Subota, Dan državnosti, čini mi se za sve neradni dan ili skoro za sve osim za novinare. Bilo je zanimljivo. Nažalost folder sa slikama iz arhive je greškom ibrisan a kopije PDF-a vise ne postoje.
Na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji u Sarajevu 25. studenoga održan je kolokvij pod nazivom «Ljudska prokreacija – stavovi i dileme». Organizator je bila Vrhbosanska katolička teologija. Na početku je sve nazočne pozdravio prof. Marko Josipović naglasivši kako je to već deveti kolokvij koji organizira Vrhbosanska katolička teologija u subotu pred svetkovinu Krista Kralja. Istaknuo je da ljudski napredak ne nosi samo pozitivne stvari, već, nažalost, i negativne, zato se Crkva treba baviti etičkim pitanjima koje nosi napredak pojedinih znanosti.
Nadbiskup vrhbosanski Vinko kardinal Puljić izrazio je zahvalnost što se na kolokviju govori između ostalog o daru života u obitelji jer se kolokvij dobro uklopio u program trogodišnje duhovne obnove obitelji koju je ove godine započela Biskupska konferencija BiH. Rekao je da
život nije samo dar Božji, nego i suradnja ljudi, i da s darom života, nažalost, dolaze i mnogobrojne manipulacije. «Vjera mora braniti život i razvijati zdrava načela, misli i moralnost u ovoj našoj zemlji», naglasio je kardinal. Nazočne je pozdravio i dekan Franjevačke teologije fra Mile Babić naglašujući kako smo svjedoci napretka neslućenih razmjera na polju biotehnologije i stoga svi moramo biti odgovorni, jer se s tehnologijom ne smije raditi bez etičkih normi.
Prvo predavanje «Biblijska teologija ljudske prokreacije» je održao dr. fra Anto Popović, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Fra Anto je istaknuo da je po Knjizi Postanka čovjek kruna stvaranja i da je Bog stvorio čovjeka "na svoju sliku" i da ih je stvorio kao "muško i žensko" te ih blagoslovio da se množe i napune zemlju (Post 1,27-28). Čovjek je u Bibliji dobio nepobitni dokaz kako ima jedinstveno dostojanstvo koje nema nijedno drugo biće na zemlji. Bog ne stvara iz koristi, već iz ljubavi, zato čovjek služi Bogu i vlada svim ostalim bićima na zemlji. Spolnost je Božji dar čovjeku, stoga spolnost služi čovjeku i ne smije biti obratno.
Drugo predavanje o suvremenim znanostima i prokreativnim tehnikama je održao Bakir Mehić, v.d. dekana Medicinskog fakulteta u Sarajevu. U izlaganju je predočio postupke kloniranja, umjetne oplodnje i uporabe matičnih stanica i fetalnog tkiva u svrhu liječenja bolesnih ljudi. Profesor Mehić je naglasio da procesom kloniranja nastaju identične kopije i one u sebi nose klicu samouništenja koje se ogleda u nerazvijenosti pojedinih organa, bez sigurnosti u potomstvo i smanjenim imunitetom, navodeći sve probleme koje je imala klonirana ovca Dolly. Proces kloniranja je vrlo netočan i donosi više štete nego koristi.
Obitelj i ljudska prokreacija iz katoličke perspektive je bila tema prof. dr. Tomislava Jozića. Znanost i napredak iniciraju nastanak dvaju struja u medicini od kojih se jedna zalaže za etičnost rada dok druga struja drži da nema granica u znanosti. Profesor Jozić je naglasio da se medicina ne može odreći etike jer mora raditi za čovjeka, a ne protiv njega i da je zato nastala bioetika kao primijenjena etika. Znanost mora biti u službi čovjeka. Ujedinjavanjem etike i medicine postignut će se željeni rezultati kojima je krajni cilj čovjek, a bit će uništeni mitovi o znanosti i svekolikom napretku koji vode u propast i moralni sunovrat. Obitelj utemeljena u braku treba biti jedino mjesto ljudske prokreacije i ljudi trebaju biti rađani samo u obitelji, jer je u obitelji osoba cilj, a ne sredstvo ili stvar, što je slučaj u različitim laboratorijima.
O obitelj i prokreaciji prema islamu govorio je mr. Bakir Hodžić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Prof. Hodžić je rekao kako stvaranje ne nastaje ex nihilo (ni iz čega) te da čovjek nije samo skupina bezbrojnih atoma i molekula i da u smrti nije kraj. U islamu se vjeruje u transcendentnu stranu ljudskog bića, stoga se u vjeri govori o dobivanju djeteta, a ne o – pravljenju, što implicira znanost koja ne prihvaća Božju kreaciju. Čovjek nije naprava, nego Božje stvorenje, i kao takvo treba imati zahvalnost i poštovanje prema svojim roditeljima koji su po Božjoj milosti dobili dijete. Brak je izraz kozmičkog savršenstva jer sve dolazi u paru i brak mora biti jedina 'institucija' za rađanje djece. Govoreći o pobačaju, mr. Hodžić je rekao da je ljudski život svet od samog začetka pa sve do smrti i da nitko nema pravo prekidati taj život osim u iznimnim slučajevima kada je život majke ugrožen.
Dr. Dragomir Sando, profesor na Bogoslovnom fakultetu SPC u Beogradu i u Foči, govorio je o obitelji i prokreaciji u pravoslavnoj teologiji. Dr. Sando je započeo svoje izlaganje istaknuvši da je danas obitelj u velikoj krizi te da znanost često otvara mnogobrojna životna pitanja ne dajući nikakve odgovore. Nasuprot tome, sve čega se Bog dotaknuo je savršeno i neupitno, ali je čovjek sve pokvario svojim djelovanjem. Današnja institucija braka i obitelji je u krizi zbog egoizma modernoga čovjeka koji bježi od drugih prihvaćajući drugoga samo onoliko koliko je potrebno. Naglasio je da čovjeka karakteriziraju volja, osjećaji i razum te da je stvoren na sliku i priliku Božju. Čovjek je stvoren za Boga i beskonačnost, a brak je nebeska slika Svete Trojice i najstarija pravna institucija. Crkva je pozvana voditi brigu o naraštajima i biti savjest čovječanstva. Smisao ljudskog života je u traženju i postizanju svetosti. Dr. Sando je svoje predavanje završio izlaganjem o pobačaju koji je nazvao bogoubojstvom naglasivši da život nastaje nultim danom začeća.
Završno izlaganje imao je dr. fra Velimir Valjan, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i predsjednik novoosnovanog Bioetičkog društva u BiH, koji je predavao o vrijednosti i idealima obitelji. Prikazao je zadaću i sadašnju situaciju obitelji. Naglasio je da je na tom planu došlo do velikih promjena te da je obitelj danas u funkciji produljenja ljudskog roda i mjesto gdje se čovjek rađa, raste, razvija, obogaćuje i formira kao osoba. Nakon određenog vremena čovjek postaje spreman uključiti se u društvo pa tako obitelj postaje škola čovječnosti te služi društvu u cjelini. Nakon predavanja je bila diskusija.
Nema komentara:
Objavi komentar