteče. nažalost, i za sto godina ćemo iste priče slušati

Na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji 8. siječnja mr. Zdenko Babić je održao predavanje pod nazivom «Etika i ekonomija, aktualizacija i perspektiva odnosa». Pozdravivši nadbiskupa vrhbosanskog Vinka kardinala Puljića i ostale goste, moderator tribine mr. Jozo Tomić je napomenuo kako je ovo četvrta redovita tribina koju organizira Teologija naglasivši da su aktualni socijalni problemi diljem svijeta razlog što Crkva sve više promišlja o ekonomskim problemima.



Asistent na zagrebačkom Ekonomskom institutu mr. Zdenko Babić je svoje izlaganje počeo teorijom objašnjenja nastanka ekonomske znanosti koja svoj postanak duguje različitim izvorima koji su bili dio tadašnje političke znanosti. Prvi je izvor etika, a drugi znanost o upravljanju. Dio ekonomske znanosti koji svoje izvore pronalazi u etici ima vrlo dugu tradiciju i vuče korijene od poznate Aristotelove Nikomahove etike. Hijerarhijsko vrjednovanje ljudske aktivnosti je u osnovi  moralne filozofije sv. Tome Akvinskog. On filozofiju ćudoređa dijeli na tri djela od kojih prvi dio govori o čovjeku - pojedincu i zove se osobno ćudoređe. U drugom dijelu se raspravlja o radnjama kućne zajednice i zove se gospodarstvo. Rasprava u trećem dijelu nadilazi kućnu zajednicu i govori o državništvu. Sv. Toma kaže da svaka ljudska akcija ima cilj, odnosno rezultat te akcije. Ciljevi ljudskog djelovanja mogu biti posredni i krajnji. Posredni ciljevi su u funkciji ostvarenja krajnjeg cilja. Ovdje vidimo sličnost s konceptom racionalnosti "homo economicusa". Prije sv. Tome Aristotel je u prvoj knjizi Politike dokazao da bogatstvo nije krajnji cilj čovjekova rada, nego je samo sredstvo. Krajnji cilj rada ne bi trebalo biti gomilanje materijalnih dobara, nego kvalitetan život.

Izgradnja zida u 21. stoljeću

Ekonomisti se bave istraživanjima problema koje naruče određene institucije i primjenom znanstvene metodologije definiraju krajnji cilj istraživanja. Američki ekonomisti su testirali model kojim su pokušali odgovoriti na pitanje brzine asimilacije imigranata u SAD-u mjerenu rastom nadnica imigranata prema rastu nadnica Amerikanaca. Nakon što su prikupili sve potrebne podatke izrađen je model koji zadovoljava sve ekonometrijske metodološke kriterije. Na kraju istraživanja se zaključilo koji se imigranti brže, a koji sporije asimiliraju u američko društvo. Ekonomsko istraživanje je bilo temelj za početak rasprave o izgradnji zida duž granice s Meksikom. Moralna dilema rezultata tog istraživanja se kosi s pravom na slobodu kretanja pojedinaca koje nadilazi pravo država da reguliraju kretanje ljudi preko svojih granica. Primjer američkog zida prema Meksiku jasno pokazuje koliko nemoralni i neetički sudovi mogu negativno usmjeriti tijek ekonomskih istraživanja pa i sam razvoj ekonomske znanosti.
Mr. Babić je naglasio da danas u vodećim znanstvenim ekonomskim krugovima prevladava liberalno-pozitivistička škola ekonomskog mišljenja, što se onda odražava i na svjetske globalne institucije te na ekonomsku politiku koja donosi gospodarski rast i razvoj, ali većim dijelom samo za povlaštene. Određeno smanjivanje razine siromaštva u Aziji je vidljivo, ali se istovremeno bilježi porast siromaštva u Africi - najsiromašnijem dijelu svijeta.

Statistika nepravedne distribucije bogatstva

Najsiromašnijim stanovnicima globalnog sela ne pripada niti minimalni dio koji bi zadovoljio razinu osnovnih životnih potreba. Najbogatiji dio svjetskog stanovništva, jedan posto čovječanstva, ostvaruje veće prihode od skoro šezdeset posto ukupnog broja najsiromašnijeg stanovništva. Čak 25 milijuna Amerikanaca ostvaruje veće prihode od prihoda skoro polovine svjetskog stanovništva. Više od milijarde stanovnika planeta ima manje od jedne i pol marke dnevno za preživljavanje. Svaki treći stanovnik Afrike pati od posljedica pothranjenost, a prosječni očekivani životni vijek u Africi je 40 godina. U najrazvijenijim zemljama jedno dijete od stotinu djece ne doživi petu godinu života dok statistika iz Afrike kaže da čak svako peto dijete ne doživi petu godinu života. Mr. Zdenko Babić se s pravom pita vrijedi li ljudski život više u razvijenim zapadnim nego u siromašnim zemljama.
Ogromne ekonomske nejednakosti i nepravedna distribucija dohotka, duhovno osiromašenje, konzumerizam kao prevladavajuća životna filozofija i karijerizam imaju za posljedicu narušavanje unutarobiteljskih i društvenih odnosa. Prebrz industrijski razvoj s posljedicama prevelike koncentracije stanovništva na manjem prostoru, iscrpljivanje resursa i onečišćenje okoliša,
stavovi o profitu kao jedinoj bitnoj stvari u današnjem svijetu - u punoj suprotnosti su s očuvanjem tradicije i identiteta pojedinca kao uporišnih stupova društva. Krajnje posljedice se očituju u stvaranju okruženja u kojem čovjek čovjeka gleda kao na protivnika, a ne kao na brata.
Tranzicijske zemlje se međusobno bolesno natječu u tome tko će ponuditi jeftiniju radnu snagu i niže porezno opterećenje, često s lošim posljedicama i po gospodarstvo i po same države.
Ekonomski razvijene zemlje često se sukobljavaju o pitanjima ekskluzivnog prava prvenstva korištenja ključnih resursa kao što su nafta i plin te ostvarenja ekstra profita crpljenjem nafte, uz koju se neizostavno moraju spomenuti skoro pa vječni ratovi u područjima bogatim naftom

Približiti socijalni nauk Crkve ljudima

Potrebno je humanizirati ekonomiju u kojemu mnogo može pomoći socijalni nauk Crkve. Državne institucije treba osnaživati s ciljem reguliranja, nadziranja i uklanjanja tržišnih nedostataka koji se ogledaju u monopolima, neinformiranost potrošača, prava radnika i zaštite dostojanstva onih koji ne mogu sudjelovati u tržišnoj razmjeni. Velik problem predstavlja pitanje osiguranja  socijalnog minimuma za sve i promoviranje poduzetništva koje se bazira na etičnim principima, socijalne sigurnosti stanovništva i očuvanja tradicije i identiteta
Mr. Babić je svoje izlaganje završio napomenuvši da svećenici svojim pastoralnim aktivnostima trebaju odgajati generacije budućih poduzetnika i utjecati na one današnje. Organizacijom različitih tribina, okruglih stolova, socijalni nauk Crkve treba približiti ljudima, a posebice mladima koji će predstavljati okosnicu budućih ekonomskih odnosa.

Nema komentara:

Objavi komentar