Ubojstvo kršćana i palež crkve u Pakistanu

Međunarodni kršćanski koncern (ICC) objavio je da su najmanje dva kršćana ubijena, a još troje ranjeno kada su naoružani teroristi na motorima otvorili vatru na skupinu vjernika u Essa Nagriju, predgrađu Quette u Pakistanu. Također, u susjedstvu Lahorea zapaljena je i jedna crkva.

Lokalna inačica Islamske države preuzela je odgovornost za napad u Essa Nagriju u nedjelju, 15. travnja 2018., slaveći svoj treći napad na kršćane u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ubojstvo kršćana

„Četvorica muškaraca na dva motora otvorila su neselektivnu vatru na skupinu kršćana ubivši dvoje ljudi dok su ranili trojicu“, rekao je lokalni policajac. Napad se dogodio u kršćanskoj četvrti Esse Nagri. Inače, Esse je jedan od arapskih imena Isusa Krista.

Nakon napada stotine kršćana okupilo se prosvjedovati zbog ubojstava. Oni su palili gume i blokirali promet te su pozvali Vladu da omogući veću sigurnost.

„Kršćanska zajednica u Quetti ponovno je postala meta sve većih netolerancija i nasilja u društvu“, izjavila je Pakistanska nacionalna komisija za pravdu i mir te snažno osudila terorizam i nasilje.

Nedjeljni zločin treći je napad na kršćane koje je Islamska država učinila u Quetti. U prosincu 2017. bombaši samoubojice napali su metodističku crkvu, ubivši devet i ozlijedivši još desetke ljudi. Početkom travnja, na Uskrsni ponedjeljak, ciljano je ubijena kršćanska obitelj koja se vozila rikši u gradu Quetti.

„Kršćanska zajednica osjeća nesigurnost i prijetnju“, rekao je za ICC pastor Simon Bethelove iz metodističke crkve u Quetti te dodao: „Nismo sigurni na mjestima bogoslužja, školama ili stambenim prostorima. Većina kršćana toliko je depresivna da ne šalju djecu u školu, pa čak i izbjegavaju odlazak na okupljanja poput društvenih ili vjerskih događaja.“

William Stark, regionalni menadžer ICC-a, rekao je: „Mi ovdje u Međunarodnom kršćanskom koncernu stojimo u solidarnosti s našom braćom i sestrama u Pakistanu, osuđujući ovaj napad. Nitko se ne smije bojati da će biti napadnut i ubijen zbog svog vjerskog identiteta. Nažalost, ovo nije prvi put da su se kršćani u Quetti morali suočiti s ovim ekstremnim nasiljem. Pakistanske vlasti moraju učiniti više kako bi osigurale kršćane i njihova mjesta bogoslužja. Pakistan se također mora truditi ukloniti ekstremističke elemente koji su počinili te napade. Do tada je vjerojatno da će se nastaviti napadi na kršćansku zajednicu Quete.“

Izgorio crkveni oltar

Crkva u kršćanskoj četvrti mjesta Shahdara u susjedstvu Lahorea izgorjela je samo nekoliko mjeseci nakon što je to područje bilo poprište prosvjeda zbog navodne blasfemije. Prema lokalnim kršćanima, crkvu su, 15. travnja zapalili počinitelji koji bi mogli biti povezani s nedavnim prosvjedima koji su se odvijali u veljači.

Pastor Yousaf Aziz John podnio je tužbu 16. travnja u policijskoj postaji Shahdara protiv nepoznatih osoba koje su zapalile bogoslužni prostor.

Podsjetimo, 21. veljače potpisan je „mirovni sporazum“ između lokalnih muslimanskih klerika i kršćanskih vođa, nakon što je ljutita svjetina prosvjedovala protiv P. Masiha (18), koji je navodno podijelio antiislamsku fotografija na Facebooku. Od tada je situacija bila relativno mirna, ali se dogodio novi napad.

„Mi smo siromašna zajednica i izgradili smo dom Božji donacijama. Gubici iznose oko 50 000 rupija (oko 800 maraka)“, rekao je pastor John.

„Ostaci spaljene Biblije i ostalih knjiga, kao i pastorsko ruho ležali su blizu poluistopljene propovjedaonice koja je u izgradnji dulje od tri godine“, stoji u dijelu policijskoj izvješća.
„Odjel za forenziku prikupio je uzorke iste noći. Izvješće će biti objavljeno uskoro otkrivajući uzrok požara. Za 14 crkvi u Shahdari imali smo sigurnosni plan i policijske dežure, međutim za one crkve koje se nisu prijavile nismo omogućili nadzor“, rekao je zamjenik policijskog načelnika Rana Amir koji je  16. travnja posjetio mjesto paleži.

