Niger - domaći fundamentalizam i uvezeni terorizam

Niger (République du Niger) država je u zapadnoj Africi, između Alžira, Libije, Čada, Nigerije, Benina, Burkine Faso i Malija. Velika je to zemlja s 1,2 milijuna km² bez izlaza na more. U Nigeru živi oko 18 milijuna stanovnika od čega su samo 2% kršćani (350 000) koji se suočavaju s problemom ekstremnog islama i terorističkih skupina.

 

Za čitavu Afriku se može reći da je kolijevka civilizacije, a dokazano najstarija naselja u Nigeru potječu iz neolitika. Tijekom stoljeća prostranim teritorijem današnjeg Nigera, čiju skoro polovicu čine pustinje, vladali su različiti narodi i dinastije. U 8. i 9. st. Nigerom gospoduju narodi Hausa i Kanuri. Jugozapadni dio oko rijeke Niger pripadao je tijekom 10. i 11. st. državi Songhai, a u 14. i 15. st. državi Mali. Porazom vladara Songhaija u borbi s marokanskim sultanima potkraj 16. st. završena je borba za transsaharske trgovačke putove u korist Maroka. U 18. i 19. st. najveći dio središnjih i sjevernih dijelova zemlje došao je pod vlast Tuarega.

Francusko kolonijalno osvajanje počelo je 1896. Britansko-francuskim konvencijama 1898. i 1906. razgraničeni su francuski i britanski kolonijalni posjedi. Godine 1904. Niger je postao sastavnim dijelom kolonije Gornji Senegal-Niger, a 1910. ušao je u sastav Francuske Zapadne Afrike.

U listopadu 1946. Niger je postao francuskim prekomorskim teritorijem, a potkraj 1958. autonomnom republikom u sastavu Francuske zajednice. Neovisnost je ostvario 3. kolovoza 1960., a prvi predsjednik je bio Hamani Diori koji je uveo jednostranački politički sustav. Sljedećih godina i desetljeća smjenjivali su se vojni udari i režimi. Nakon prvih slobodnih izbora 1993. za predsjednika je izabran Mahamane Ousmane. Polovicom 1990-ih stabilnost su narušavali i povremeni etnički sukobi te ponovni državni udari.

Danas je predsjednik Mohmadou Issoufou koji je pobijedio 2011. na demokratskim izborima, ali od iste godine političku stabilnost opterećuju upadi naoružanih skupina iz Libije i Malija (tuareški pobunjenici i radikalni islamisti).

Raznolika etnička struktura

Prema popisu pučanstva iz 2012., u Nigeru živi 17 138 707 ljudi. Najveći dio njih obitava na jugu zemlje u dolini Nigera, a ostala područja nastanjuju nomadi. Etnička struktura vrlo je heterogena, najbrojniji su pripadnici naroda Hausa (55,3%), zatim Songhai (s Dendi i Djerma; 21,0%), Tuarezi (9,3%), Fulani (Fulbe, Peul; 8,5%), Kanuri (4,7%) i drugi. Po religiji su najzastupljeniji muslimani suniti (85,0%), zatim slijede šijiti (5,0%), pripadnici autohtonih afričkih religija (7,0%) te kršćani (2%).

Kršćanstvo je u ovu afričku zemlju došlo zajedno s francuskim kolonijalnim institucijama, ali i migracijama iz okolnih zemalja, posebno Benina, Toga i Gane. Većina kršćana se nalazi u trima središnjim regijama, i to u urbanim predjelima. Kršćansko misionarsko djelovanje jako je prisutno u ovoj zemlji. Prva katolička misija osnovana je 1931., dok danas misijski djeluje dosta protestantskih Crkava.

Radikalizam se širi

Poslije liberalizacije zakona iz 1991. pojavilo se mnoštvo islamskih organizacija uključujući i vehabijske pokrete čija je središnja zadaća promijeniti sekularne i demokratske temelje Nigera.

Još jedan opterećujući podatak leži u činjenici da teroristička skupina Boko Haram iz Nigerije pokazuje tendenciju prelaska granice te tako postaje sve aktivnija i u Nigeru. Kao i u drugim afričkim zemljama, u najtežoj poziciji su obraćenici na kršćanstvo pa onda ostali kršćani te njihove crkve, kuće i poslovni objekti koji su primarna meta u bombaškim napadima.

Tijekom 2015. zabilježeno je više od 50 napada na vojsku Nigera, a čak 100 škola moralo je iz sigurnosnih razloga biti zatvoreno zbog upada terorista Boko Harama. Rastući problem leži i u propaloj državi Libiji iz koje također upadaju teroristi koji se dovode u vezi s Al-Qaidom. Očito je kako pred Nigerom i tamošnjim kršćanima predstoji neizvjesna budućnost.

 Bombaški napad na Božić

U nizu napada koje je na Božić 2011. organizirala teroristička skupina Boko Haram u Nigeriji i Nigeru poginulo je nekoliko stotina ljudi, većinom kršćana. Više od 25 kršćana izgubilo je živote kad su najmanje dvije bombe eksplodirale za vrijeme mise u katoličkoj crkvi u nigerskoj Madali. Autobomba koja je parkirana u blizini crkve eksplodirala je točno u 8.30 za vrijeme izlaska vjernika s jutarnje euharistije. Druga eksplozija dogodila se kada je bombaš samoubojica dovezao svoje vozilo za vrijeme pomutnje te aktivirao bombu.  

Zapaljeno 80 crkava zbog karikatura

Početkom 2015. crkve, pastoralni objekti te poslovni prostori kršćana bili su meta napada razularenih demonstranata zbog karikatura u francuskom satiričnom listu Charlie Hebdo. Muslimanski prosvjednici, koji su prosvjedovali protiv karikatura proroka Muhammeda, osim kršćana napali su i sve što ima veze s Francuskom. Predsjednik Issoufou je u svome obraćanju rekao kako je najmanje 10 ljudi ubijeno za vrijeme dvaju dana nereda. Zapaljeno je ili oštećeno 80 crkava.