Mjesta koja će u Sarajevu posjetiti papa Franjo

Dva i pol mjeseca nakon što je papa Franjo okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra u Vatikanu obznanio kako namjerava 6. lipnja posjetiti Sarajevo, Tiskovni ured Svete Stolice objavio je 14. travnja program apostolskog putovanja te dijelova grada i zdanja u kojima će za to vrijeme boraviti. Prema predviđenom planu, Sveti Otac će posjetiti: zgradu Predsjedništva BiH, Olimpijski stadion Koševo, Apostolsku nuncijaturu, katedralu Presvetoga Srca Isusova, Franjevački međunarodni studentski centar te Nadbiskupijski centar za mlade Ivan Pavao II. 
Sveti Otac na put iz Rima kreće u 7.30 sati, a dolazak u Međunarodnu zračnu luku Sarajevo predviđen je u 9 sati uz sve državničke počasti.

Zračna luka u Sarajevu

Riječ je o relativno maloj zračnoj luci kada se usporedi s ostalim europskim glavnim gradovima. Čitav kompleks ima oko 400 uposlenih i promet od oko 600 000 putnika na godinu s više od 7 000 zračnih operacija te prijevozom više od dva milijuna kilograma robe. 

Vraćajući se nakratko u povijest, nalazimo kako zračni putnički promet na prostorima BiH počinje pred Drugi svjetski rat, točnije 1930. kada je otvorena linija Beograd – Sarajevo – Podgorica. Od 1947. ponovno se uspostavlja redoviti civilni zračni promet prema Sarajevu, linijama između Sarajeva, Beograda i Zagreba.

U Sarajevskom polju, u blizini travnate zračne luke Butmir od 1965. do 1969. izgrađena je potrebna aerodromska infrastruktura pa je 1969. Zračna luka Sarajevo-Ilidža svečano otvorena za civilni zračni promet.

Za Zimske olimpijske igre 1984. prošireni su osnovni kapaciteti kako bi mogli primiti sve sportaše i navijače iz skoro cijelog svijeta. Tijekom rata od 1992. do 1995. bila je devastirana te je služila međunarodnim vojnim snagama i humanitarnim letovima radi opskrbe pučanstva glavnog grada i evakuacije teško bolesnih i ranjenih. Važno je napomenuti kako je u tom razdoblju trajao vremenski najduži humanitarni zračni most za opskrbu jednog opkoljenog grada. S blizu 13 000 obavljenih letova i trajanjem duljim od tri godine, premašeni su opseg i vrijeme zračnog mosta koji su zapadni saveznici uspostavili za opskrbu Zapadnog Berlina.

Zgrada Predsjedništva BiH

U 9:30 sati na Trgu ispred Predsjedničke palače održat će se svečanost dobrodošlice, nakon čega slijede kurtoazni posjeti Predsjedništvu BiH u Predsjedničkoj palači te susret s predstavnicima vlasti.

Zgradu Predsjedništva BiH projektirao je znameniti arhitekt Josip pl. Vancaš. Fasada je urađena u stilu firentinske rane renesanse. Svečano otvaranje radova obavljeno je 1884., a završena je 1886. i služila je tadašnjoj Zemaljskoj vladi. Tijekom vremena u zdanju današnjeg Predsjedništva BiH boravili su predstavnici vlasti nekoliko različitih država. 

Nakon 1995. izvršena je djelomična sanacija unutrašnjosti i fasade jer je zgrada pretrpjela znatna oštećenja tijekom rata. Konstituiranjem prvog saziva Predsjedništva BiH poslije Daytona, u listopadu 1996. nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. Sada su u njoj smješteni i kabineti hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH kao i neka Vladina ministarstva i državne ustanove. U prizemlju zgrade nalazi se Arhiv Bosne i Hercegovine koji je pretrpio oštećenja za vrijeme prosvjeda 7. veljače 2014. kada su zapaljene i neke prostorije u Predsjedništvu BiH.

Olimpijski stadion Koševo

Središnji događaj Papina posjeta Sarajevu je sv. misa na stadionu Koševo koji je poznatiji po imenu Olimpijski stadion jer je na njemu održana svečanost otvaranja XIV. zimskih olimpijskih igara 1984., čiji je domaćin bio grad Sarajevo. 

Stadion je izgrađen u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, 1947., i na njemu su tijekom godina upriličena mnoga sportska nadmetanja na kojima su nastupali neki od najvećih europskih nogometnih klubova kao što su: Manchester United, Real Madrid, Inter, ali i, recimo, koncertni spektakl 1997. planetarno popularne grupe U2.

