Na molitvenom
doručku sudjelovalo je 640 ljudi iz 70 zemalja svijeta, a među njima su
državnici, ministri, parlamentarci, predstavnici civilnog društva te vjerskih
zajednica.
U srijedu, 6.
lipnja 2018., u jutarnjim je satima za sudionike Molitvenog doručka održan prijem u
Izraelskom parlamentu – Knessetu, a susreli su se i s predsjednikom države Reuvenom Rivlinom.
Istoga dana
uvečer – večer uoči samog Molitvenog doručka – održan je koncert, a
inspirativne govore u sklopu večernjeg glazbeno-molitvenog programa održali su Anne Graham Lotz (AnGel Ministries) i pastor Younghoon Lee (Yoido Full Gospel
Church). Hrvatska europarlamentarka Marijana
Petir također je sudjelovala u programu pročitavši ulomak iz Svetoga pisma
koji je za tu prigodu sama odabrala (Iz 60,14-18).
Jeruzalemski
Molitveni doručak održan je 7. lipnja na Međunarodni dan Jeruzalema.
To je molitveni
pokret kojim supredsjedaju zastupnik u izraelskom Knessetu Robert Ilatov i američka kongresmenica Michele Bachmann. Motiv jeruzalemskog Molitvenog doručka je
potaknuti kršćane, pojedince i vjernike diljem svijeta da se na Međunarodni dan
Jeruzalema ujedine sa Židovima u molitvi za Jeruzalem, kako bi se u tom svetom
gradu održao mir.
Ali je pitanje
koliko mira ima u Svetoj zemlji i kakav je položaj kršćana danas?
Što je to Palestina?
Palestina (prema hebr. Pelešet:
zemlja Filistejaca, od Pelištim: Filistejci), povijesna je pokrajina na
istočnoj obali Sredozemnoga mora, s obiju strana rijeke Jordana. Sam naziv
potječe od narodnog imena Filistejaca, na koje su Židovi naišli pri prodoru u
Kanaan. Palestina je bila živo migracijsko područje za različita plemena i
teritorij zbog kojega su međusobno ratovale velike i male sile i države.
Palestinska samouprava je politička tvorevina
koja obuhvaća područje pojasa Gaze i Zapadne obale na prostoru povijesne regije
Palestine na Bliskom istoku. Graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom. Početkom
2013. samouprava je preimenovana u Državu Palestinu, međutim kao takva ima
ograničeno međunarodno priznanje.
Osnovni problem s kršćanima kojih ima oko 400
000, što čini 10 % sveukupnog pučanstva, islamski je ekstremizam te
izraelsko-palestinski konflikt koji traje više od pet desetljeća.
Komplicirana je
i duga povijest i svojatanje Svete zemlje što je nemoguće objasniti u samo
jednom tekstu.
Za početak treba
razlikovati položaj kršćana u Izraelu od položaja kršćana na Palestinskim teritorijima
jer su to dvije različite države, mada njihove granice još nisu određene.
Geneza današnjih
sukoba leži u 20. st., a početak seže potkraj 19. st. kada europski cionistički
pokret organizirano naseljava Židove u Palestini. Naravno da u svemu tomu opet,
kao i u mnogim ostalim državama svijeta, svoje prste imaju Britanci i njihova
kolonijalna uprava koja donosi Balfourovu
deklaraciju o stvaranju židovskoga nacionalnoga doma u Palestini. U
studenome 1917. britanska vojska izvela je napad širih razmjera na bojišnici
Sueskoga kanala te 8. prosinca zauzela Jeruzalem, a do listopada 1918. skoro
cijelu Palestinu te je ona bila pod britanskom vojnom upravom, a 25. travnja 1920.
došla je pod britansku mandatnu upravu, koju je 1922. potvrdila Liga naroda.
Tijekom godina broj Židova useljenika se povećava u čemu Arapi-muslimani vide
veliku prijetnju...
Što je Zapadna obala?
Kako bismo objasnili što predstavljaju Palestinski teritoriji, bitno je
znati za dva pojma: Zapadna obala i Gaza. Zapadna obala je angloamerički naziv za područje Bliskog istoka
zapadno od rijeke Jordan. U ratnom stvaranju Izraela 1948. (Arapsko-izraelski
sukob), na Zapadnu obalu, koju je zauzeo Jordan, sklonilo se oko 280 000
palestinskih izbjeglica (od ukupno 725 000). Izraelsko-jordanskim
sporazumom 1949. određena je crta primirja (tzv. zelena crta) kojom je Zapadna
obala bila razgraničena prema Izraelu. Jordan ju je anektirao u travnju 1950.,
a Izrael zauzeo u ratu 1967. (uključujući jordanski, istočni dio Jeruzalema).
Pojas Gaze naziv je za usko
područje uz Sredozemno more koje graniči s Egiptom na jugozapadu te Izraelom na
sjeveru i istoku. To je prostor od 41 km dužine, i od 6 do 12 km širine, ukupne
površine od 360 km². Taj teritorij nema međunarodno priznat status suverene
države, ali ga Palestinci drže za teritorij Palestinske samouprave, tj. države.
To je jedno od najgušće naseljenih mjesta na Zemlji, s oko 1,4 milijuna
stanovnika na području od svega 360 km².
A gdje su tu kršćani?
Iz ovog kratkog prikaza burne i
komplicirane povijesti o kojoj bi se moglo napisati dosta znanstvenih traktata
jasno je kako su kršćani žrtve političkih manipulacija brojnih zemalja. Kao takvi
nisu imali konkretnog zaštitnika svojih interesa za razliku od drugih strana u
sukobu. Sada su doslovce stiješnjeni na ograničenom
području što je rezultat izraelsko-palestinskog sukoba. Njihov život u
Palestini obilježen je brojnim restrikcijama s izraelske strane u vidu velikih
betonskih barijera, neprohodnih putova te ograničenja kretanja između gradova i
sela, a njihova ih vjera stavlja u manjinski položaj unutar same
arapsko-palestinske zajednice koja je većinski muslimanska. Što zbog ekonomske
migracije, što zbog malog nataliteta te zaista teške situacije u kojoj se
nalaze svi Arapi na palestinskim teritorijima, kršćani se lagano iseljavaju te
polako nestaju. Dovoljno je pogledati statistike pučanstva pojedinih gradova.
Primjerice, u Betlehemu 1947.,
kršćani su činili 75 % stanovništva, da bi do 1998. pali na 33 %.
Iako Palestinska samouprava sporazumom jamči jednakost kršćanima i muslimanima,
realnost je drugačija poglavito za onoga tko je u stvarnosti manjina. Obraćenja
su zabranjena, na sveučilištima sve djevojke moraju nositi marame, a izraelske
bombe ne biraju žrtve prema vjerskoj pripadnosti.
Težak položaj kršćana u Svetoj
zemlji, a i na čitavom Bliskom istoku rezultat je licemjerne politike velikih
sila koji uopće ne mare za živote običnih ljudi i manjina na pojedinim
područjima. Nažalost, takva situacija će se nastaviti. Nadamo se jedino kako
kršćani ipak neće nestati s teritorija Palestine i Bliskog istoka što je očito
i jedna od agendi gotovo vječitog rata između Izraela i arapskog svijeta.
Nema komentara:
Objavi komentar