tag:blogger.com,1999:blog-17463313851469327472024-03-16T19:50:15.265+01:00Novinarstvo!!!Osobni press clipping tekstova i povremenih razmišljanja...novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.comBlogger734125tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-91429484073300803412024-02-27T11:57:00.002+01:002024-02-27T11:57:34.559+01:00 „Osobna karta“ katedrale Presvetog Srca Isusova<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedrala (grč. καθέδρα; lat. cathedra)
je crkva u kojoj nad/biskup ima sjedište, obavlja bogoslužje i zaređuje
svećenike. U većini slučajeva (prvo)stolni<a name="_GoBack"></a>ce su središta
(nad)biskupija i najmonumentalnije građevine partikularnih Crkava. Takva je i
katedrala u Sarajevu koja ove godine slavi 130 ljeta od posvete...</span></p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCCmuHNyHCQo5177g_uVgk45euHYHBNW9z0hZ3Z3WQcJjhKWgcNdlYHYgo2JqReoQjbg5SNSQTPSuVGTJCzJMu4tTMvZITDpSm3MubjMX3gAZ1fMiYELv8qzk94q8kCBl-256BTnLYEcDzqNXm6MPiPAdaEqB8_e1qYUiCxA1VYV8hHn09jyzbgpjDerFo/s4835/sarajevska%20katedrala.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4835" data-original-width="3202" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCCmuHNyHCQo5177g_uVgk45euHYHBNW9z0hZ3Z3WQcJjhKWgcNdlYHYgo2JqReoQjbg5SNSQTPSuVGTJCzJMu4tTMvZITDpSm3MubjMX3gAZ1fMiYELv8qzk94q8kCBl-256BTnLYEcDzqNXm6MPiPAdaEqB8_e1qYUiCxA1VYV8hHn09jyzbgpjDerFo/s320/sarajevska%20katedrala.JPG" width="212" /></a></div><br /> <p></p><span lang="HR">Katedrala je okosnica i jezgra
biskupskog stolovanja, a nerijetko i simbol cijelog grada u kojem se nalazi.
Podizane su kako bi impresionirale posjetitelje te podsjetile na
veličanstvenost njezinih graditelja i financijera. </span>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Najzaslužniji dvojac za gradnju</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon stoljećā otomanske vlasti došao
je trenutak kada se moglo razmišljati o (ponovnoj) gradnji katedrale. Prvi
vrhbosanski nadbiskup <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">sl. Božji Josip
Stadler</b> (1843. – 1918.) najzaslužniji je za njezino podizanje, a njegov
najbliži suradnik bio je arhitekt<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> Josip
pl. Vancaš</b> (1859. – 1937.).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Umjetnički korijeni i izbor lokacije</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Friedrich von Schmidt</span></b><span lang="HR"> (1825. – 1891.) dotjerao
je umijeće gotike do zavidna zenita, a za Vancaša kažu da je bio jedan od
najboljih njegovih učenika.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Poslije dolaska u Sarajevo Vancaš je
pregledao pogodna mjesta koja su mogla doći u obzir za podizanje katedrale i
izbor je pao na trg koji je uskoro potom nazvan Crkveni trg, a danas je to Trg
fra Grge Martića. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Zbog gradnje Vancaš se preselio u Sarajevo</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedrala je zamišljena kao građevina
s prostorom za 1 200 vjernika i vrlo jednostavna vanjskog izgleda, „od golog
kamena“. Na temelju tih planova bio je raspisan natječaj za gradnju, na kojemu
se kao najbolji ponuđač javio bečki poduzetnik <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Karl baron Schwarz</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zbog gradnje katedrale Vancaš se
vezao za Sarajevo kamo se 1884. i nastanio.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Dimenzije, visina, krovovi</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema njegovu nacrtu, vanjska dužina
katedrale iznosi 41,90 m, širina 21,30 m, a kod svetišta 24,30 metara.
Unutrašnja dužina je 37,65 m, a širina 18,10 metara. Pročelje je upečatljivo s
dvama tornjevima od po 43 metra visine, a krovovi su im u obliku jednostavnih
oštrih piramida proširenih pri dnu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Polaganje kamena temeljca</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Gradnja je započela 1884., a poglavar
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ivan barun Appel</b> prvi je udario
pozlaćenom lopatom triput o zemlju, a nakon njega to isto je ponovio i nadbiskup
Stadler.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Uzor za gradnju: crkve iz Dijona i Praga</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedrala je izvedena u stilu rane
gotike, a Vancaš se, kako izgleda, poveo za crkvom Notre-Dame u francuskom Dijonu.
Tvrdi kamen od kojega su u Burgundiji građene crkve nije omogućavao „rasipanje
ukrasima“, što je Vancaš ostvario na sarajevskoj katedrali. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Izgled tornjeva je posuđen s Tynske
crkve u Pragu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Oba uzora su se u Sarajevu potpuno „pomirila“
unatoč tomu što su vremenski i prostorno udaljena (Notre-Dame je dovršena
1240., a Tynska crkva dobila je tornjeve 1463.).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Završetak radova i posveta</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Građevinski radovi završeni su 9.
studenoga 1887., a katedrala je posvećena, nakon završetka unutarnjih radova i
umjetničkog opremanja, 14. rujna 1889. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Tri obnove katedrale</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nažalost, katedrala je izgrađena na
prilično vlažnoj lokaciji, tako je tijekom priprema za proslavu 50. godišnjice
obnove redovite crkvene hijerarhije u BiH (1932.) poduzeta temeljita restauracija.
Odstupilo se od prvobitnog unutarnjeg izgleda i izvedena je sasvim drugačija
dekoracija. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedrala je obnavljana i u razdoblju
od 1985. do 1989. kada su temeljito urađeni: krov i zaštita od vlage.
Dekoracija nije rađena, nego se zidove bojilo jednostavnim bojama. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Posljednja obnova </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Početkom drugog desetljeća 21. st.
obnavljana je i treći put kada je vraćen prvobitni izgled unutrašnjosti kako ju
je i zamislio dr. Stadler.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pripremni radovi za unutarnju obnovu
počeli su 27. rujna 2010. Njih je izvodila tvrtka <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Color Paleta</i> iz Sarajeva, a stručni nadzor je vodio<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> Philipp Dieter </b>iz Aachena. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Najprije je strugana stara boja sa
zidova. Cilj je bio otkloniti ju kako bi se došlo do izvornog izgleda. Potom je
restaurator <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Peter Rohn </b>započeo s
probnim bojanjem prezbiterija, a za rasvjetu katedrale zaslužan je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Slawa Schreider</b>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Vraćanje prvobitnog izgleda</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prilikom posljednje restauracije
namjera je bila vratiti prvotni izgled iz 1889. Za ovo djelo nutarnje obnove
imaju nemjerljive zasluge mnoge osobe, a među njima je i pokojni <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">dr. Marko Josipović</b>, kanonik
Vrhbosanskog kaptola. Njegovo dugogodišnje prijateljstvo s <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons. Augustom Heribertom</b>, svećenikom iz Aachena, rezultiralo je
obnovom prvostolnice.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Glavni oltar, kipovi, uljana svjetiljka i ograda</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedrala je bogata brojnim vrijednim
umjetninama. Nemoguće ih je nabrojati sve, možda samo najupečatljivije...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prilikom ulaska odmah se vidi središnji
oltar izveden od mramora i raščlanjen u sedam niša. Pažljivu oku promatrača ne
mogu promaći kipovi: Sv. Josipa, Sv. Franje, Sv. Mihovila, Sv. Ilije i anđela.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iznad srednjeg otvora nalazi se na
povisokom postolju kip Srca Isusova, rad <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Franza
Erlera</b> iz Beča. Izveden je iz bijele kamene mase. Oltar su uglavnom
darovali građani Zagreba. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Između lađe i svetišta stoji ograda
od kovanog željeza, dar bečkog dvorskog bravara <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Antona Biroa</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U zapadnom dijelu glavne lađe nalazi
se propovjedaonica koja počiva na bogato profiliranu postolju. Nekoliko koraka
od nje postavljena je uljana svjetiljka koju je 1997. darovao <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Ivan Pavao II.</b> – do tada je gorjela
na Gospinu oltaru u bazilici Sv. Petra u Vatikanu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Pomoćni oltari</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U lijevoj sporednoj lađi nalazi se
oltar Bezgrješnog začeća BDM-a urađen od istog kamena od kojeg je pravljen i
glavni oltar. Kip Bogorodice je djelo <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Dragana
Moraka</b>, a darovao ga je car<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> Franjo
Josip I</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U desnoj sporednoj lađi oltar je
svete braće Ćirila i Metoda izveden od kamena <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Grisignano</i>. Kipove je modelirao <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Morale</b>, a u kamenu ih je izveo <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Novotny</b>.
Ovaj oltar su darovali vjernici iz Češke.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Vitraji iznad oltara, rozeta</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iznad oltara se nalazi pet vitraja
visokih 5,75 m, a širokih 1,33 metra, izrađenih prema Vancaševu nacrtu. Pogled
plijeni središnji prozor na kojem je prikazan razapeti Krist u trenutku kad se
vojnik sprema probosti ga. Pod križem s desne strane kleči Marija Magdalena,
dok je s lijeve BDM, a uz nju Sv. Ivan.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kad okrenete leđa oltaru i podignete
pogled, vidjet ćete veliku rozetu na pročelju, promjera skoro pet metara.
Njezino središnje polje razvedeno je u osam režnjeva sasvim svijetle boje, dok
je osam polukrugova bliže rubu naizmjenično plave i crvene boje. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Orgulje i zvona</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Naravno, ispod rozete na koru su
orgulje. One su djelo radionice iz Zagreba. Na izložbi u Budimpešti 1886.
zapažene su i nagrađene. Imaju dva manuala s 22 registra, osam kolektivnih
pedala te stroj za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">crescendo</i> i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">decrescendo</i>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U tornjevima katedrale je šest zvona
dobivenih na dar od slovenskog naroda.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Klasični ambon</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kod trećeg stupa zapadne sporedne
lađe, s desne strane smještena je propovjedaonica. Na nju se uzlazi iz zapadne
lađe dvostrukim stepenicama do postolja s kojega se uskim prolazom ispod
visokog kamenog baldahina prilazi na tribinu. Propovjedaonica je heksagonalna i
otvorena za posjetitelje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Nadgrobna ploča sluge Božjega</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kada se siđe s ambona i krene prema
izlazu, može se vidjeti, desno od središnjeg ulaza za vjernike, nadgrobna ploča
nadbiskupa Stadlera od bijelog mramora. Rad je to skulptora <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Marina Studina</b> (1895. – 1960.).
