Korona virus prijeti narodu Sjeverne Koreje

Dok se korona virus i dalje širi, izbijanje epidemije moglo bi donijeti ozbiljne posljedice za vjernike i pripadnike podzemne Crkve u Sjevernoj Koreji. Zbog pojave virusa izolacija je povećana te su skočile cijene hrane i ogrjeva...

Iako Sjeverna Koreja nije prijavila slučajeve zaraze, provincija Sjeverni Pjongjang izvijestila je da je 7. veljače u bolnicama u Sinuiju, koji graniči s Kinom, pet osoba preminulo nakon što su patile od „visoke groznice“. Službeni Pjongjang negirao je da su smrti nastale od korona virusa. 

Međutim, Državno ministarstvo za javno zdravstvo te zemlje savjetuje „da se oni za koje se sumnja da su zaraženi, poput osoba s groznicom ili kašljem, podvrgavaju karanteni i liječenju“.

Na temelju svog iskustva odrastanja u Sjevernoj Koreji, izbjeglica iz te zemlje Timothy Cho predočio je novinarima organizacije Open Doors svoje viđenje zdravstvene zaštite u toj diktatorskoj zemlji.

„Odrastajući u Sjevernoj Koreji, sjećam se epidemije kolere, posebice u mom selu jer sam i ja bio zaražen. Nedostatak hrane i lijekova uzrokuje smrt toliko djece. Ako doista postoje ljudi zaraženi korona virusom u Sjevernoj Koreji, to će imati ozbiljan utjecaj. U zemlji gotovo da nema medicinskih ustanova ili lijekova“, rekao je Timothy i nadodao kako je poznato da i viši partijski dužnosnici, pa i čitava sjevernokorejska elita koriste lijekove kojima je istekao rok trajanja, jer boljih nema.

„To objašnjava zašto Sjeverna Koreja nije u mogućnosti pružiti nikakav medicinski tretman za obične građane bez obzira o kojoj je bolesti riječ“, kazao je Cho napominjući da svako povećanje nesigurnosti u toj zemlji dovodi do povećanih cijena, što opet rezultira smrću najslabijih.

Tako je zbog straha od korona virusa Pjongjang potpuno zatvorio granicu s Kinom i povećao broj pripadnika Korejske narodne armije na granici. 

Ograničenja poput ovih sprječavaju krijumčarenje ljudi, ali i hrane i lijekova. Budući da zemlja ne uvozi robu iz Kine, nedostatak sirovina potrebnih za rad tvornica u Sjevernoj Koreji podigao je cijene hrane. 

Tako je jedan kilogram riže s 4 000 wona skočio na 6 500; soje s 8 000 na 15 600 wona, dok je cijena brašna s 4 000 wona otišla na 6 175. Cijene goriva su također porasle: litar dizela je 11 315, a prije 14 dana je bio 7 500. 

Manjak hrane i goriva bit će ozbiljan problem za one koji pokušavaju preživjeti hladnu zimu u Sjevernoj Koreji.

Budući da nevolja nikad ne dolazi sama, porast cijena bi mogao značiti dugoročne probleme – čak i dugu ekonomsku krizu koja bi mogla dovesti do gladi milijuna.

Ako nema hrane za „lojalne građane“, ne smijemo ni pomisliti kako će biti tisućama kršćana koji su na „preodgoju“ u radnim logorima ili zatvorima, samo zato što su uhvaćeni s Biblijama ili u molitvi.

Mladići okačili tri zastave muslimanskih zemalja na crkvi

Župa je podnijela kaznenu prijavu protiv skupine pojedinaca koji su tijekom poslijepodneva 9. veljače 2020. objesili zastave Alžira, Tunisa i Maroka s krova crkve Sv. Ivana Krstitelja u Albiju u južnoj Francuskoj.

Počinitelji su uklonili zastave i pobjegli s mjesta događaja prije nego je stigla policija. Iako je napravljena minimalna šteta prilikom penjanja na krov, svećenik to smatra ozbiljnim problemom i nepoštovanjem prema kršćanima i njihovim bogoštovnim prostorima.

Župljani su događaj nazvali „provokacijom u kombinaciji s glupošću i zlonamjernošću protiv zdanja koje ima dosta simbolike“.

Iako je vjernička zajednica podnijela kaznenu prijavu pozvali su na „mirne reakcije na incident“.

Inače, Henri de Beauregard, odvjetnik katolika koje su 19. siječnja u gradu Caenu u sjevernom dijelu Francuske, u autobusu napali ljevičarski ekstremisti, rekao je da incident postavljanja zastava ima „jaku simboliku, veliko nasilje te priziva kvazi-vojni način nadmetanja u postavljanju zastava“.

Klima u Francuskoj postaje zabrinjavajuća i zbog toga se Crkva postupno počinje okretati sudovima. Istraga će omogućiti otkrivanje onoga što su ti mladi imali na umu kako bi se razlikovale provokacije od namjernih političkih radnji.

 

Kršćanski dječak ubijen za vrijeme prosvjeda

International Christian Concern (ICC) objavio je da su iračke snage sigurnosti tijekom prosvjeda civila na bagdadskom trgu Tahrir 25. veljače ubile 15-godišnjeg kršćanina po imenu Rimon. Također, za vrijeme pucnjave i bacanja suzavca ranjene su 24 osobe.

„Prosvjedi koji u Bagdadu traju više od 150 dana odnijeli su previše života“, izjavila je lokalna kršćanka za ICC. „Svakog dana gubimo mnoge ljude; netko mora učiniti nešto da zaustavi ovaj masakr“, dodao je drugi kršćanski prosvjednik.

Vlasnik trgovine u blizini mjesta gdje se održavaju prosvjedi ustvrdio je: „Ciljati prosvjednike puškama je zločin. Nitko ne pomaže iračkim građanima.“

Ramonova župna zajednica shrvana je viješću o njegovoj smrti. „Sve što je radio bilo je traženje bolje budućnosti. Na njegovu mjestu mogao je biti bilo tko“, rekli su vjernici novinarima ICC-a.

Nasilje i prosvjedi u Bagdadu traju od 1. listopada 2019., a u tom je razdoblju ubijeno više od 600 Iračana.

Ljudi prosvjeduju protiv korupcije, visoke nezaposlenosti, nedovoljnih javnih usluga i stranog uplitanja.

Prosvjedi su prvobitno pokrenuti zbog uklanjanja potpukovnika Abdula-Wahaba al-Saadija kao zapovjednika protuterorističkih snaga. Njegova popularnost nakon pobjede protiv IDIL-a potaknula je prosvjede koji su postali općeniti ustanak protiv korupcije.