Ćiro Truhelka, svestrani znanstvenik i pionir arheologije u BiH

Zemaljski muzej BiH predstavlja najstariju i najveću modernu kulturnu i znanstvenu ustanovu u BiH zapadnjačkog tipa. Jedan od njegovih najzaslužnijih uposlenika, koji je, između ostaloga, pokrenuo gradnju današnje zgrade muzeja je Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar...
Ćiro Truhelka rođen je 1865. u Osijeku u Hrvatskoj u obitelji učitelja češkog porijekla koja je hrvatskom narodu podarila pedagoginju i književnicu za djecu Jagodu Rruhelku. U Osijeku i Zagrebu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti. Iako je jedno vrijeme radio u Hrvatskoj te kasnije na univerzitetskoj katedri u Skoplju u Makedoniji, ipak je najveći trag i svoje životno djelo napravio upravo u BiH u kojoj je proveo 40 godina...

Prezentirao nasljeđe BiH u Europi

O dr. Truhelki smo, u njegovom zdanju Zemaljskog muzeja, razgovarali s arheologinjom i višom kustosicom dr. Andrijanom Pravidur.
Kako smo saznali Truhelka je od 1886. najprije bio prvi kustos, a od 1903. do 1922. i direktor Zemaljskoga muzeja u Sarajevu. Od samog početka rada Zemaljski muzej se, pod Truhelkinim nadzorom, razvijao kao kompleksna kulturna i znanstvena ustanova u okviru koje se njegovalo (i njeguje) više znanstvenih disciplina: historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, povijest umjetnosti i prirodne nauke (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika, bibliografija...
Iz toga su se vremenom iskristalizirala tri današnja odjeljenja: Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne nauke.
"On je velika figura kada govorimo o osnivanju samog Muzeja, početcima znanstvenog razvoja uopće te razvoja arheologije u BiH. On je kao vrlo mlad i perspektivan čovjek iz Zagreba došao u Sarajevo. Poslan je u ovaj dio monarhije započeti s ostalim ljudima unutar Muzeološkoga društva, čiji je bio tajnik, razviti ideju o nastanku Zemaljskoga muzeja. Veoma je važno što je Austro-ugarska podržala osnivanje jedne takve institucije", rekla nam je na početku razgovora dr. Pravidur i istaknula kako je središnja nit vodilja osnivanja Muzeja u ono vrijeme bila činjenica da su svi spomenici te kulturno naslijeđe pronađeni na prostoru BiH završavali u središtu monarhije, to jest u Beču.
Truhelka je, osim djelovanja na planu osnivanja Zemaljskog muzeja, neumorno prezentirao kulturno naslijeđe BiH, ne samo unutar BiH već u Europi i svijetu. Naslijeđe iz BiH izlagao je u Budimpešti, Beču, Bruxellesu, Parizu...i za to je dobivao nagrade. Upoznavao je Europu s kulturnim naslijeđem BiH koje je u tom vremenu bila nepoznanica.
Organizirao je prvi svjetski skup arheologa i antropologa u Sarajevu 1896., a na njemu sudjelovala su sva eminentna imena u to vrijeme.

Svestran znanstvenik

Istraživao je prapovijesne nekropole na Glasincu, sojeničko naselje u Donjoj dolini, prapovijesnu kultnu građevinu u Gorici kraj Posušja, otkopao ranokršćansku baziliku u Zenici te upozorio na fenomen "bosanskih crkava" i njihovo ranokršćansko podrijetlo. Istraživao je lokalitete u dolini Lašve i oko Stoca, srednjovjekovno Jajce i niz drugih srednjovjekovnih gradova... Zaslužan je za upoznavanje specifičnih srednjovjekovnih kamenih spomenika – mramora i stećaka te usavršavanje metode uzimanja njihovih otisaka.
"Mnogo se stvari veže uz Ćiru, ali je posebno bitno napomenuti da se on otprilike deset godina potpuno posvetio arhitektonskom rješenju izgradnje zdanja Zemaljskog muzeja", rekla nam je viša kustosica Pravidur kazavši kako je Truhelka i mnogo pisao, najviše u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH te bio dopisni član svjetskih antropoloških, povijesnih i arheoloških društava.
Objavljivao je uglavnom u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH. Napisao je i Prehistoričke gradine na Glasincu (1891), Katakombe u Jajcu; Sojenica u Donjoj Dolini (1903.), Nalazi brončane dobe iz Tešnja i okolice (1907.). Ostala djela obuhvaćaju mu knjige: Kraljevski grad Jajce (1904.), Kulturne prilike BiH u doba prehistoričko (1914.), Starokršćanska arheologija (1931), Studije o podrijetlu (1941.) te Uspomene jednog pionira (1942.).
Također, riječ je o svestranoj osobi koja se bavila paleografijom, numizmatikom, etnologijom i poviješću, osobito prilikama u tursko doba. Okušao se i u slikanju akvarela, crteža i ulja, a osobito su ga privlačili folklorni motivi i povijesna arhitektura BiH...
Na kraju nas je zanimalo da je kojim slučajem radio u anglofonskom znanstvenom okružju, da li bi bio planetarno poznat?
"Ćiro Truhelka, kao Zagrepčanin i Sarajlija, bio je popularan u europskim i svjetskim okvirima. Kada pogledamo opus njegova znanstvenoga rada te kontakte koje je imao u Europi i svijetu on je zaista bio svjetski poznat", opovrgla je hipotetsko pitanje arheologinja Pravidur.
Ćiro Truhelka je, zanimljivo, dva puta bio umirovljen. Nekoliko godina nakon prvog umirovljena 1926. poslan je u Skoplje kako bi radio na tamošnjem Univerzitetu sve do 1931.
Posljednje desetljeće života proveo je u Zagrebu gdje je i umro 18. rujna 1942.
Kako smo saznali o Ćiri bi se moglo pričati i pisati satima, a iz kratkog prikaza se može vidjeti kako je on Sarajevo učinio dijelom europske i svjetske znanstvene zajednice. Zauzvrat od glavnog grada nema ni ulicu, bistu ni trg.

Demistificiranje Dive Grabovčeve

Hrvatski narod iz Rame u BiH desetljećima, prve nedjelje u srpnju, hodočasti na jedan grob na Kedžari, usred Vran planine. Početkom prošlog stoljeća, 1909., fratri su pozvali arheologa Ćiru Truhelku da ispita što krije grob na koji mnogi hodočaste. On je otkopao grob i u njemu pronašao ostatke ženske osobe u dobi o 16 ili 17 godina. Prema kostima lica i tijela zaključio je da je djevojka bila izrazite ljepote te je tako znanstvenim putem potvrđena predaja.