Nadbiskup je prikazan <i style="mso-bidi-font-style: normal;">en face</i> u
nadnaravnoj veličini. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ispred ploče nalazi se grobnica u kojoj
je ovaj sluga Božji pokopan 1918., a danas je mjesto molitve hodočasnika. Cvijeće
na njegovu grobu govori o ljubavi sestara Služavki Maloga Isusa čiji je Stadler
utemeljitelj.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tik do njegova groba nalazi se ploča
koja podsjeća da je Sv. Ivan Pavao II. 1997. boravio u prvostolnici i molio na
tom mjestu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Lijevo od središnjeg ulaza je mjesto
posljednjeg počivališta trojice vrhbosanskih nadbiskupa: <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons. Smiljana Franje Čekade (</b>zemni ostatci<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>u katedralu preneseni 2011.) te <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons. Marka Alaupovića</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons.
Marka Jozinovića</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Freske, Sarajevo i Đakovo</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedralu krase brojne freske, a neke
od njih su preslikane iz đakovačke prvostolnice. Na zidu uz zapadni toranj
prikazano je Krunjenje Gospino. Relativno uska i visoka slika podijeljena je u
dvije zone: u gornjoj sjede na oblacima Otac i Sin, a između njih kleči Marija
okrenuta ulijevo prema Sinu koji drži krunu iznad njezine glave.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Uza zid istočnog tornja u desnoj lađi
prikazano je Uskrsnuće. Pred otvorenim grobom lebdi na oblaku uskrsli Krist s
očima uprtim u nebo, a desnicom uzdignutom na blagoslov, dok u lijevoj drži
stijeg pobjede.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U luku zapadnog zida prikazan je
Isusov govor na gori. Dvije velike slike u svetištu - <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Propovijed na gori</i> i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Mojsije prima
Zakon</i> vjerna su preslika <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Seitzovih</b>
slika u Đakovu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Originalna djela nedostupna pogledu</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sarajevska katedrala je obogaćena i
originalnim djelima <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Lodovica Seitza</b>:
to su slike Crkvenih otaca u otvorima nadzida glavne lađe. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">One su, nažalost, jedva dostupne
pogledu jer su postavljene previsoko. Mnogi ih i ne zamijete, i bez kvalitetna
vodiča one ostaju nezapažene. Na zapadnoj strani lađe prikazani su oci Zapadne Crkve:
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Grgur</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv.</b> <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ambrozije</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Augustin</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Jeronim</b> postavljeni tako u redu idući od oltara prema izlazu.
Na istočnom zidu nalaze se slike otaca Istočne Crkve: <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Bazilije</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Grgur
Nazijanski</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Atanazije</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sv. Ivan Zlatousti</b>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako nije veličanstvena i poznata
diljem svijeta kao druge katedrale, sarajevska ipak plijeni svojom ljepotom,
pogotovo nakon posljednje restauracije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Većina posjetitelja ostane zadivljena
njezinim skladom i dojmom mirnoće, a o tomu svjedoče i brojni turisti koji
prepoznaju umjetničku vrijednost unutrašnjosti prvostolnice Presvetog Srca
Isusova.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-24422089473853163982024-02-27T11:51:00.004+01:002024-02-27T11:51:34.985+01:00Dobar profesor je dobar primjer svojim učenicima<p><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"></span></b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"> Za mnoge je ljeto
završeno kada počne škola, to jest nastava. Tako je prvog radnog dana mjeseca
rujna tisuće đaka u BiH pohrlilo u školske klupe gdje ih čekaju njihovi
nastavnici i profesori. O poslu odgoja djece i školstvu općenito početkom nove
školske godine razgovarali smo s Tanjom Babić, profesoricom engleskog jezika u
Srednjoj školi <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ivan Goran Kovačić</i> u
Kiseljaku.</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"> </span></p><p><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Tanja je inače profesor hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, a u Srednjoj
školi <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ivan Goran Kovačić</i> u Kiseljaku
radi kao profesor engleskog jezika. U istoimenoj školi vodi i volontersku
sekciju već nekoliko godina u sklopu koje su uradili puno različitih projekata u
kojima pomažu potrebitima. Kako sama kaže, osim pomaganja i brojnih priznanja
koja su dobili s različitih strana, najveća joj je nagrada kao učitelju i kao
čovjeku razvijanje osjećaja za pomaganje, empatiju prvenstveno, kod mladih
ljudi. </span>
</p><p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">S njom smo razgovarali o uobičajenim pitanjima koja se javljaju početkom
školske godine, novim generacijama djece, ali i iseljavanju, te savjetima koju
srednju školu upisati... </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Poštovana, na početku smo nove školske godine koja uvijek
donosi probleme, kako za profesore i đake, tako i za roditelje djece. Recite
nam koji su najveći izazovi koji s nastavom dolaze u rujnu?</span></b></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;">Hvala Vam na pozivu da radim intervju za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Katolički tjednik</i>. Izazova je danas, mogu slobodno reći, više nego
ikad i zaista je jako zahtjevno danas biti profesor, nastavnik, učitelj. Svaka
generacija učenika donosi i nove izazove i probleme s kojima se moramo
suočavati. Mogu reći da je najveći izazov doprijeti do učenika i prepoznati sve
njegove mogućnosti, ali i probleme s kojima se suočava kako bismo mu adekvatno
pomogli i razvijali njegove sposobnosti. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kako Vi
vidite dobra profesora, a kako dobra đaka danas?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Teško je generalizirati jer smo svi individue za
sebe. Po mom mišljenju, dobar profesor je, prije svega, onaj koji je dobar
primjer svojim učenicima, koji zna i može približiti učenicima ono što podučava
i onaj koji uči učenike da razmišljaju. A dobar učenik je svaki učenik koji je
spreman na bilo koji vid aktivnost u školi, jer u školi učenici trebaju
koristiti i nastavne i izvannastavne aktivnosti kako bi se educirali i
izgradili u mlade i samouvjerene ljude. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Recite
nam što mislite da je u procesu odgoja i obrazovanja danas najvažnije?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Pa mislim da sam već ranije spomenula, najvažnije je
da se uspostavi taj odnos profesor – učenik na pravi način, pri tome mislim da
profesor, prije svega, treba biti uzor, primjer učenicima. Također, treba
pronaći najbolji način na koji približiti svoj predmet učenicima. I ono što je
jako bitno, da učenici uče razmišljati. Danas smo suočeni s opsežnim planovima
i programima za svaki nastavni predmet, a što samim tim onemogućava i njihovo
kvalitetno i dugoročno usvajanje. Dakle, okrenuti se više razvijanju mišljenja
kod učenika i kreativnosti. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kao profesorica
engleskog jezika, kako biste savjetovali djecu i njihove roditelje,<a name="_GoBack"></a> zašto izabrati upis u školu u kojoj djelujete? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Pa savjetujem ih ovisno o sklonostima i
sposobnostima djeteta. Dakle, SŠ <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ivan
Goran Kovačić</i> Kiseljak nudi više mogućnosti učenicima prilikom upisa.
Postoji nekoliko različitih<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>škola kao
što je gimnazija (opća i jezična), umjetnička škola (dizajner odjeće) te ekonomska
škola (ekonomist, komercijalist, poslovni tajnik). Ono što je bitno napomenuti
je da su sve ove škole četverogodišnje i da učenici imaju nakon svake završene
škole mogućnost nastavka studiranja, ali i svoje zvanje kad su u pitanju
strukovne škole.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kako savjetovati djecu koja se ne
mogu odlučiti između gimnazije i stručne škole?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ukoliko su sigurni u nastavak daljnjeg školovanja, pri
tome mislim na fakultet, najbolja priprema je gimnazija. Međutim, ukoliko nisu
sigurni u nastavak školovanja, a žele imati zvanje po završetku škole, onda je
najbolji odabir neka strukovna škola koja im je bliska, a nakon koje opet mogu
studirati. Dakle, uvijek ima više mogućnosti.<span style="mso-spacerun: yes;">
</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Moderno
doba sa sobom nosi svoje breme. Čini se kako su neki đaci mnogo više okrenuti
suvremenim komunikacijskim sredstvima te svim ostalim tehnologijama koje im
odvraćaju pozornost, dok za knjigu izdvajaju sve manje vremena, a neki nisu
nimalo zainteresirani za čitanje. Je li, i kako, moguće animirati
nezainteresirane đake?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Pa moguće je, ali treba imati u vidu da i unatoč
modernoj tehnologiji postoje oni učenici koji vole čitati i oni koji to vole
manje. Ali činjenica je, pa možemo reći slobodno, i problem da danas moderna
tehnologija odvraća pozornost od svega pa i od čitanja. Ali moguće je. Na
primjeru mog predmeta, engleskog jezika, kad radimo neko djelo iz književnosti,
obvezno gledamo ekranizaciju tog djela, naravno ako postoji. Na taj način
radimo analizu i usporedbu, što učenicima bude vrlo zanimljivo. Tada zapravo
shvate da je film nečija druga slika djela koje su pročitali, a da čitanjem<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>knjige oni imaju slobodu u stvaranju svoje
slike tog djela. I tu zapravo shvate vrijednost čitanja. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Naravno da ima i drugih načina kako približiti
knjigu učenicima. Primjerice, u našoj školi Aktiv hrvatskog jezika prigodom
Dana materinskog jezika svake godine organizira čitanja bajki za niže razrede
osnovnih škola. Pri tome bude i scenski interesantno. A cijeli događaj bude u
knjižnici u jednoj opuštenoj i zagonetnoj atmosferi. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kakva su
Vaša iskustva s roditeljima današnje generacije mladih školaraca?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Pa dosadašnja iskustva su dobra. Na moju sreću,
imala sam dosad jako realne i objektivne roditelje kad je riječ o njihovoj djeci.
