Za čitavu Afriku se može reći da je kolijevka civilizacije,
a dokazano najstarija naselja u Nigeru potječu iz neolitika. Tijekom stoljeća
prostranim teritorijem današnjeg Nigera, čiju skoro polovicu čine pustinje,
vladali su različiti narodi i dinastije. U 8. i 9. st. Nigerom gospoduju narodi
Hausa i Kanuri. Jugozapadni dio oko rijeke Niger pripadao je tijekom 10. i 11.
st. državi Songhai, a u 14. i 15. st. državi Mali. Porazom vladara Songhaija u
borbi s marokanskim sultanima potkraj 16. st. završena je borba za
transsaharske trgovačke putove u korist Maroka. U 18. i 19. st. najveći dio
središnjih i sjevernih dijelova zemlje došao je pod vlast Tuarega.
Francusko kolonijalno osvajanje počelo je 1896.
Britansko-francuskim konvencijama 1898. i 1906. razgraničeni su francuski i britanski
kolonijalni posjedi. Godine 1904. Niger je postao sastavnim dijelom kolonije
Gornji Senegal-Niger, a 1910. ušao je u sastav Francuske Zapadne Afrike.
U listopadu 1946. Niger je postao francuskim
prekomorskim teritorijem, a potkraj 1958. autonomnom republikom u sastavu Francuske
zajednice. Neovisnost je ostvario 3. kolovoza 1960., a prvi predsjednik je bio Hamani Diori koji je uveo
jednostranački politički sustav. Sljedećih godina i desetljeća smjenjivali su
se vojni udari i režimi. Nakon prvih slobodnih izbora 1993. za predsjednika je
izabran Mahamane Ousmane. Polovicom
1990-ih stabilnost su narušavali i povremeni etnički sukobi te ponovni državni
udari.
Danas je predsjednik Mohmadou Issoufou koji je pobijedio 2011. na demokratskim izborima,
ali od iste godine političku stabilnost opterećuju upadi naoružanih skupina iz
Libije i Malija (tuareški pobunjenici i radikalni islamisti).
Raznolika
etnička struktura
Prema popisu pučanstva iz 2012., u Nigeru živi 17 138
707 ljudi. Najveći dio njih obitava na jugu zemlje u dolini Nigera, a ostala
područja nastanjuju nomadi. Etnička struktura vrlo je heterogena, najbrojniji
su pripadnici naroda Hausa (55,3%), zatim Songhai (s Dendi i Djerma; 21,0%),
Tuarezi (9,3%), Fulani (Fulbe, Peul; 8,5%), Kanuri (4,7%) i drugi. Po religiji su
najzastupljeniji muslimani suniti (85,0%), zatim slijede šijiti (5,0%),
pripadnici autohtonih afričkih religija (7,0%) te kršćani (2%).
Kršćanstvo je u
ovu afričku zemlju došlo zajedno s francuskim kolonijalnim institucijama, ali i
migracijama iz okolnih zemalja, posebno Benina, Toga i Gane. Većina kršćana se
nalazi u trima središnjim regijama, i to u urbanim predjelima. Kršćansko
misionarsko djelovanje jako je prisutno u ovoj zemlji. Prva katolička misija
osnovana je 1931., dok danas misijski djeluje dosta protestantskih Crkava.
Radikalizam se širi
Poslije
liberalizacije zakona iz 1991. pojavilo se mnoštvo islamskih organizacija
uključujući i vehabijske pokrete čija je središnja zadaća promijeniti sekularne
i demokratske temelje Nigera.
Još jedan
opterećujući podatak leži u činjenici da teroristička skupina Boko Haram iz Nigerije pokazuje
tendenciju prelaska granice te tako postaje sve aktivnija i u Nigeru. Kao i u
drugim afričkim zemljama, u najtežoj poziciji su obraćenici na kršćanstvo pa
onda ostali kršćani te njihove crkve, kuće i poslovni objekti koji su primarna
meta u bombaškim napadima.
Tijekom 2015. zabilježeno je više od 50 napada na vojsku
Nigera, a čak 100 škola moralo je iz sigurnosnih razloga biti zatvoreno zbog
upada terorista Boko Harama. Rastući
problem leži i u propaloj državi Libiji iz koje također upadaju teroristi koji
se dovode u vezi s Al-Qaidom. Očito
je kako pred Nigerom i tamošnjim kršćanima predstoji neizvjesna budućnost.
Bombaški napad na Božić
U nizu napada koje je na Božić 2011. organizirala
teroristička skupina Boko Haram u
Nigeriji i Nigeru poginulo je nekoliko stotina ljudi, većinom kršćana. Više od 25
kršćana izgubilo je živote kad su najmanje dvije bombe eksplodirale za vrijeme
mise u katoličkoj crkvi u nigerskoj Madali. Autobomba koja je parkirana u
blizini crkve eksplodirala je točno u 8.30 za vrijeme izlaska vjernika s
jutarnje euharistije. Druga eksplozija dogodila se kada je bombaš samoubojica
dovezao svoje vozilo za vrijeme pomutnje te aktivirao bombu.
Zapaljeno 80 crkava zbog karikatura
Početkom 2015. crkve, pastoralni
objekti te poslovni prostori kršćana bili su meta napada razularenih
demonstranata zbog karikatura u francuskom satiričnom listu Charlie Hebdo. Muslimanski prosvjednici,
koji su prosvjedovali protiv karikatura proroka
Muhammeda, osim kršćana napali
su i sve što ima veze s Francuskom. Predsjednik Issoufou je u svome obraćanju
rekao kako je najmanje 10 ljudi ubijeno za vrijeme dvaju dana nereda. Zapaljeno
je ili oštećeno 80 crkava.
Nema komentara:
Objavi komentar