Kroz svoju povijest stadion Koševo je pretrpio mnoge rekonstrukcije i nadogradnje, a najveća je bila pred održavanje Zimskih olimpijskih igara. Stadion je kapaciteta 37 500 sjedećih mjesta te je time najveći u BiH, a njegov vlasnik je Grad Sarajevo dok ga koriste bh. nogometna reprezentacija i FK Sarajevo. Dimenzije travnjaka su 105x68 m.

Apostolska nuncijatura

Nakon sv. mise papa Franjo će ručati s biskupima BiH i svojom pratnjom u Apostolskoj nuncijaturi, zapravo diplomatskom predstavništvu Svete Stolice u BiH. Nuncijatura je smještena u Vili Sunarić, zdanju baroknog stila koje je izgrađeno 1910. prema projektu arhitekta Zlatka Popa Alamure. Nekretninu je 1911. kupio odvjetnik Jozo Sunarić prema čijem prezimenu je vila dobila ime. Poslije Drugog svjetskog rata je nacionalizirana, a u ratu od 1992. do 1995. uništena. U travnju 1998. započeo je proces rekonstrukcije, a godinu poslije vlasnik postaje Apostolska nuncijatura. U njoj danas djeluju Sestre služavke malog Isusa pomažući u poslovima nuncijature.

Apostolski nuncij predstavlja Svetog Oca u Katoličkoj Crkvi i državi Bosni i Hercegovini. Njegova uloga je ekvivalentna jednom veleposlaniku, no nuncij osim diplomatskih ima i crkvene dužnosti. Diplomatska uloga apostolskog nuncija je promicati i poticati odnose između Svete Stolice i pojedine države te rješavati pitanja koja se tiču odnosa između mjesne Crkve i države.

Sveta Stolica je uspostavila bilateralne odnose s BiH 1992. Prvi apostolski nuncij bio je nadbiskup (sada kardinal) Francesco Monterisi (1993.-1998.). Zatim su slijedili: nadbiskup Giuseppe Leanza (1999.-2003.), nadbiskup (sada kardinal) Santos Abril y Castelló (1993.-2005.) te nadbiskup Alessandro D'Errico (2005.-2012.). Sadašnji apostolski nuncij je mons. Luigi Pezzuto.

Sarajevska prvostolnica

U katedrali Presvetog Srca Isusova na programu je susret Pape sa svećenicima redovnicima, redovnicima, sjemeništarcima i bogoslovima. Prvostolnica-katedrala je majka svih crkava u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Riječ „katedrala“ dolazi od latinske riječi „cathedra“ (stolica) i označuje središnju crkvu biskupije. Ona je službeno biskupovo «sjedište» ili crkva u kojoj biskup naučava, slavi liturgiju, posvećuje i zaređuje nove svećenike, a obično je smještena u glavnom gradu pokrajine ili države. 

Na prostoru Sarajeva prije 800 godina postojala je katedrala sv. Petra u gradu Vrhbosni. Pretpostavlja se da je to bilo u današnjem dijelu grada između Marijin Dvora i potoka Koševo, ali je uništena.

Arhitektu Josipu Vancašu dodijeljen je godine 1883. zadatak izrade projekta za katedralu. Ona je zamišljena da može primiti 1 200 ljudi i vrlo je jednostavnog vanjskog izgleda sazidana od kamena. Gradnja je bila povjerena barunu Karlu Schwarzu, poduzetniku iz Beča, a nadzor pl. Vancašu. Tadašnji poglavar Zemaljske vlade barun Appel otvorio je 1884. početak radova koji su bili završeni 1887.

Sarajevska katedrala izvedena je u stilu rane gotike, a Josip pl. Vancaš se, kako izgleda, tu poveo za crkvom Notre Dame u Dijonu (Francuska). Prvostolnica je završena i posvećena 14. rujna 1889. Njezini tornjevi su visoki 43,20 m; vanjska duljina katedrale iznosi 41,9 m, a širina 21,3 m.

Nacrte za oltare i propovjedaonicu izradio je sam Vancaš. Glavni oltar izveden je od mramora Grisignano i podijeljen je u sedam niša. U niši zapadno od srednje nalaze se kipovi sv. Josipa i sv. Franje Asiškoga, a na kraju je kip anđela. U zapadnoj lađi oltar je Bezgrješnog Začeća BDM-a – dar cara Franje Josipa I., a u istočnoj je oltar sv. slavenskih apostola Ćirila i Metoda.

Tijekom vremena prvostolnica je više puta obnavljana dok joj je za posljednje obnove 2010. i 2011. vraćen prvotni izgled unutrašnjosti kako ju je zamislio njezin graditelj sluga Božji dr. Josip Stadler.

Pogled na pročelje katedrale sada krasi i lijepo izvedeni spomenik sv. Ivanu Pavlu II.