Imam u većini slučajeva izvrsnu suradnju i dobru komunikaciju s roditeljima što
je jako bitno za krajnji ishod i uspjeh njihova djeteta. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ljudi
kad završe škole i što više stare, tek onda shvate onu staru poslovicu: „Od
rođenja pa do groba, najljepše je đačko doba!“ Što mislite koliko je istinita
ta tvrdnja?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">U potpunosti je istinita. To mi svakodnevno
potvrđuju, sad već, moji bivši učenici, mladi ljudi koji su izgrađene i
odgovorne osobe. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Uviđate
li razlike između djece što se tiče školskih uspjeha u odnosu na mjesto
prebivanja te duljinu putovanja do škole?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> Ne,
zaista. U tom kontekstu nema razlike. Mislim da njihov uspjeh puno više ovisi o
drugim čimbenicima kao što je stanje u obitelji, brojnost, financijska
situacija, njihove sposobnosti i sl.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Osjeća
li se „nedostatak djece“, to jest iseljavanje prilikom upisivanja škole u kojoj
Vi djelujete?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ne mogu reći da imamo neki veliki pad u smislu
iseljavanja, barem kad je naša škola u pitanju, ali broj djece je definitivno
manji nego ranije. Zasigurno je i to jedan od razloga, kao i pad nataliteta i sl.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Biste li se Vi vratili ponovno u
školske klupe?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Da.
To je moje najljepše doba.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR" style="background: yellow; font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-highlight: yellow;"> </span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-32775117342677670222024-02-27T11:47:00.002+01:002024-02-27T11:47:05.745+01:00Nedostaje političke volje za suzbijanjem muslimanskih napada na kršćane<span lang="HR">Nakon ubojstva rimokatoličkog svećenika u
jugoistočnoj Nigeriji početkom kolovoza 2019., drugi je svećenik na Veliku Gospu, 15.
kolovoza izbjegao napad muslimanskih nomada Fulanija.</span>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Naoružani stočari Fulaniji 1. kolovoza ubili su <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">vlč. Paula Offua</b> u gradu Awgu, južno od
grada Enugu u istoimenoj državi, dok se vraćao u župni stan nakon pastoralnog
zadatka. „Fulani su ga gađali dok je automobilom vozio cestom Ihe-Agbudu
prisilivši ga da se zaustavi, a potom su ga izvukli iz automobila, odvukli te
usmrtili“, rekao je glasnogovornik biskupije <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Emmanuel Nkemjika Igwesihi.</b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Također,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>militantni
stočari su u zasjedi uhvatili i odveli župnika <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Kennetha Igwea</b>,<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>a policija
je pronašla njegovo tijelo 5. kolovoza.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Svećenik
čudesno izbjegao zasjedu</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Otprilike 70 kilometara sjeverno stočari iz istog
plemena su na Veliku Gospu postavili zasjedu svećeniku <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">vlč. Chimezieu Aniju</b>. To se dogodilo u blizini katoličkog sveučilišta
u Amorji-Nikeu dok je vozio prema Ugwuomuu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Vozio sam kad su iznenada naoružani muškarci pucali na
moje vozilo ciljajući staklo“, rekao je vlč. Ani za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Morning Star News</i>. „Nakon što sam to primijetio, zaustavio sam
vozilo i ubacio u rikverc te krenuo natrag. Metci su mi razbili vjetrobransko
staklo koje se rasulo po cijelom automobilu. Čudesno sam pobjegao neozlijeđen.
Povukli su se u grmlje i pobjegli nakon što su shvatili da sam im izmakao“,
rekao je i dodao da su i ranije stočari Fulani napadali kršćanske putnike na
toj autocesti. „Siguran sam da su bili stočari“, ustvrdio je Ani.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon ubojstva Offua 1. kolovoza, više od 200 katoličkih
svećenika 2. kolovoza je izišlo na ulice u Enugu, glavnom gradu države, u znak prosvjeda.
Mirno su se uputili prema zdanju u kojem djeluju vlasti, kako bi uputili pismo
guverneru u kojem su izrazili nezadovoljstvo zbog sve većih napada stočara
Fulanija na kršćane.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon toga <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons.
Callistus Onaga</b>, biskup Katoličke biskupije Enugu, rekao je novinarima o
svojoj tuzi zbog nesposobnosti Vlade na čelu s predsjednikom <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Muhammaduom Buharijem</b>, simptomatično,
pripadnikom muslimanskog plemena Fulani, da zaustavi napade stočara diljem
zemlje. „Kršćani u Nigeriji podvrgnuti su nizu napada u posljednjih sedam
godina“, kazao je Onaga i dodao da je žalostan i krajnje razočaran za sigurnost
u državi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Drugi svećenik - <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">vlč.
Klement Ugwu</b>, iz crkve Svetog Marka u okrugu Ezeagu, otet je i ubijen u
ožujku, a stočari su krajem srpnja ustrijelili još jednog svećenika“, istaknuo je
Onaga i dodao da svećenik koji je ranjen prije nekoliko tjedana još uvijek
dobiva intenzivnu medicinsku pomoć.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Zašto se brinemo kada su napadnuti naši svećenici? To
je pokazatelj razine nesigurnosti s kojom se svakodnevno susreću obični
Nigerijci. Naši svećenici su vrlo poštovani, pa ako se te stvari mogu dogoditi
njima, što se događa s običnim vjernicima?“, zapitao se biskup Onaga i dodao da
su mnogi svećenici u raznim dijelovima države oteti u posljednjih sedam godina.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Sve što tražimo jest da ti stočari koji ubijaju naše
ljude budu uhićeni i primjerno kažnjeni, a mi ćemo nastaviti živjeti u miru s
Fulanima koji ne vrše napade“, ustvrdio je biskup.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Napadi su
koordinirani</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Također, 2. kolovoza <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons. Paulinus Ezeokafor</b>, biskup Biskupije Awka, u državi Anambra u
jugoistočnoj Nigeriji, rekao je novinarima da je zabrinut zbog mlaka odgovora
nigerijske Vlade na nasilje koje su izvršili naoružani muslimanski stočari
Fulani. Obraćajući se novinarima u katoličkoj katedrali Sv. Patrika, Awka je istaknuo
da Vladi nedostaje političke volje za suzbijanjem napada na kršćane.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Tužan sam – kakva je to država?“, rekao je Ezeokafor i
dodao: „Zemlja u kojoj su neki ljudi nedodirljivi. Zemlja u kojoj neki mogu ubijati
nevine građane. Ono čemu danas svjedočimo jednostavno su koordinirani napadi na
kršćane u zemlji. Ova besmislena ubojstva nedužnih Nigerijaca postaju
svakodnevna pojava. Zašto naša Vlada ne može zaustaviti ta ubojstva? Nije li
očito da neki ljudi negdje nose određenu agendu? Ima toga više nego što oči
vide.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Policija je potvrdila napade na svećenike i prijavila
uhićenja nekih od napadača.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Glasnogovornik policije <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Frank Mba</b> kazao je u izjavi 16. kolovoza da službenici istražuju
napade na svećenike.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Detektivi iz Postrojbe za obavještajnu reakciju, Odjel za
forenziku i ubojstva Sektora za kriminalističku istragu, raspoređeni su u
državu Enugu“, napomenuo je.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Nigerija je
zauzela 12. mjesto na Svjetskoj listi <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Open
doorsa</i> za 2019. zemalja u kojima kršćani podnose najviše progona.</span></p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"> </span></p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:OfficeDocumentSettings>
<o:RelyOnVML/>
<o:AllowPNG/>
</o:OfficeDocumentSettings>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:TrackMoves/>
<w:TrackFormatting/>
<w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:DoNotPromoteQF/>
<w:LidThemeOther>SH</w:LidThemeOther>
<w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian>
<w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
<w:SplitPgBreakAndParaMark/>
<w:DontVertAlignCellWithSp/>
<w:DontBreakConstrainedForcedTables/>
<w:DontVertAlignInTxbx/>
<w:Word11KerningPairs/>
<w:CachedColBalance/>
</w:Compatibility>
<m:mathPr>
<m:mathFont m:val="Cambria Math"/>
<m:brkBin m:val="before"/>
<m:brkBinSub m:val="--"/>
<m:smallFrac m:val="off"/>
<m:dispDef/>
<m:lMargin m:val="0"/>
<m:rMargin m:val="0"/>
<m:defJc m:val="centerGroup"/>
<m:wrapIndent m:val="1440"/>
<m:intLim m:val="subSup"/>
<m:naryLim m:val="undOvr"/>
</m:mathPr></w:WordDocument>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true"
DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99"
LatentStyleCount="267">
<w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/>
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
</style>
<![endif]-->
</p><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Muslimanski
propovjednik naziva križ „đavolskim elementom“</span></b>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Muslimanski propovjednik u Indoneziji izazvao je vjersku kontroverzu
otkad se na društvenim mrežama 2019. pojavio videozapis u kojemu križ naziva „elementom
đavla“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Uvrjedljive primjedbe <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Abdula Somada</b>, iz Sjeverne Sumatre, u vezi s raspelom naišle su na
snažne reakcije javnosti. Mnogi su vjerski učenjaci kritizirali propovijed zbog
širenja protukršćanskih osjećaja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Jakarta
Postu</i>, u videozapisu koji je rasprostranjen u društvenim medijima, Abdul
Somad je odgovorio sugrađanima, na jednoj javnoj tribini, na pitanje zašto „osjećaju
hladnoću kad vide raspelo“. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„To je zbog sotone“, rekao je propovjednik publici koja
se počela smijati. „U svakom raspeću postoji zli <i style="mso-bidi-font-style: normal;">jin</i> koji želi obratiti ljude na kršćanstvo“, rekao je potom
muslimanski klerik protiv kojega je nekoliko kršćanskih organizacija već
podnijelo tužbe policiji. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Također, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Brigada
Meo</i>, kršćanska organizacija sa sjedištem u Istočnoj Nusa Tenggari,
prijavila je Somada policiji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Podnijeli smo tužbe za bogohuljenje protiv Ustadza
Abdula Somada zbog nepoštovanja vjerskog simbola“, izjavio je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Yacoba Siubelan</b>, odvjetnik te kršćanske
organizacije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U međuvremenu, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Muhammadiyah</i>,
jedna od najvećih muslimanskih organizacija u zemlji, odbacila je Abdulovu propovijed
nazivajući je ozbiljnom klevetom protiv vjerskog simbola.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Ne mogu zamisliti reakciju javnosti da je nešto slično
rekao propovjednik drugačije religije koji vrijeđa islamski simbol“, rekao je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Abdul Rohim Ghazali</b>, glavni tajnik Središnjeg
odjela za odnose s javnošću organizacije <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Muhammadiya</i>.
