Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva - raste broj siromašnih ljudi

Svake godine 17. listopada obilježava se Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Time se želi skrenuti pozornost na gorući i rastući problem siromaštva u svijetu. Bosna i Hercegovina nakon ratnih sukoba i ekonomski neprirodne podjele i štetne privatizacije i dalje je u stanju u kojem njezin politički i institucionalni sustav ne može postići rezultate na području razvoja i borbe protiv siromaštva. Tako su ljudi u stanju potrebe većinom prepušteni sami sebi...

 

Nažalost, iz godine u godinu stanje se pogoršava, a broj siromašnih i socijalno ugroženih iz dana u dan raste zbog vrlo teške ekonomske situacije i učinaka svjetske ekonomske krize čiji danak Bosna i Hercegovina izgleda tek treba platiti.

Na to ukazuju i najnoviji statistički pokazatelji koji izravno utječu na stopu siromaštva kao što su plaće, mirovine, cijene i stopa nezaposlenosti, koje smo dobili u razgovoru s Miroslavom Valentom, djelatnikom Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Nezaposlenost u BiH – rak-rana društva

Usporen i nezadovoljavajući oporavak svjetske ekonomije tijekom 2012. i 2013. nije bio dovoljan za poboljšanje aktivnosti na tržištu rada. Većina zemalja Europske unije je u 2013.  ponovno registrirala povećanje broja nezaposlenih osoba. Ni BiH nije imuna na ova kretanja te i dalje bilježi i prednjači visokom stopom nezaposlenosti koja se u prvoj polovici 2013. očitovala usporenim rastom.

Prosječan broj nezaposlenih osoba registriranih u zavodima za zapošljavanje u BiH je u prvoj polovici 2013. iznosio 551 300, što je za 2% više u odnosu na isto razdoblje 2012., čime je administrativna stopa nezaposlenosti uvećana i iznosi 44,6% .

Suprotno administrativnim podatcima, anketa o radnoj snazi u 2013. pokazuje drukčije kretanje osnovnih indikatora na tržištu rada. Naime, anketna stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 27,5% i smanjena je za 0,5% u odnosu na prethodnu godinu. Za usporedbu sa zemljama u okružju, BiH i dalje prednjači po stopi nezaposlenosti koja je u prvoj polovici 2013. u Hrvatskoj iznosila 18,1%, Crnoj Gori 21,5% te Srbiji 24,1%.

Kupovna moć bh. stanovništva smanjena

U BiH je tijekom godine na izmaku primjetan negativan trend kretanja neto-plaća. Prosječna plaća u BiH je iznosila 824 KM i nominalno se nije bitnije mijenjala u odnosu na isto razdoblje 2012. (‐0,1%), ali je u realnom smislu, utjecajem rasta cijena i troškova života smanjena za 0,7%.

Broj umirovljenika u BiH tijekom 2013. se nastavio uvećavati usporedo sa smanjenjem broja zaposlenih, što se negativno odražava na razinu prikupljenih prihoda od doprinosa iz kojih se većinski financiraju mirovine. Odnos broja umirovljenika i zaposlenih osoba u BiH je 1:1,1. Nizak priljev prihoda od doprinosa nije ostavio mogućnost uvećanja mirovina, tako da je prosječna mirovina u BiH iznosila 336 KM i manja je za 0,9% uzimajući u obzir rast cijena.

Minimalne zajamčene mirovine su također ostale nepromijenjene te iznose u FBiH 310,70 KM, a u RS-u 160 KM. Prosječna mirovina u FBiH iznosi 350 KM, dok je u RS-u 315 KM s negativnim realnim rastom pri međugodišnjoj usporedbi.

Ono što najviše zabrinjava jest da prikazani rezultati ne nude optimizam za napredak na ovom području. Štoviše, predviđaju dodatno pogoršanje socijalne situacije, posebice za ugrožene kategorije pučanstva i one na granici i ispod granice siromaštva.

Siromaštvo koje uočava Katolička crkva

Caritas nastoji dati svoj doprinos načinu gledanja na siromaštvo uspostavljanjem stalnih mehanizama za praćenje siromaštva i socijalne isključenosti u BiH kroz kvalitativna i kvantitativna istraživanja, analizu i tumačenje podataka. U tom povodu je krajem 2012.  prezentirano drugo izvješće o siromaštvu kojim se daje kvalitativni i kvantitativni opis siromaštva i socijalne isključenosti koje uočava Katolička crkva u BiH.

U istraživanju je ispitano 33 180 osoba, odnosno 9 752 obitelji u 87 župnih zajednica i zaključeno je, između ostaloga, kako postoji: 18% obitelji bez ijednoga zaposlenoga člana; 83,8% obitelji s umirovljenicima; 8% su obitelji bez ikakvih primanja; 3% obitelji kao jedinu vrstu primanja navode socijalnu pomoć; 9,8% obitelji živi u devastiranom objektu; 40,6% obitelji je potrebna neka vrsta pomoći, a 5,4% obitelji koje već primaju neku vrstu pomoći...

Jasno je kako rezultati predstavljaju velike izazove, ne samo za karitativne, nego i pastoralne djelatnike, odnosno cijelu Crkvu u BiH. Međutim, time se ne umanjuje zadaća društvene zajednice i njezinih struktura, i nitko je od te odgovornosti ne može osloboditi. Ona treba ponuditi socijalno pravedne, uravnotežene i provedive zakone i programe, kao i primijeniti pravednu raspodjelu društvenih dobara jer je to jedini put rješavanja problema siromaštva i s tim povezane društvene marginalizacije pojedinaca i skupina.

Što je siromaštvo?

Siromaštvo se definira kao nedostatak uvjeta za život i za osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma...Prema definiciji Svjetske banke, to su osobe koje žive s manje od jednog dolara na dan, a na svijetu ih ima više od milijarde. Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje kako čak 11 milijuna djece svake godine umire od bolesti uzrokovane izgladnjivanjem, a Međunarodna organizacija rada tvrdi kako s manje od dva dolara na dan živi gotovo polovica čovječanstva.

Prema podatcima Svjetske banke, više od milijun i pol građana BiH živi na rubu egzistencije. Također, svaki peti građanin u BiH dnevno može potrošiti samo tri konvertibilne marke, koliko, otprilike, koštaju kruh i mlijeko.