Iran, službeno
Islamska Republika Iran, prostrana je država smještena u jugozapadnoj Aziji
koja obuhvaća površinu od 1 648 195 km². Na zapadu graniči s Irakom i Turskom,
na sjeveru s Armenijom, Azerbajdžanom i Turkmenistanom, a na istoku s
Pakistanom i Afganistanom. U Iranu živi malobrojna kršćanska zajednica koja je
zbog specifičnih zakona veoma ugrožena, dok je gotovo svaka kršćanska aktivnost
na perzijskom jeziku ‒ prevođenje Biblije, propovijedanje, izdavanje knjiga ‒
ilegalna i podložna sankcijama...
Crkve su pod strogim nadzorom, djelovanje vjerskih škola ograničeno, a
obraćenje na kršćanstvo kažnjava se s deset godina zatvora. Ovo su uvjeti u
kojima žive iranski kršćani koje je opisao novinar iranskog podrijetla Sohrab Ahmari. Nakon 20 godina života u
SAD-u, Ahmari je 2016. postao katolikom, a njegov duhovni put u Katoličku Crkvu
uskoro će biti objavljen u knjizi sjećanja.
Etnički katolici
„Katoličanstvo je u Iranu prvenstveno etnička pojava. Ondje žive
armenski i asirski katolici koji imaju svoje crkve, ali im je zabranjeno
evangelizirati i posjedovati Biblije na drugim jezicima. Prema iranskom ustavu
šijitski islam je zaštićen kao državna religija, a zaštita se donekle pruža i
ostalim vjerskim manjinama, kršćanima i židovima, koji imaju drugorazredni
status“, kazao je nekadašnji novinar Wall
Street Journala, a danas urednik u Commentary
magazinu.
Prema izvješću američkog povjerenstva koje prati stanje vjerskih
sloboda, obraćenici s islama na kršćanstvo suočavaju se s optužbom za otpad od
vjere, a mnogi bivaju osuđeni na kaznu od deset godina zatvora zbog svojeg
vjerskog opredjeljenja. Ne čudi stoga da u Iranu živi 99 % muslimana, dok je
ostalo stanovništvo izloženo strogom nadzoru.
I propovjednicima
zatvorske kazne
Među onima koji su odslužili zatvorsku kaznu zbog prelaska na
kršćanstvo je i Maryam Naghash Zargaran
koja je u kolovozu 2017. puštena iz zatvora, dok je u svibnju 2017. četvero
protestanata zbog propovijedanja osuđeno na deset godina pritvora. Početkom 2018.
mnoge su iznenadili iranski prosvjedi, a prema Ahmariju oni su bitno drugačiji
od onih koje smo gledali u drugim arapskim zemljama.
„U nekim konzervativnim katoličkim krugovima svaki demokratski pokret
smatra se lošim, osobito zbog zabrinutosti za te zajednice. Oni vide što se
dogodilo u Iraku, što se događa Koptima u Egiptu, pa više ne žele nikakve
ustanke. No situacija u Iranu je drugačija jer sam režim štiti islamsku nadmoć
i na različite načine marginalizira manjine. Ljudi koji prosvjeduju žele vjersku
slobodu“, rekao je Ahmari.
O vjerskoj slobodi i međureligijskom dijalogu s papom Franjom razgovarao je i iranski predsjednik Hassan Rouhani tijekom posjeta Vatikanu
2016. Prilikom završnih pozdrava predsjednik Rouhani sve je iznenadio
izjavivši: „Tražim od vas da molite za mene“, naglasivši kako je bilo „pravo
zadovoljstvo“ susresti se s njim.
Zanimljivo, unatoč strahu i pritiscima, sve više muslimana prelazi na
kršćanstvo što je izazvalo zabrinutost islamskih vjerskih vođa. Ajatolah Alavi Boroujerdi nedavno je
izjavio kako „izvješća kažu da mladi postaju kršćanima u Komu (gdje se nalazi
jedno od najpoznatijih islamskih svetišta) te pohađaju kućne crkve“.
Kršćani kao prijetnja
Kiaa Aalipour, iz organizacije Članak 18,
nazvane prema jednom od članaka Europske povelje o ljudskim pravima, izjavio je
kako iranska vlada „obraćenike na kršćanstvo smatra stalnom prijetnjom
islamskom identitetu i Islamskoj Republici Iranu“.
„Iranski režim u velikom je strahu od porasta kršćanstva u Iranu. Ako
se sve više i više Iranaca bude obraćalo na kršćanstvo, legitimnost iranskog
režima, utemeljenog na islamskoj teokraciji, bit će u potpunosti izgubljena“,
kazao je Aalipour.
Unatoč naporima iranske vlade da promiče islam među mladim ljudima u
gradovima kao što su Mašhad i Kom, te unatoč strogim mjerama protiv
novoobraćenika na kršćanstvo, mnogi mladi Iranci i dalje se obraćaju i kažu
kako su voljni suočiti se s posljedicama.
Kršćani u Iranu čine oko 0,6 % od ukupno 80 milijuna stanovnika, no
pretpostavlja se kako je njihov broj ipak veći budući da se zbog opasnosti
mnogi i dalje deklariraju kao muslimani. Na kraju recimo i to da je samo tijekom
2016. u zatvoru završilo 193 kršćana.
Nema komentara:
Objavi komentar