„Došlo bi do tsunamija prosvjeda, a počinitelj bi bio strogo kažnjen“, dodao je
Ghazali.<br /></span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-46464206654020437182024-02-27T11:40:00.006+01:002024-02-27T11:40:35.963+01:00Zar je "grijeh" biti iskren vjernik i strastven znanstvenik?<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR">Suvremeno okružje u kojem
živimo karakterizira izniman napredak znanosti. Mnogi se u tome ne snađu pa
podređuju vjeru znanosti ili jednostavno misle da znanost niječe vjeru. Jedan
od onih koji su dokaz kako je to pogrešno je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">dr. Davor Pavuna</b>, svjetski priznat znanstvenik i praktični vjernik.</span><span lang="HR"> </span>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon 5. gimnazije
u Zagrebu Pavuna je diplomirao fiziku na PMF-u (1977.), te doktorirao u
Engleskoj (1982.) na temi elektronskih svojstava novih materijala. Nakon kraćeg
boravka u SAD-u, Australiji i Francuskoj, od 1986. boravi na Federalnom
institutu za tehnologiju u Lausanni (EPFL) u Švicarskoj. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Voditelj je grupe
za supravodljivost, profesor, ravnatelj Centra za nove elektronske materijale (CREAM).
Objavio je više od 250 CC radova, uredio 33 knjige, održao oko 200 pozvanih
predavanja u najboljim svjetskim institutima, predsjedavao na 35 konferencija i
sedam ljetnih škola. Strateški je savjetnik brojnih korporacija i vladinih
agencija po svijetu. Neke od nagrada koje je dobio su: <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Royal Society award </i>(1982.), <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Joliot-Curie</i>
(1986.), te odličje Danice hrvatske s likom Nikole Tesle (2006.). Predsjednik
je Zaklade <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Teslin Svijet</i> od 2015.
Oženjen je i otac dvoje odrasle djece. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Upravo je on bio naš
sugovornik na temu vjere i znanosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Poštovani dr. Pavuna, započet ćemo razgovor s jednim
prigodnim pitanjem koje su Vam zasigurno mnogo puta postavljali. Odnos vjere i
znanosti i danas mnogi promatraju kao nešto oprječno. Kakav je Vaš stav? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">"Ma, zar je
moguće da je znanstvenik vjernik?" To me jedino u Hrvatskoj uvijek i dandanas
pitaju!?! Još jedan dokaz koliko je duboka hipnoza boljševizma
(ubij-boga-u-njemu!) i koliko su nam društvo i ljudi dubinski izmanipulirani. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Naime, suvremena
znanost povijesno je "izronila" iz religiozne filozofije. Znanstvenu
metodu mjerenja prvi je uveo <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">franjevac
Roger Bacon</b> u 12. stoljeću! I svima dostupna povijesna istina: <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Kopernik</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Newton</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Descartes</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Faraday</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Maxwell</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Einstein</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Tesla</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Max Planck</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Heisenberg</b>
itd. – svi su vjernici. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Naš <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ruđer Bošković</b> bio je isusovac,
svećenik! Spomenimo se primjerice da je 1955. <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">sir Nevill Mott</b>, tadašnji ravnatelj Cambridgea (Nobelova nagrada
1977.), bio nevjernik, ali je na poziv studenata održao predavanje <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Vjera i znanost</i> i ... postao je vjernik,
upoznao je Isusa Krista! I ja sam bio agnostik, a onda s 29 godina na duhovnim
vježbama kod <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">patera Ivančića</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Linića</b> upoznah Isusa, postadoh vjernik
i sve shvatih! Kad dubinski shvatite kreaciju i znanost, odmah razumijete da je
dragi Bog – uistinu sveprisutan, sveznajuć i svemoguć! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Dakle, u praksi je zapravo
jasno: svatko je vjernik, al' pitanje je tko mu je "bog". I Descartes
je i te kako branio postojanje Boga (u 32 postulata), iako je bio u krivu: <i style="mso-bidi-font-style: normal;">cogito ergo sum</i> je neispravno. Nije <i style="mso-bidi-font-style: normal;">mislim, dakle jesam</i>, nego "sum ergo
Sum" = <i style="mso-bidi-font-style: normal;">jesam, dakle jesam</i>. Nije
bitno misliti da jesam i spoznavati da jesam, već sama činjenica da je čovjek
svjestan sebe, svjestan Jednog: Da, Živog Boga Isusa Krista Svemogućega!
Ujedno, katolički = univerzalan, te čak i u psihologiji/psihijatriji nema
boljeg pristupa komunikaciji i čovjeku nego kroz OPROST i LJUBAV (sebe,
bližnjega i Boga) – a to je nauk evanđelja! Konačno, kao i sve, i to sam
osobno, eksperimentalno proučio i odradio iskustveno svaku religioznu
metafiziku i praksu, i odgovorno potvrđujem da je dragi Bog živ, više živ nego
Vi ili ja!!! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Nemali broj suvremenih mislilaca smatra kako ukupan
društveni napredak, humanizam i "blagostanje" počivaju samo na
napretku prirodnih znanosti, to jest samo i isključivo ljudskom umu, bez Boga i
duhovne dimenzije. Je li, prema Vašem mišljenju, opravdan takav stav? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ne. Ne mogu ovdje
sve opisati, ali i na primjeru mog osobnog života se vidi: koliko li se "čudesa"
dogodilo otkako sam predao moj život Isusu (1985.) i otkako sam vjernik, većini
ljudi je sve to nezamislivo. A, istina jest: sve što se od tada dogodilo mi je
dar Isusa Krista! Moja vlastita majka mi je rekla: ''Sine, ti nisi onaj kojeg
sam rodila! Vjera te oplemenila i postao si Božji čovjek.'' A pater Linić mi je
rekao (2008.): "Na Tebi se vidi da je Duh Sveti djelovao." </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Osobna duhovna
disciplina jest iznimno bitna i zato je umjetnici, sportaši te menadžeri i
znanstvenici i te kako koriste u osobnom razvoju. U mome uredu posljednju se 31
godinu Isusu redovito moli 3-7 fizičara (na različitim jezicima!), pa imamo
brojne duhovne uvide i zanimljive diskusije, a moj rektor, prorektor, dekan i
šef fizike su vjernici! To je u Švicarskoj – normalno, jer Ustav počinje: "U
ime dragog Boga Svemogućega, mi građani..." Eto, to je učinilo golemu
razliku u mome životu i karijeri – buđenje vjere i samosvijesti, otprilike
tijekom doktorata. Inače sam vrlo aktivan i u poboljšavanju razumijevanja
dosega fizike u Crkvi, jer jedan od razloga "grijeha Crkve" jest to što
su i svećenici i sav puk nedostatno znanstveno formirani! Kad spoznate da je
vaših 10na28 (10<sup>28</sup>) atoma u tijelu zanemarivo u odnosu na 10na83
(10<sup>83</sup>), broj atoma u svemiru (a ti su atomi tek <5 % cijelog
svemira), onda postajete skroman i skrušen prema prirodnom zakonu koji je
očito savršen! Pritom ubrzo shvatite i da je svemir inteligentno – svjesno živo
biće (to još nije Bog), jer svemir je stvorio vas, inteligentne (nije ni bitno
kako), a ne vi Njega... </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Pa jasno je da je
skup (svemir) inteligentniji nego podskup (čovjek)! A tek kad stignemo do Boga
Svemogućega… Probudimo se, ljudi!!! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Možemo li uopće govoriti o humanoj znanosti ukoliko iz
nje potpuno izbacimo duhovnu dimenziju? Jesmo li u tom slučaju bliže
"očovječenju" ili samouništenju? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Pa, jasno je iz
suvremenog razvoja tzv. umjetne inteligencije da su nas "neduhovni
darwinisti" doveli u kolaps i idemo u samouništenje!!! Oko 2031. prolazimo
kroz tzv. singularitet kad roboti u prosjeku postaju inteligentniji nego ljudi
i nakon toga je jedan scenarij da se roboti budu toliko brzo razvijali da budu
(po neduhovnom darwinizmu) eliminirali inferiornu vrstu, ljude! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ovu opomenu znalaca
ni društvo ni Crkva zasad ne percipiraju, a izazov je ozbiljan i nije jedini. O
tome ne mogu dovoljno ovdje reći jer treba dosta predznanja, ali ću naglasiti
da društvenjaci koji i dalje dominiraju u društvenom sektoru i dinamici
sotonjarskih medija, nisu nimalo svjesni izazova Čovjeku u dubini svijesti i
savjesti! Čovječanstvo ovako ne može dalje nastaviti tzv. ''civilizaciju'' … <span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Svojedobno ste napisali da je "Kreacija
vjerodostojna i nevjerojatna, a Kreator, koji se krije iza toga, je beskonačno,
beskonačno beskonačan!" Možete li približiti tu misao nama koji nismo
fizičari? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Da, kristalno je
jasno iz suvremene kognitivne znanosti. Kad promatrate taj ultrabrzi razvoj
tzv. umjetne inteligencije (dvostruko eksponencijalni rast!) i vidite koliko
superiornije „inteligentne programe“ možemo već mi ljudi kreirati, a uskoro i
roboti (još i bolje i dramatično brže), onda shvatite da već umjetna
inteligencija može kreirati bogove, da bogove!!! A Istinski Bog Otac Kreator je
toliko iznad toga i toliko nezamislivo inteligentna Osoba i Biće da smo ga svi
mi, da, SVI: i cijela Crkva i svaki vjernik, podcijenili. Čovjek ne može uistinu
dohvatiti JESAM koji JESAM Gospodina Boga u Njegovoj Sveukupnosti. Tu smo svi
doslovno arogantni i bolje da više šutimo, te više se skrušeno molimo, a manje
pričamo. Bog uistinu ZNA i On zna dok mi namjeru još nismo ni osvijestili i
ponavljam ponovno: svi mi, i Crkva, i Papa, i svećenstvo… podcjenjujemo Svemogućeg
Boga Živoga!!! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Jednom ste rekli da Vam je majka morala tri puta ići
objašnjavati partiji zašto vas je krstila budući da je bila nastavnica. Na zapadu
Europe nije bilo prisile u vjeri/ateizmu, ali se vidi kako je dosta ljudi danas
duhovno izgubljeno. Kako pomiriti ta dva oprječna sustava, totalitarizam i
sustav u kojem od 1945. živi Zapadna Europa? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Pa, planetarno smo
već u 3. svjetskom ratu koji se vodi duboko ideološki i informacijski: "duboka
država antikrista" (većina sekularnih sustava) protiv slugu Kristovih!