Franjevački međunarodni studenski centar

Nakon katedrale papa Franjo ide na ekumenski i međureligijski susret u – službenim nazivom – Franjevački međunarodni studenski centar Franjevačke provincije Bosne Srebrene. FMSC je radni naslov za projekt Franjevačke provincije i dobrih ljudi. Zgrada je građena od 1939. do 1942. prema projektu arhitekta Franje Lavrenčića u gradskoj četvrti Kovačići. Bilo je predviđeno da ovdje bude središnje učilište, teološki fakultet svih hrvatskih franjevaca, ali je taj plan spriječilo izbijanje Drugog svjetskog rata te konfisciranje zgrade koje je trajalo sve do 1992. Poslije rata gradske su vlasti dopustile Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj da započne s uklanjanjem ruševna i obnovom zgrade. S vremenom cijeli kompleks polako dobiva novi izgled.

U kompleksu FMSC-a nalaze se uredi: HKO-a Kruh sv. Ante pod čijim okriljem se  realiziraju projekti: pučke kuhinje, fizikalna/kućna njega, prevencija ovisnosti, trauma centar i stipendiranje studenata. Pod okriljem Kruha sv. Ante je  i Franjevački studentski dom koji pruža smještaj za 110 studenata.

Od 2001. u zgradi je smješten FMC Svjetlo riječi u sklopu kojega se odvija izdavačka djelatnost Franjevačke provincije. U okviru toga je mjesečnik  Svjetlo riječi,  pokrenut 1983. Uz izdavanje lista, od samih početaka objavljuju se i knjige. Do sada je objavljeno više od 150 naslova različita sadržaja.

Uz izdavačku djelatnost u centru je smještena Franjevačka informativna agencija (FIA) koja se bavi prikupljanjem i slanjem vijesti iz Provincije te je uređen i jedan radijski studio.

Tu je smještena i moderna multimedijalna dvorana  s 300 mjesta, opremljena  rasvjetom, razglasom, klima uređajem, kabinama za simultano prevođenje. Pogodna je za održavanje kulturnih sadržaja, priredbi, seminara, raznih susreta, koncerata, itd. U tijeku je uređenje studija za proizvodnju audio i videoprograma.

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih

Posljednja točka posjeta pape Franje Sarajevu je Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II., mjesto gdje mladi imaju mogućnost odgoja i rasta u vjeri, prigodu za susrete s drugim i drukčijim te mogućnost dodatnog obrazovanja. Centar je službeno registriran 31. svibnja 2007., a osnivanju je prethodilo otvaranje Ureda za mlade Vrhbosanske nadbiskupije 2004., kada je osnovano i povjerenstvo za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije na čelu s dr. vlč. Šimom Maršićem, ravnateljem NCM-a Ivan Pavao II.

Osim Ureda za mlade, u Centru djeluje Udruga katoličkih studenata Emaus, Odbor za mlade BK-a BiH te Fondacija za stipendiranje studenata Fonss.

Vrhbosanska nadbiskupija je uz potporu Renovabisa krajem 2005. kupila lokaciju u sarajevskoj općini Novi Grad na kojoj je obnovljena jedna kuća u kojoj su bili smješteni uredi te kapelica. U srpnju 2011. počela je gradnja velikog kompleksa Centra, mjesta koje će biti središte susreta, obrazovanja i duhovnosti za mlade. Sa završetkom izgradnje dobit će se više uredskog prostora, prostorija za radionice i seminare, kapelicu, sportsku dvoranu, prostorije za različite sekcije mladih, restoran, kafić...

Vizija NCM-a Ivan Pavao II. nalazi se u njegovu imenu. Sv. Ivan Pavao II. gradio je mostove prema ljudima različita podrijetla i različitih uvjerenja. Stoga je i dugoročni cilj NCM-a Ivan Pavao II. pružanje prilike mladima da kroz različite aktivnosti i projekte pokažu svoje talente i sposobnosti, te da nadilaze predrasude i grade mostove prema drugima.

Misija Centra ogleda se kroz tri glavne okosnice: duhovnost, susreti i izobrazba, a ostvaruje se organizacijom različitih duhovnih susreta; organizacijom susreta mladih (biskupijskih, nacionalnih, regionalnih, internacionalnih, sportskih susreta); organizacijom socijalnih projekata (volonterski projekti, ljetni kampovi); organizacijom formativnih i edukacijskih projekata (seminari, tečajevi, dugotrajne formacije). Kroz sve projekte i aktivnosti koje organizira Centar promoviraju se vrjednote nesebične ljubavi, samopoštovanja i poštovanja drugoga, altruizma, humanizma.

Objavljeno u Katoličkom tjedniku broj 22 iz 2015.