Maldivi - nema mjesta za kršćane

Maldivi (također i Maledivi) su azijska država u istoimenoj otočnoj skupini u Indijskom oceanu, 600 km južno od Indije i 670 km sjeveroistočno od Šri Lanke. Obuhvaća samo 298 km² teritorija na kojemu živi čak 340 000 ljudi od kojih je samo nekoliko tisuća kršćana. Maldivi spadaju među one zemlje u kojima je kršćanstvo faktički zabranjeno. Javno prakticiranje vjere za nemuslimane nije dopušteno, dok je u domovima vjernika zabranjeno i slušanje inozemnih vjerskih TV i radiopostaja. Misionarski rad je onemogućen, a država sve svoje građane smatra muslimanima te „odstupanja“ u religijskom smislu nisu dopuštena.

Povijest nam kaže kako je to otočje bilo naseljeno već od 1500. prije Krista, i to iz Indije. Skoro pa oduvijek bili su važna točka na plovidbenom putu između Afrike i Indije. Pučanstvo je naseljeno na otočju od V. st. prije Krista i bilo je uglavnom budističke vjeroispovijesti. Ipak, 1153. pod utjecajem arapskih trgovaca prihvatili su islam, potom je osnovan sultanat. Prvi poznati kralj iz dinastije Maley primivši islam, uzeo je ime i titulu sultan Mohammed ibn Abdullah. Dinastija Maley vladala je do kraja XIV. st., a naslijedila ju je Hilali.

U XVI. st. bili su ugrožavani od Portugalaca koji su do 1573. neuspješno pokušavali uspostaviti kontrolu nad otočjem. Kada je Velika Britanija preuzela Cejlon, Maldivi su postali njezinim protektoratom (1796.), što je formalizirano tek 1887. te su tako do 1948. Maldivi administrativno bili dio britanskog protektorata Cejlona.

Neovisnost je ostvarena 1965., a potom su se nizale političke krize, državni udari i nasilno preuzimanje vlasti. Neuspjeli pokušaji državnog udara bili su i 1980., 1981. i 1988. kada su pučisti bili poraženi vojnom intervencijom Indije.

Nakon prosvjeda 2005. legalizirane su političke stranke, a prvi slobodni izbori održani su 2008. kada je predsjednik postao Mohamed Nasheed (svjetsku je javnost pokušavao zainteresirati za problem podizanja razine mora koji prijeti opstanku Maldiva). Unatoč izborima političke krize su i dalje česte, kao i uhićenja političkih protivnika.

Kršćani su u ilegali

Iako su kršćani kao i ostali nemuslimani „nevidljiva“ manjina na Maldivima, ta otočna država spada među sami vrh zemalja koje imaju najmanju toleranciju prema pripadnicima drugih religija. Prema pisanjima na internetu, bivši predsjednik Abdul Gayoom je istaknuo kako nijedna religija, osim islama, na Maldivima ne smije postojati.

Krajem 1990-ih Vrhovno vijeće za islamske poslove upozorilo je građane da će biti uhićeni ako budu slušali inozemne programe i radiopostaje. Na osnovu toga upozorenja 1998. godine 50 maldivskih kršćana je uhićeno i zadržano u zatvoru, a svi stranci na kojima je bila sumnja da djeluju kao misionari bili su ekspresno izbačeni iz zemlje.

Prema svjetskoj kršćanskoj enciklopediji, na Maldivima djeluju različite Crkve i protestantske sljedbe kao što su: Crkva južne Indije (anglikanci), Adventisti sedmog dana... dok su katolici pastorizirani preko nadbiskupije u Kolombu.

Osim striktnih islamskih zakona tamošnji političari su uvjereni da će zemlja izgubiti svoju slobodu ako u njoj ne žive samo muslimani. Stoga je protjerivanje kršćana bilo aktualno u posljednjih desetak i više godina, dok građani koji prijeđu na kršćanstvo gotovo odmah gube državljanstvo. Iako se u posljednje vrijeme spominje promoviranje religijskih sloboda, za sada je situacija takva da Maldivi spadaju među najtvrđe zemlje svijeta kada je riječ o slobodama kršćana.

Tko su Maldivljani?

Na Maldivima živi oko 340 000 stanovnika što je prosječno 1 000 ljudi na km2 pa se ova zemlja ubraja u najgušće naseljene države svijeta na planetarnoj razini. Stanovnici su mješavina singalskih i dravidskih (južna Indija i otok Cejlon) te arapskih doseljenika koji žive na 188 otoka od kojih su mnogi nenaseljeni, a čak 130 njih ima manje od 1 000 stanovnika. Pretežito su muslimani suniti. Službeni je jezik divehi ili dhivehi (pripada indoeuropskoj jezičnoj obitelji, srodan singalskom), a vrlo je raširen (u prosvjeti, trgovini i dr.) engleski. Tradicionalno je pismo tana ili thaana, srodno arapskomu, koje se piše zdesna nalijevo.

Politički sustav

Prema Ustavu iz 2008., Maldivi su unitarna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, a biraju ga građani za mandat od pet godina i na najviše dva mandata. Izvršnu vlast provodi Vijeće ministara kojemu je na čelu predsjednik republike. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Narodna skupština sa 77 zastupnika, izravno izabranih za mandat od pet godina. Pravo glasa je opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 godina života. Administrativno je država podijeljena na 7 provincija i jednu općinu. Nacionalni blagdan je 26. srpnja kada je izborena neovisnost.

Veliki brat na Maldivima

Nažalost, Maldivi su kao zemlja u kojoj se guše religijske slobode postali poznati zbog realityja Parovi. Riječ je o klasičnoj emisiji na tragu Velikog brata u kojemu televizijske kamere prate 24 sudionika tijekom više mjeseci, a pobjednika koji „preživi“ sva izbacivanja sudionika očekuje vrijedna nagrada od 100 000 eura. Čini se kako ni maldivske vlasti nisu pretjerano zainteresirane za skandalozni program Parova sve dok se plaćaju porezi i dok ima novca od turizma...