Agresivni nacionalizam potiče mržnju prema kršćanima

Agresivni nacionalizam u Indiji, Kini, Burmi i Pakistanu uzročnik je porasta nasilja i drugih zastrašivanja protiv vjerskih manjina, posebice kršćana, a Zapad ne uspijeva pretvoriti „riječi zabrinutosti“ u akciju, stoji u izvješću katoličke humanitarne organizacije Pomoć Crkvi u nevolji o ljudskim pravima u svijetu za 2018.

Izvješće organizacije papinskoga prava Aid to the Church in need (ACN), u našim krajevima poznatije pod njemačkim nazivom Kirche in Not, za 2018. utvrdilo je, procjenjujući 196 zemalja svijeta, kako je „ultranacionalizam“ vladinih i nevladinih aktera izazvao mržnju protiv manjina u mnogim zemljama uključujući vodeće regionalne sile poput Indije, Kine i Pakistana.

Izvješće, koje se radi svake dvije godine, otkrilo je da je „religijska nepismenost“, uključujući i medije i nedostatak političke akcije na Zapadu, pogoršala taj problem te se zaključuje da mnoge vjerničke manjinske skupine pate zbog „zavjese ravnodušnosti“.

Također se navodi: „Većina zapadnih vlada nije pružila žurno potrebnu pomoć manjinskim vjerskim skupinama, posebno raseljenim zajednicama koje se žele vratiti kući.“ Tu se, prije svega, misli na sjeverni Irak i okolne krajeve nakon uništenja Islamske države i drugih terorista.

Istraživanje katoličke humanitarne organizacije utvrdilo je da su mediji na Zapadu usredotočeni gotovo isključivo na borbu protiv Islamske države i povezanih skupina, a uvelike zanemaruju nemilosrdno širenje militantnih islamističkih pokreta u dijelovima Afrike i Azije te drugdje na Bliskom istoku.

Prema izvješću, glavni pokretač ekspanzije ekstremizma je rastući sukob između sunita i šijita, suparničkih struja islama.

Također se navodi da je situacija za manjinske vjerske skupine u 25-mjesečnom razdoblju, od prošlog istraživanja, pogoršana u gotovo polovici zemalja klasificiranih kao „značajna kršenja vjerske slobode“, to jest u 18 od ukupno 38 zemalja.

Pogoršanje netolerancije prema vjerskim manjinama značilo je da se u 19-godišnjoj povijesti izvješća pojavljuju dvije nove države: Rusija i Kirgistan – i to u kategoriji „diskriminacija“.

Također, u nekim slučajevima, kao što je Saudijska Arabija i Sjeverna Koreja, situacija je bila toliko loša da je u promatranom razdoblju bilo teško zamisliti da bi se moglo pogoršati.

Izvješće je istaknulo eksploziju ekstremističkih napada militanata protiv ciljeva na Zapadu te da je opasnost od takvih terorista „univerzalna, neposredna i uvijek prisutna“.

Vjerska sloboda u svijetu 2018. obilježena je rastom islamofobije i antisemitizma na Zapadu.

Sažimajući glavni zaključak izvješća, John Pontifex je rekao: „Agresivni ultranacionalizam,  bilo da je riječ o tvrdolinijaškim vladama ili nasilnim ekstremističkim skupinama, doprinosi da se mnoge manjinske vjerske skupine osjećaju kao stranci u svojoj zemlji. Oni su laki ciljevi u novoj eri neznanja i netolerancije. Istina, postoje neki poput Rohingya muslimana čiji je položaj na Zapadu dobio odgovarajuću pozornost, ali mnogi drugi – kao što su kršćani u Nigeriji, ahmadije u Pakistanu i baha'i u Iranu – osjećaju se napušteno od Zapada gdje su vjerske slobode skliznule s ljestvice prioriteta ljudskih prava.“