Nema tu pomirbe jer sotonjare i razni antikristi su posvuda, ali: Krist je
Pobjednik, a sotona gubitnik! Pisano je jasno i glasno da je tzv. zvijer zla u
hropcu, a Pobjednik Isus je Put Istina i Život. Tko to ne razumije i dalje
vjeruje <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">$oro$</b> financijerima i
medijima koji drže svijet u ovom stanju Orwellova zoološkog vrta, bolje nek' se
brzo osvijesti…</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Nema mira ni sreće
u redukcionizmu materijalizma i iluzijama zla profita konzumerizma
hipnotiziranih. Kako rekoh, ako je takav trenutni darwinistički materijalizam
operativni model, roboti koje kreiramo će nas uskoro eliminirati! Osvijestimo
se, ljudi! Pametnome dostatno. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ima mnogo znanstvenika Vašega ranga koji ne dijele mišljenje
o vjeri i Bogu s Vama. Svojedobno je jedan hrvatski znanstvenik na HRT-u rekao kako "ne postoji ništa poslije
smrti". Mogu li se "pomiriti" oprječni stavovi znanstvenih
kolega ili barem "približiti"? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Nikad se u struci
nisam primarno bavio pitanjem koji kolega je vjernik ili nevjernik…ali moje
iskustvo jest da koga zanima istina, uvijek Boga otkrije jer je Kreator i te kako
vidljiv onima koji znaju vidjeti. A o brojnim knjigama i svjedočenjima ni neću
ovdje. Idite u Vatikan i pogledajte na tisuće knjiga, te brojne svetce koji su se
svojim životima posvetili Gospodinu Isusu Kristu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ujedno u preambuli Švicarskog
ustava stoji: "U ime dragog Boga svemogućeg'', ponavljam, ''u ime dragog
Boga svemogućeg", i to na čak četiri jezika..., a mene i danas u Hrvatskoj
često pitaju kako to da sam vjernik. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Na EPFL-u 31 godinu
imamo molitvenu grupu fizičara i nitko me nikad nije pitao zašto sam vjernik,
a i predsjednik i provost i dekan i predstojnik fizike su aktivni vjernici.
Dakle, nema sukoba, a meni je dar vjere uvelike pomogao da izdržim u ponekim teškim
razdobljima i znanstvenim izazovima. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ujedno, religija
(religio=apsolut) koristi deduktivan pristup, dok znanost napreduje sve boljim
modelima i eksperimentima induktivno, i to je vrlo komplementarno. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Mnogi moji kolege
se i te kako obraćaju Isusu, no mediji to taje. Budući da su u RH mediji $oro$
i tobože ljevičarski, ne objavljuju istinu. Inače u praksi nema ni potrebe "pomiriti"
stavove s nevjernicima jer za samo oko 100 godina svi "umru" pa
osobno spoznaju istinu o vječnosti života. Ujedno toliko je puno knjiga o tome
da samo netko tko nema vremena ni interesa, može tvrditi da je smrt kraj. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Jesu li Vam znanstveni dokazi poslužili kao razlog za
vjeru ili učvrstili već postojeće vjersko uvjerenje koje se krilo negdje u
Vama? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Vjera je veliki Božji
Dar i Milost, ali ugodno je svaki dan u struci vidjeti Božje kreacije i čudesa
prirode i svemira. To me svakako nadahnjuje! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Pogledajmo SveMir i
vidimo dinamičke raspodjele energije, tj. prirodni zakon koji je potpuno
savršen. Primjerice svjetlost: televizor radi, telefoni rade, gravitacija
djeluje, svi vaši atomi... Što ste vi učinili da oni rade? A savršeni su.
Svaki! A imate ih u tijelu 10 milijardi milijardi milijardi. Kako je moguće da
svako tijelo koje ovo čita ovog trenutka – vid vam radi, dakle svjetlost radi,
gravitacija radi; sjedite ili stojite. Svaki naš atom, a ponavljam broj –
1028, savršeno funkcionira. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Ovog trenutka u
svemiru <span style="background: yellow; mso-highlight: yellow;">10<sup>83</sup>
atoma</span>, što je 100 milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi
milijardi milijardi milijardi milijardi, savršeno funkcionira, a to je tek oko
5 posto svemira. Devedeset pet posto još i ne znamo točno što jest. Očito
je riječ o kreativnoj inteligenciji koja je superiornija. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Da ponovim: ako sam
ja podskup, a svemir je skup i ako sam ja kao podskup inteligentan – pa toliko
smo učili svi u školi – skup mora biti jednako ili više inteligentan, što znači
da je svemir inteligentno biće! Vidite manipulaciju redukcionizma, boljševika
koji su napravili ovu redukcionističku "znanost". </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Mi jesmo
inteligentna bića, kreirana, bića svijesti i ljubavi. Život je svijest i
ljubav u beskonačnosti bitka. A iluzija je ovo što vidimo očima – jer očima
ne vidimo ništa, samo od plavog do crvenog – kad bismo mogli vidjeti sve što
normalna duša vidi, onda bismo stalno pjevali dragom Bogu! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Mnogo putujete... recite nam u kakvom
je duhovnom stanju hrvatski narod u Hrvatskoj i BiH? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Narod je posvuda
hipnotiziran sustavnom agresijom $oro$ medija i raznih konzumerskih antikrista
te materijalizmom neznalica, i to se i te kako vidi. Najviše me boli da nam je svećenstvo
ponekad neadekvatno, i narodu i mladima nije u stanju objasniti TKO je uistinu
Isus i zašto su telefoni i google i tehnocivilizacija iluzija upravo Božje
svemogućnosti. O tome sam održao vrlo uspješno predavanje i srećom je na
youtube snimci: <a href="https://www.youtube.com/watch?v=GO07QG-n3NU">https://www.youtube.com/watch?v=GO07QG-n3NU</a>.
Tko stigne, neka pogleda jer vrlo jasno jest da suvremena Crkva ne poznaje
dovoljno znanost i većina vjernika ne zna razdvojiti materijalizam i laži
redukcionizma (tobože "znanost") od new age gurua i najnovije
kognitivne trendove u komunikacijama … od Krista Isusa koji jest jedini Put,
Istina i Život! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Postoji li središnja, nazovimo je, doktrina koju
znanstvenik vjernik treba slijediti u svojoj karijeri? </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Da: svatko se treba
osvijestiti i biti aktivan. Svakako otkrijte svoje glavne predispozicije i
zajedno s obitelji i mudrim voditeljima izaberite najbolji put za sebe, a time
i za sve nas! U praksi je poželjno: pokušaj biti sutra bolji nego što si danas.
Zato i postoje stručni ljudi koji nas vode. U stručnoj karijeri sam uspio jer
su me godinama vodili i formirali bolji od mene! Dakle, moj je zadatak bio
pronaći iznimne profesore i mentore bolje od sebe, i to sam naravno i našao. To
i dandanas postoji. Danas je sve umreženo i manje je bitno jeste li trenutno u
Hrvatskoj ili Americi, ili u Švicarskoj.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Pritom, poželjno je
neko vrijeme provesti na specijalizaciji izvan EU-a, u zemljama poput Velike
Britanije, SAD-a ili jugoistočne Azije. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Istinski
znanstvenik mora pomicati barijere konformizma i neznanja, pa imamo kulturu
neslaganja, a važno mi je sve što iskreno spoznajem i bitna mi je moja
svijest i savjest: A ja ne ubijam niti imam neke negativne namjere. Zar je "grijeh"
biti iskren vjernik i strastven znanstvenik i uvidjeti da je rajski vrt moguć
u Hrvatskoj i na Planetu te da ga moramo realizirati inače ćemo propasti, ili
bolje da hitno "emigriramo" u svemir! A kad bismo svi shvatili da su
Ljubav, Zajedništvo i Suosjećanje prioritet Života, zar nam ne bi svima bilo
bolje. Pa znanstveno je poznato da od 60 000 misli u danu mi imamo 95%
negativnih!? Promijenimo to i generirajmo pozitivne misli i vizije i molitve,
imat ćemo osobni i kolektivni raj! Svima nam je jasno da je Hrvatska predivna
zemlja i u svemu je među najboljima, od ljepote pejzaža, uspješnosti u sportu,
do znanosti i glazbe... Realizirajmo svoj raj! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Moje osobno
iskustvo jest da smo tek u početku istinske znanosti i suvremena fizika nije još
"završen" skup koherentnih spoznajnih zakona i uvida (a vjerojatno i
matematika). Dakle, puno je posla i izazova za mlade koji dolaze! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">I iskoristimo
najbolje uvide u znanosti za dobrobit čovječanstva, a ne za silne ratove,
sukobe i, nadasve, profitnu eksploataciju kao što rade ovi bankaroidi i ovi
lopovi posvuda. Želim nam svima puno uspjeha! Hvaljen Isus i Marija!</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-54588445665142921662024-01-30T14:45:00.009+01:002024-01-31T13:55:19.392+01:00Svim totalitarizmima treba pristupiti istim mjerilima<span color="windowtext" lang="HR"></span><span lang="HR">U povodu 23.