Manje crkve ili „kućne crkve“ česte su u kršćanskim getima u Aziji kao što je npr. Youhanabad, najveće kršćansko naselje u Pakistanu koje ima 200 000 stanovnika. Često se sastoje od jedne prostorije ili dvorane, a ponekad su to obične sobice s improviziranim oltarom. Uglavnom je riječ o protestantskim misijama te zajednicama koje djeluju po Aziji.

U samom Lahoreu ima pet katoličkih župa od kojih je jedna katedralna te oko 120 protestantskih crkava i misija.

Pritvoreni pastor pokazuje istinske boje današnje Turske

Sredinom travnja započeo je sudski proces protiv američkog pastora Andrewa Brunsona, koji je službeno optužen za „podjelu zemlje kroz proces kristijanizacije stanovništva“.

Prije zatvora, pastor Brunson živio je mirno u gradu Izmiru više godina. Turski tužitelj navodi i 50 drugih „osumnjičenih“ zbog navodnih veza s ovim pastorom.

Podsjetimo, nešto više od 0,1 % stanovništva u Turskoj su kršćanski, a ipak, predsjednik Erdogan se „boji“ da će kršćanska evangelizacija „podijeliti tu muslimansku državu“.

Turska je koristila zatočenika Brunsona kako bi ucjenjivala zapadne zemlje. Kada je američki predsjednik Donald Trump zatražio njegovo puštanje na slobodu, Erdogan je ponudio zamjenu s Fethullahom Gülenom, njegovim glavnim protivnikom koji trenutno živi u Sjedinjenim Državama.

„Dajte nam našega [Gülen] i mi ćemo vratiti vašega [Brunson]“, često je govorio predsjednik Turske znajući da pritvarajući evanđelističkog američkog pastora napada simbol izborne baze predsjednika SAD-a Trumpa.

Dvije odvojene američke peticije skupile su čak 500 000 potpisa kako bi zatražile puštanje Andrewa Brunsona. Ova mobilizacija javnog mnijenja potaknula je američku vladu da reagira. Potpredsjednik SAD-a Mike Pence izjavio je kako je slučaj Brunson postao „glavni prioritet“ za Bijelu kuću.
Nažalost, puštanje Brunsona je neizvjesno. Kao nevjerojatna optužnica navodi se „terorizam“ i pridonošenje u pokušaju državnog udara u srpnju 2016., u suradnji s pokretom Gülen i strankom Kurdske neovisnosti (PKK).

Optužnica tvrdi da je djelovao kao „agent za nekonvencionalni rat“ pod naslovom „maska ​​evanđelističkog crkvenog pastora“. Te optužbe temelje se isključivo na „anonimnom svjedoku“ i „tajnim dokumentima“.

Nevjerojatno, ovi navodi ukazuju na političko-religioznu priču između ovog pastora, sunitskog muslimanskog pokreta i marksističko-lenjinističke stranke.
Na primjer, Andrew Brunson optužen i da je u privatnoj poruci izrazio nadu da će se turski narod vratiti kršćanskoj vjeri prije „Isusova povratka“.
Ovi različiti elementi optužnice ukazuju na pristrano suđenje. Njegovo uhićenje je osim toga kap u moru od 160 000 drugih žrtava čistki u Turskoj zbog pokušaja državnog udara u srpnju 2016. Ovi profesori, suci, novinari i  dužnosnici također su optuženi za „terorizam“.

Nažalost, predsjednik Erdogan neće se tu zaustaviti te je rekao u siječnju: „Još nije kraj, još uvijek postoji vrlo ozbiljan broj terorista.“ S Brunsonovim slučajem i 50 novih „osumnjičenih“, ovaj izgovor „terorizma“ proširen je: cilj mu je zatvaranje kršćana koji javno prakticiraju svoju vjeru.

Ipak, neke Crkve iznijele su brojna svjedočanstva o konverziji muslimana na kršćanstva. No, činjenica je da su Erdoganovi motivi ne samo religiozni, nego i politički.
Postavlja se pitanje, ako se u ovakvoj situaciji našao poznati i priznati pastor iza kojega stoji i Bijela kuća, što mogu očekivati obični kršćani u jednoj Turskoj?

Nigerija: U napadu na katoličku crkvu ubijeno 19 ljudi

Polunomadski muslimanski stočari su 24. travnja u Nigeriji napali katoličku crkvu, a u napadu je ubijeno 19 osoba, među njima i dvojica svećenika.

Glasnogovornik policije u državi Benue, koja se nalazi u središnjem pojasu Nigerije, potvrdio je kako se napad dogodio oko šest sati u selu Ayar Mbalom.