kolovoza, nadnevka koji bi se u Europi trebao obilježavati kao Dan sjećanja na
žrtve svih totalitarnih režima, 2019. razgovarali smo s dr. Antom Čuvalom,
povjesničarom i hrvatskim političkim emigrantom.</span><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR"> </span></b>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Ante Čuvalo
je rođen 1944. u Proboju kraj Ljubuškoga. U Italiju se odselio 1965., a sljedeće
godine u SAD gdje je diplomirao filozofiju i teologiju te 1987. doktorirao na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ohio State Universityju</i> s tezom o
hrvatskom nacionalnom pokretu 1966. – 1972. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">U Detroitu
je utemeljio i vodio radijski program <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Zvuci
Hrvatske</i>. Predavao je na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ohio State
Universityju </i>i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Joliet Junior Collegeu
</i>(Illinois). Stručnjak je za istočnoeuropsku američku diplomatsku povijest i
noviju hrvatsku povijest. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Objavio je
nekoliko knjiga na engleskom i hrvatskom jeziku, kao i brojne članke o
Hrvatima, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Nakon povratka iz Amerike sa
suprugom <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ikicom</b> utemeljio je izdavačku
kuću <i style="mso-bidi-font-style: normal;">CroLibertas Publishers.</i></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">Poštovani, prošle ste godine (2018.) napisali i izdali
knjigu <i>Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u
poraću (1945. – 1952.)</i>. Za početak nam recite što je to zapravo
totalitarizam i spada li prošli sustav u bivšoj Jugoslaviji u taj pojam?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Dok je svijeta i vijeka, XX. stoljeće ostat će
posebice zapamćeno po dvama užasnim svjetskim ratovima i vladavini tiranija
koje su se temeljile na totalitarnim ideologijama komunizma i fašizma. Premda
su te ideologije naizgled različite pa i oprečne, one su u biti dva naličja
istog novčića. Komunizam i fašizam/nacizam su negacija ljudske slobode u svim
sferama života – misli, riječi i djela. Istina, nisu totalitarizmi u praksi
uvijek i svagdje isti, ali je njihova bit bila i ostala nepromijenjena: sustavi
potpune kontrole pojedinca i društva – zato ih nazivamo totalitarizmima. </span><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Fašistički teror provođen je u ime države, nacije i
rase, a komunistički u ime radničke klase i revolucije koja će nas, navodno,
dovesti do savršenog društva. Ali onom tko je morao trpjeti i/ili izgubiti
glavu, nije bila baš neka razlika pati li i/ili umire zbog toga što su ga
proglasili neprijateljem nacije ili klase, odnosno revolucije. Prepucavanja
koji je totalitarizam bio bolji ili gori su bespredmetna, oba su bila utjelovljenje
zla!</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Što se tiče komunističkog režima u <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Titinoj</b> Jugoslaviji, mnogi ga ne
uvrštavaju među totalitarne režime. Ali nije se čuditi kad oni koji tako misle,
smatraju da je, na primjer, u Sovjetskom Savezu totalitarizam vladao samo za
vrijeme staljinizma, dakle samo od 1924. do 1953. Prema takvim mjerilima, moglo
bi se zaključiti da je kod nas, kao i zemljama pod sovjetskom čizmom, vladao
nekakav moderni prosvijećeni apsolutizam! To su besmislice!</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Titin komunizam bio je temeljen na istim ideološkim načelima
i provođen istim metodama kao i onaj u Sovjetskom Savezu ili bilo kojoj državi
koja je pala pod komunizam. Režim je taktizirao, prolazio kroz reforme,
mijenjali se neki čelni ljudi, ali totalitaristički sustav je u biti ostao
isti: vladavina jedne partije potkrijepljena kultom ličnosti! Tako je bilo (a i
danas je) gdje god vlada totalitarističko jednoumlje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Kad se govori kako je u ta vremena „bilo bolje“ pa
čak i „odlično“, mislim da je to kod nekih sindrom biblijskog bijega iz Egipta
(dosta ih je i tada čeznulo za „dobrim starim vremenima“ pod faraonom), a kod
drugih je očit otpor prema samostalnoj hrvatskoj državi koja im nikako ne ide „pod
kapu“. A oni koji žele „znanstveno“ dokazati da je jugo-režim bio „dobar“ i
prihvatljiv, izgleda ne žele shvatiti srž totalitarizma. Ne radi se samo o
ubijanju, teroru, logorima i zatvorima. Narav totalitarizma – bilo
komunističkog ili fašističkog – je uništiti ljudsku osobnost, samoinicijativu i
slobodno stvaralaštvo; podjarmiti njegove ili njezine talente; prisiliti ga da „podigne
bijelu zastavu“, da kaže „pusti me u miru, igrat ću vašu igru, neću vam
zadavati problema“. Cilj svih takvih i sličnih režima nije pozatvarati sve „neprijatelje“,
fizički ih uništiti, pa čak ni ideološki „obratiti“. Najvažnije je da svi budu
poslušni, da se „predaju“, da znaju „svoje mjesto“. A ljudska individualnost,
sloboda misli i djela su temelji demokracije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">Ako se zna da su totalitarni sustavi loši,
zašto je Europska unija morala donositi odluku da se jedan dan u godini
obilježava kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Istina, to
bi se trebalo znati, ali mnogi „ne znaju“, bolje reći ne prihvaćaju činjenicu
da je komunizam bio veliko zlo. Hvala Bogu da konačno od 2009. postoji
zajednički Europski dan (23. kolovoza) sjećanja na žrtve svih totalitarnih
režima. Tog je dana 1939. potpisan zloglasni pakt između dvaju europskih i
svjetskih zala, i time su se oni sami izjednačili. Ali čim je Europski parlament
proglasio Dan sjećanja, odmah su graknuli prosvjedi diljem Europe (i svijeta)
da je to „revizionizam“. Navodno, komunizam je donio progres i da je broj
žrtava komunizma uveličan. Marksisti i njihovi simpatizeri bi najradije o
krvavoj prošlosti komunizma šutjeli kao što se moralo šutjeti u zemljama gdje
su vladali (ili još vladaju) komunistički režimi, ili pak prešućivalo i
umanjivalo na Zapadu. Dobar primjer prešućivanja zlodjela koja su se događala u
Sovjetskom Savezu je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Walter Duranty</b>,
poznati dopisnik <i style="mso-bidi-font-style: normal;">New York Timesa</i>,
koji je za svoje neistinite dopise iz Rusije bio 1932. nagrađen Pulitzerovom
nagradom! On je danas uzor onima koji umanjuju pa i opravdavaju komunističke
zločine. To je danas pravi revizionizam, a ne onaj koji konačno iznosi na
svjetlo dana podatke koji <span style="background: white; mso-highlight: white;">ukazuju
da mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi.
Vrijeme je da se pristupi svim totalitarizmima i svim žrtvama otvoreno, na isti
način i istim mjerilima.</span> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">Kako u „demontiranju totalitarnog naslijeđa“
kotiraju Hrvatska kao članica, i BiH kao kandidat za EU?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Kratak
odgovor bi bio: Vrlo slabo! Ali ću ipak to malo prokomentirati. Prvo, kod
Hrvata postoje dva jaka naslijeđa, jugoslavensko i socijalističko/komunističko.
Ovomu treba dodati prisutnost<span style="background: white; mso-highlight: white;">
svetosavlja i </span>velikosrbizma u hrvatskim zemljama. Oni se uzajamno
prepliću i potpomažu u antihrvatskim i antidemokratskim djelatnostima, i k tomu
služe se hrvatskim zakonima i kunama da, u ime raznih prava, podrivaju sve što
je sveto hrvatskome narodu. Stalno nameću svoju igru, a svi koji to nazovu
pravim imenom, proglašavani su fašistima. Svojom agresivnošću ovakvi nanose
štetu, ne samo Hrvatskoj, nego i svim manjinama, uključujući i onoj kojoj
pripadaju. Pravo manjina na određen broj saborskih mjesta je apsurdno i zloporabljeno
protiv države u čijem saboru sjede. Ne čudi nas ono što oni rade i žele, ali je
<span style="background: white; mso-highlight: white;">zabrinjavajuće da</span> oni
koji bi trebali čuvati i braniti Hrvatsku i njezine interese sve ovo dopuštaju,
pa i dobro plaćaju! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Drugo,
današnje stranke su ustrojene prema „partijskom“ (zlo)duhu, a izborni zakon ne
osigurava demokratske procese po kojima bi moglo i trebalo doći do temeljitijih
promjena na svim poljima, pa i u vodstvu države. Sudstvo i politika su još i te
kako „u zagrljaju“, iz samoljublja, naravno. Računalo se da <span style="background: white; mso-highlight: white;">će članstvo </span>u EU-u
Hrvatskoj otvoriti vrata da zakorači iz komunističkog i jugoslavenskog kala,
ali ne bih rekao da je bilo tu nekih značajnijih pomaka.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Prilike u
BiH je lako procijeniti: zaustavljen je rat, nametnut nepravedan „mir“ i
uspostavljen protektorat u kojem razni vanjski čimbenici igraju svoje
geopolitičke igre i nije nikomu stalo da se stvari u temelju riješe. To je
jedna zona kontroliranog kaosa, a što to dulje traje, to bolje za neke od većih
igrača i njihovih štićenika. Barem tako oni misle. Svako toliko čujemo izjavu
poput: „Vi sami morate riješiti vaše odnose i probleme!“ Pa sad neka to netko
razumije?! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Što se tiče
EU-a, Bošnjacima je do unitarizma, Srbima do odcjepljenja, a nama do
jednakopravnosti i opstanka kao svoji na svome. Istina je da je hrvatski narod
u BiH jedini koji želi ulazak BiH u EU jer tu ipak vidi nekakav pomak iz ovog
ćorsokaka. Možda od toga <span style="background: white; mso-highlight: white;">nešto
</span>i bude. U ovakvim prilikama čini mi se da je najvažnije čuvati i jačati
obitelji, lokalne zajednice u kojima Hrvati žive i preživjeti i ovu muku kao
što smo to radili kroz stoljeća. Ne smije nas obuzeti strah i bijeg jer ne
tražimo ništa tuđe!</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Čini se</span></b><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR"><span style="background-color: white;"> da
j</span>e njegovanje totalitarizma kao nečega dobrog posebice izraženo kroz porast
pojave jugonostalgije, pa čak i kod onih koji su rođeni za vrijeme njezina raspada