„Potvrđeno je da je ubijeno 19 osoba, uključujući i dvojicu svećenika“, izjavio je glasnogovornik Terver Akase. Napadači su tijekom pokolja spalili i oko 50 kuća.

Lokalni mediji javljaju kako sukobi između muslimanskih pastira i farmera koji su većinom kršćani, u središtu države traju od 2013.

Analitičari smatraju kako ovi sukobi predstavljaju pritisak na predsjednika Muhammada Buharija, koji se kandidirao za sljedeće izbore. „Kršenje mjesta bogoštovlja, ubojstva svećenika i vjernika nije samo bijedno, zlo i sotonističko, nego predstavlja jasno i proračunato poticanje religijskog sukoba i guranje naše zajednice u beskrajno krvoproliće“, izjavio je predsjednik Nigerije.

Prema podatcima iz 2004., Nigerija je imala 133 881 703 stanovnika. Bivša britanska kolonija kao i većina drugih afričkih zemalja ima brojne probleme s velikom izmiješanošću pučanstva različitih plemena i naroda koja su nerijetko veliki protivnici. Tomu su najzaslužniji dogovori europskih kolonizatora koji su crtali granice brojnih zemalja koje se ne podudaraju s etničkim, vjerskim ili jezičnim podjelama. Najočitiji primjer toga je Nigerija koja spada u red država s etnički najšarolikijim sastavom pučanstva na svijetu jer u njoj živi oko 250 različitih naroda (plemena).

Najizraženija podjela ove zemlje s obzirom na etničku i vjersku pripadnost je na muslimanski sjever i kršćanski jug. Najveće narodne skupine su: na sjeveru Hausa-Fulani koji čine 29 % pučanstva i uglavnom su muslimani, na jugozapadu je narod Yoruba (21 %) i oni su većinom kršćani uz nešto muslimana i animista, te treća po veličini etnička skupina Igbo ili Ibo na jugoistoku (18 %) i oni su uglavnom kršćani.

S obzirom na vjersku pripadnost, kršćana je najviše: 49 %, s tim da su najzastupljeniji protestanti s 26 %, katolika ima 12 %, afričkih kršćana 9 % te kopta 2 %. Drugi po broju vjernika su muslimani, 46 %, dok ostatak pučanstva pripada različitim domorodačkim religijama.

Suživot između pripadnika pojedinih religija u Nigeriji posljednjih nekoliko godina dobrano je narušen, pogotovo na sjeveru zemlje gdje je većina muslimanskog pučanstva. Upravo u tom dijelu države kršćanske manjinske zajednice trpe različite napade od islamističkih terorističkih organizacija među kojima je najpoznatija Boko Haram koja se zalaže za uvođenje šerijatskog zakona u cijeloj zemlji, a osobito tamo gdje su muslimani većina. Napadi na škole, kršćanske vjerske objekte ili čitava sela u posljednje vrijeme postali su gotovo svakodnevica, a tamošnji Isusovi sljedbenici žive u neprestanom strahu od novih progonstava. Ono što zabrinjava jest okrutnost koju teroristi provode: pale žive osobe, čitava sela sravnjuju sa zemljom, žene i djevojčice odvode te ih nasilno islamiziraju, ruše crkve... Sve to za posljedicu ima da veliki broj kršćana bježi iz sjevernih u južne dijelove države u nadi za spas sebe i svojih obitelji.

Njemačka: Psihološki nestabilan migrant iz Pakistana oštetio vitraje

Po drugi put u nekoliko dana jedan je pakistanski migrant napravio štetu na katoličkoj crkvi. Ovoga puta oštetio je prozore na crkvi Sv. Petra u njemačkom Chemnitzu.

Nekoliko vitražnih stakala slomljeno je 23. travnja 2018. na crkvi Sv. Petra na Theaterplatzu. Čovjek koji je odgovoran za to djelo već je vikend prije provalio u crkvu Sv. Marka na Sonnenbergu i tamo divljao napravivši 650 eura štete i uplašivši nazočne vjernike. Policija ga je tada privela, međutim iz medijskih izvješća nije jasno kako je ponovno bio na ulici.

Osumnjičeni je 24-godišnji tražitelj azila iz Pakistana, a ovoga puta napravio je imovinsku štetu od 3 000 eura.

Prema ljekarskim nalazima Pakistanac ima značajne zdravstvene probleme. Državna policija već je isključila politički ili vjerski motiv napada, a okružni sud Chemnitz izdao je naredbu o provođenju 24-godišnjaka u specijalističku kliniku.

Podsjećamo, ovaj njemački gradić bio je poprište velike policijske akcije prije dvije godine kada je razbijena teroristička ćelija koja je planirala napade.