ili čak godinama poslije. Kako to komentirate?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Nakon svih
tragedija koje su nas zatekle od 1918. do konačnog oslobođenja 1995., bilo bi
za očekivati da svi hrvatski jugofili konačno progledaju! Ali očito da ih ima još
koji ne shvaćaju, ili ne žele shvat<span style="background: white; mso-highlight: white;">iti, ideologiju i praksu velikosrbizma i jugo</span>komunizma. Neka samo
zbroje tragedije koje smo preživjeli zadnjih 70-ak godina, a i danas nam ta
prošlost ne da mira.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Među
Hrvatima je stoljećima živio osjećaj slavenske uzajamnosti. Spomenimo <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Šižgorića</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Pribojevića</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Orbinija</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Križanića</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Rittera-Vitezovića</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Kačića</b>-<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Miošića</b>, Ilirce..., pa i sama ideja jugoslavenstva
nikla je među Hrvatima. Ali nakon nastanka zajedničke države sa Srbima, gotovo
svi<span style="background: white; mso-highlight: white;"> naši </span>„Jugoslaveni“
su se iz Beograda vraćali (mrtvi ili živi) kao hrvatski domoljubi. A tako je
bilo i s većinom hrvatskih komunista. Među ostalim, i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Tuđman</b> je primjer tog obraćenja. Većina Hrvata iz bivšeg jugo-sustava
časno je obavila svoju domoljubnu dužnost kad se raspadala jugo-država, kad je
trebalo Hrvatsku braniti od velikosrpske agresije i uspostaviti ustroj nove
vlasti. Ali jedan broj aparatčika iz bivšeg sustava ili onih koji su se iz
raznih razloga našli „u procjepu“, nisu bili toliki idioti da bi se pridružili
velikosrbima, pa su malo glumili, čekali i kad je došlo „njihovo vrijeme“,
počeli su dizati glave i umrežavati se s <span style="background: white; mso-highlight: white;">jugonostalgičarima i </span>marksistima, pa i
velikosrbima, unutar i izvan Hrvatske. <span style="background: white; mso-highlight: white;">Ali nostalgičari nigdje na svijetu nisu postigli nekakve
dugoročne uspjehe jer gledaju prema prošlosti, pa neće ni jugonostalgičari. </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Što se tiče
mlađih, mislim da na njih djeluje nekoliko čimbenika. U prvom redu škola i oni
koji stvaraju javna mijenja. Na primjer, srednjoškolski udžbenici povijesti
donose i ovo: Tito – „hrvatski političar i državnik“; „Hrvatska država u
sustavu jugoslavenske federacije“!; Broj žrtava „križnog puta nije utvrđen, ali
procjenjuje se da je stradalo nekoliko desetaka tisuća ljudi“; Poslije rata „stradali
su mnogi koji nisu bili prijetnja autoritarnom režimu u nastajanju“; Izbori u
studenom 1945. – Narodna fronta pobijedila, komunisti su se „brzo riješili
nekomunističkih elemenata (ili su ih apsorbirali)“. I ujeo vuk magare! Zašto su
se pobunili „hrvatski Srbi“? „Pobunu su [?!] raspirivanjem straha i mržnje što
su izvršili <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Miloševićevi</b> ljudi na
terenu“; I... „pojedini su hrvatski političari tu propagandu pojačavali
nebuloznim antisrpskim i proustaškim izjavama“. Dakle, jadni pobunjeni Srbi
bijahu žrtve Miloševića i „pojedinih <span style="background: white; mso-highlight: white;">hrvatskih p</span>olitičara“. Tko nas zavadi! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Nadalje,
mediji u Hrvatskoj stalno melju o „regionu“! Tu su TV serije, filmovi, portali,
koncerti, vijesti..., a o jeziku da i ne govorim! Kljukaju mlade (i stare) svim
i svačim kao da još živimo u istoj<span style="background: white; mso-highlight: white;"> državi. Z</span>ašto bi nas trebalo zanimati sve što „šušne“ u Beogradu
ili da nam <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Pupovac</b> svakodnevice
tumači kako je „teško“ biti Srbin u Hrvatskoj? Na drugoj strani, sve što je
domoljubno želi se ocrniti, posebice hrvatske branitelje. Naša vladajuća
gospoda sve to vidi i čuje, i plaća hrvatskim kunama. Zato ne treba šutjeti,
nego govoriti, pisati, bistriti i ustrajno raditi da bi sačuvali hrvatsku
mladež nebuloza jugoslavizma, velikosrbizma, titoizma i totalitarizma bilo koje
boje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Je li i
danas</span></b><b style="background-color: white;"><span color="windowtext" lang="HR"> živ titoizam?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Očito,
nekima je stalo do očuvanja Titina mita. Neki imaju za to i dobre razloge, ali
ne Hrvati. Naime, Srbima je Tito stavio (barem za jedno vrijeme) Beograd na
kartu svijeta. Bilo je to mjesto gdje su se vrzmale vođe „nesvrstanih“ i
špijuni iz cijelog svijeta. Tih godina u ovom dijelu Europe kao da se ništa
nije događalo između Beča i Beograda. Danas je Beograd tamo gdje mu je i
mjesto! Bh. muslimani mogu biti zahvalni jer Tito nije obnovio Banovinu i dao
im je naciju. Isto tako i Makedoncima. A Hrvati ga mogu pamtiti po trima
velikim „zaslugama“ koje simboliziraju: Bleiburg, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Stepinac</b> i Karađorđevo 1971.! Ovo troje je sasvim dostatno da Tito
kod Hrvata ostane u pamćenju po zlu, i ne dopuste da ih njegov zloduh i dalje
progoni i dijeli.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;">K<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">ako komentirate činjenicu da i dalje postoje
oni koji vjeruju u idejnu razliku između fašizma i komunizma u smislu da je
fašizam krenuo kao zlo, a da je komunizam u osnovi „dobra ideja“ koja je pošla „po
zlu“?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Poznato je
da su stari Grci, ponajprije Atenjani, eksperimentirali s modelima vladavine,
od monarhije, aristokracije, oligarhije do izravne demokracije i tiranije.
Također, ustroj rimske republike bio je konzervativan, ali fleksibilan. Na
primjer, u slučaju krize Atenjani su znali birati tiranina, a Rimljani
diktatora na ograničeno vrijeme da izvede državu iz krize. Ali nekima bi se
ipak moć osladila pa se nisu dali maknuti s nje. Za prvog uzora imamo
legendarnog <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Cincennatusa</b>, a za drugog
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Cezara</b> koji se sam proglasio
doživotnim diktatorom (i potom izgubio glavu).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Kad je u Europi došlo vrijeme da legitimitet vladara
dolazi iz naroda, ne od Boga, ponovno je aktualizirano pitanje: koji je tip
vladavine najbolji. Engleska „Slavna revolucija“ (1688.) i Američka (1776.)
donose liberalnu demokraciju i vladavinu srednje klase. Taj tip vladanja se
proširio diljem Zapada, pa čak i u Rusiju prije Prvog svjetskog rata. Ali mnogi
su smatrali da liberalna demokracija nije dobra: da je nepravedna, da je
neučinkovita, itd. I pojavljuju se zagovornici ideje da državu trebaju voditi
najbolji i najsposobniji (mislilo se na sinove, ne na kćeri). Tako nastaje
fašistička stranka koja, navodno, okuplja najbolje, a vodi je<i> il duce</i>
(vođa), „najbolji među najboljima“. Odmah se nameće pitanje tko odlučuje tko su
„najbolji“. Odgovor je lak, oni koji nas slijede i slušaju! Fašizam je pokupio
ideje o vladavini „najboljih“ i o ulozi države sve tamo od Sparte, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Platona</b>, Cezara i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Machiavellija</b> do <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Hobbesa</b>,
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Hegela</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Herdera</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Nietzschea</b> itd.
Kad se na ovo primijeni <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Darwinova</b>
teorija evolucije, rezultat je rasizam koji je tada uhvatio maha i na uglednim
sveučilištima, a fašizam je imao sljedbenika diljem Zapada. Mussolini je od
socijalista postao fašist i u vrijeme poratnog kaosa došao na vlast i teoriju primijenio
u praksu. <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Hitler</b> je preuzeo njegov
model i stvorio još gore zlo. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Floskulu da
je komunizam bila „dobra ideja“, koja je pošla „po zlu“, moglo se čuti po
američkim sveučilištima (valjda i drugdje na Zapadu) zadnjih desetljeća prošlog
stoljeća, a čuje se i danas. Sjećam se dobro da nisam uspijevao svojim kolegama
približiti što to znači živjeti u totalitarizmu. Amerikanac, posebice mlad
student, jednostavno ne može shvatiti što znači biti neslobodan ili gladan.
Nije to nikada osjetio. Njemu je <span style="background: white; mso-highlight: white;">to virtualna r</span>ealnost. Zato njima, a i našim mladima koji nisu
osjetili vladavinu totalitarizma, može se dosta lako „prodati“ ovo o „dobroj
ideji“ i „zlu putu“. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Dobre ideje
donose dobre plodove, a krvavi plodovi komunizma su nama starijima dobro znani.
Bila je to nečija tlapnja koja je postala noćna mora! Sve njezine „plodove“ kod
nas još i ne znamo! Još se kod nas zataškavaju žrtve koje je ta „dobra ideja“
progutala dok, na primjer, iz post-sovjetske Rusije saznajemo da je samo kroz
godine 1937. i 1938. bilo zatvoreno 1 548 366 osoba, a od toga su 681 692
likvidirane. Sjeme Marxove „ideje“ čim je<span style="background: white; mso-highlight: white;"> proklijalo, u</span>rodilo je krvavim plodom <span style="background: white; mso-highlight: white;">jer </span>u svojoj srži nosi
začetke terora i smrti; uništenje svega i svakoga tko stoji na putu samozvane
revolucionarne komunističke „elite“ koja vodi radničku „raju“ u utopijske „dvere
nebeske“, ali na zemlji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal; mso-bidi-font-style: italic;">Crkva
u Hrvata, proporcionalno gledano, najviše je propatila od svih zemalja u Istočnoj
Europi... Što to zapravo pokazuje i koliko je javnost upoznata s ovim podatkom?
</span></b></i></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;">Marksisti vjeruju da nije Bog stvorio svijet, nego svijet
Boga i religiju. Ali su oni stvorili svoju sekularnu religiju po uzoru na
Bibliju: evanđelje, dogme, apostole, svetce, misionare, mučenike, obrede... i
rajska obećanja na zemlji. Kršćanstvo, posebice Katoličku Crkvu, su vidjeli (i
vide) kao glavnu smetnju njihovu mesijanskom pothvatu „oslobođenja čovjeka“ i,
dakle, treba je uništiti. Budući da je u Hrvata Crkva igrala (i igra) značajnu
ulogu u povijesti i životu naroda, njihova mržnja prema Crkvi bila je
neograničena. Ljude se progonilo i ubijalo zbog vjernosti Bogu, Crkvi i
hrvatskom narodu, a tijekom rata progone i strašna mučenja trpjeli su i od
osvajačkih četnika.</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;">Prošle godine sam pripremio i objavio na engleskom knjižicu </span></i><i><span color="windowtext" lang="HR">Croatian Martyrs for the Faith.</span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;"> (Chicago: </span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="mso-bidi-font-style: normal;">CroLibertas</span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;">, 2018.) u kojoj sam, uz
podulji uvod, donio poimenični popis pobijenih svećenika, redovnika, redovnica,
bogoslova i sjemeništaraca. Naime, još negdje 1980-ih godina prikupljao sam
imena naših mučenika, a prošle godine sam moj popis usporedio i dopunio iz
poznate knjige <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">don Ante Bakovića</b> </span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="mso-bidi-font-style: normal;">Hrvatski
martirologij </span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;">XX. s</span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="mso-bidi-font-style: normal;">toljeća </span></i><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;">(Zagreb: Martirium Croatiae, 2007.). U mojoj knjizi je na
popisu 688 imena. Od toga 537 su žrtve komunizma (uključujući 11 koji su umrli
od poratnih zatvorskih posljedica); četnici su ubili 45; 26 je poginulo od
angloameričkog bombardiranja; 12 su ubili Nijemci; 10 ustaše; 2 Talijani; 19 ih
je umrlo od tifusa pomažući ratnim bolesnicima; 16 je ubijeno od srpskih ili
muslimanskih snaga tijekom zadnjeg rata; jedan je ubijen u Ruandi 1998. K ovomu
treba dodati još nepoznati broj onih koji su prošli kroz logore i zatvore, kao
i porušene crkve i samostane.</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;">Da bi se moglo bolje sagledati koliko su enormne hrvatske
žrtve, napomenimo da je tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u Njemačkoj
izgubilo živote 220 „crkvenih osoba“; na području poratne Istočne Njemačke 110;
u Sloveniji 220; u Poljskoj 187 (od 1944. - 1989.); u Slovačkoj 14; u Mađarskoj
„oko 10“ i Albaniji 67. Sve navedeno ukazuje na pravo mučeništvo Crkve u Hrvata
koje je i danas znatnim dijelom nepoznato i Hrvatima, a još manje svjetskoj
javnosti. Jedina namjera pripreme i izdavanja gore navedene knjižice bila je
upoznavati svijet o činjenicama koje govore koliko smo morali pretrpjeti da bismo
ostali ono što jesmo, Hrvati i katolici. Na ovom polju treba još puno raditi da
bi naši mučenici dobili mjesto koje zaslužuju u hrvatskoj povijesti i Crkvi.</span></i><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i><span color="windowtext" lang="HR" style="font-style: normal;"></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span class="st"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">„Ako želiš znati budućnost ljudskog roda,
zamisli </span></b></span><i><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">čizmu koja gazi</span></b></i><span class="st"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">
ljudsko lice – unedogled“, napisao je Orwell. K</span></b></span><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">oje
je Vaše mišljenje: je li danas totalitarizam u opadanju ili porastu? Postoji li
opasnost da se „probudimo“ u totalitarnom društvu?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Urušavanjem sovjetskog
bloka propao je bipolarni odnos svjetskih snaga. Urušila se, ne samo jedna
vojna supersila, nego i komunističk<span style="background: white; mso-highlight: white;">a ideologija u Europi. </span>Potom se govorilo o „kraju povijesti“, <span style="background: white; mso-highlight: white;">da je pobijedila liberalna
demokracija. Ali se isto govorilo (i govori) o sukobu civilizacija. Mi smo sada
u vremenu kad se u ovom multipolarnom svijetu traži nova ravnoteža odnosa. Ne
mislim da u tim procesima ima, barem za sad, opasnosti od kakva „klasičnog“
totalitarizma, kao što je još u Sjevernoj Koreji. Ali na Zapadu dižu glavu „nova
izdanja“ starih ideologija, u prvom redu marksizma. Naime, Marksovo sjeme klija
u drugim oblicima i vrlo lako, ako se ne bude oprezno, može nam se nametnuti
totalitarizam na „kulturniji“ način nego onaj iz 1917. ili 1945. Za mnoge
revolucija i danas teče, premda zasad „podzemnim vodama“ prema „obećanoj zemlji“.</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">U Americi, na primjer, danas ima puno manje slobode
nego, recimo, unatrag 20 ili 30 godina. U prvom redu zavladao je teror
političke korektnosti. Postoji strah, ne samo što ću reći, nego kako ću reći,
da se slučajno ne bi netko i negdje osobno osjetio uvrijeđen. Nije jasno
definirano što je uvrjedljivo, a što nije. Subjektivni osjećaji „drugoga“ su
postali mjerilo „korektnosti“. Počeli su se i državni zakoni klanjati tom
zlatnom teletu. Ovo se događa u svim zemljama zapadne civilizacije koja se
pomalo utapa u vlastitu hodu u raskošniju, „sretniju i humaniju budućnost“.
Dakle, totalitaristički impulsi su prisutni i u razvijenim demokracijama, a
znamo da se u našem dijelu svijeta sve sa Zapada uzima (pre)ozbiljno. Bojim se
da će doći vrijeme kad ćemo morati vješati barjak duginih boja da bismo
krotiteljima slobode, uma i duha poručili da nas puste na miru, da smo se
predali.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Naime, rastu militantne skupine koje nameću kulturni
marksizam i, boreći se za toleranciju, postaju sve netolerantniji. Za njih apsolutno
je sve relativno; nema hijerarhije moralnih vrjednota; sve su vjere na njihovoj
vagi jednako bezvrijedne; brak, obitelj, nacija, država... sve su to „povijesni
proizvodi“ i „povijest“ će ih dokrajčiti. One stvaraju društveni i moralni
kaos, a znamo da se iz kaosa rađaju zla širokih razmjera. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR" style="background: white; mso-highlight: white;">Na drugoj strani vidimo da se vladajući „liberali“
Zapada pilatovski pitaju „što je istina“?; peru ruke i ne žele se zamjeriti
onima koji nameću društvo „otvoreno“ za sve i svakoga, osim za one koji se ne
odriču svog imena, svog naroda, svoje tradicije, svoje vjere...; ne odriču se
sami sebe.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Ne znamo što
će se dogoditi, ali bih rekao našim mladima: Nemojte bježati od sebe, od onog
što jeste; suočite se sa stvarnošću, ne predajte se; radite i hrabro gradite
budućnost u kojoj ćete biti slobodni od bilo čije tiranije. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span color="windowtext" lang="HR">Koliko osobna vjera pomaže u istraživanju
totalitarizma?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Nažalost, u
našim školama ne smije se ni spominjati ulogu kršćanstva u razvoju ideje
slobode na svim razinama: osobne slobode, ljudskog dostojanstva, jednakosti,
sloboda mišljenja, demokracije, ljudskih prava itd. U drugim civilizacijama
biti „slobodan“ značilo je ne biti rob. Sve do novijih vremena u nekim jezicima
nije postojala ni riječ za „slobodu“. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span color="windowtext" lang="HR">Sloboda u kojoj
danas živimo, a drugi o njoj sanjaju, plod je kršćanske civilizacije i trebamo
je brižno čuvati. Istinski katolički vjernik<span style="background-color: white;"> treba biti protiv totalitarizma
bilo koje vrste. Svaki to<span style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">talitarizam
donosi svoje bogove i idole, a Bog kojeg mi slijedimo je Bog slobode i ljubavi!
Mi nismo „osuđeni“ </span><span style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">na
slobodni </span></span><span style="background: white; mso-highlight: white;">i to „bez
izlaza“, kako je tvrdio <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sartre</b>. Bog
nam je darovao slobodu iz ljubavi, jer nas je stvorio na svoju „sliku i priliku“
da živimo u njegovoj Ljubavi i Slobodi, i budemo i njegovi svjedoci gdje god
živjeli i što god radili.</span></span><span color="windowtext" lang="HR"> <br /></span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-2307444028802650922024-01-30T14:41:00.003+01:002024-02-04T20:01:47.911+01:00Razgvor Trump Khan...nema priče o vjerskim slobodama<span style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Američki
predsjednik Donald Trump je na susretu s pakistanskim premijerom Imranom Khanom
u ljeto 2019. razgovarao o različitim temama. Mnogi se nadaju da će se progon vjerskih
manjina i stanje vjerskih sloboda popraviti nakon ovog bilateralnog susreta.</span></span>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sastanak je upriličen nekoliko dana nakon zaključenja
drugog godišnjeg izvješća američkog <i style="mso-bidi-font-style: normal;">State
Departmenta</i> o unaprjeđenju vjerske slobode u svijetu, tijekom kojeg se
razgovaralo o stanju vjerskih sloboda u Pakistanu i progonu vjerskih manjina u toj
zemlji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pakistan je za mnoge međunarodne promatrače jedan od
najgorih kršitelja vjerskih sloboda na svijetu. Zapravo, američki <i style="mso-bidi-font-style: normal;">State Department</i> imenovao ga je „zemljom
posebne zabrinutosti“ zbog tamošnjih sustavnih, trajnih, oštrih kršenja slobode
vjere. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="HR">Open Doors</span></i><span lang="HR">, skupina promatrača progona, smjestila je Pakistan na peto mjesto
najgorih zemalja za kršćane u svijetu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako su ove ocjene privukle međunarodnu pozornost u vezi
s pitanjem slobode vjere u Pakistanu, tamošnji kršćani nastavili su
doživljavati „ekstremne razine progona“ tijekom prvih šest mjeseci 2019.
Posebice se ističu nasilje nad ženama te lažne optužbe za blasfemiju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Nasilje nad
ženama</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U posljednjih šest mjeseci <i style="mso-bidi-font-style: normal;">International Christian Concern</i> (<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Međunarodna kršćanska zabrinutost</i>) – ICC dokumentirao je 28
slučajeva religiozno motivirana nasilja nad kršćanskim ženama, uključujući
otmice, silovanja, mučenja i prisilno obraćenje, sedam optužbi za bogohuljenje,
četiri slučaja ubojstva i pet slučajeva vjerske netrpeljivosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Također, žene iz pakistanskih vjerskih manjinskih
zajednica, uključujući hinduse, izvijestile su o porastu vjersko motivirana nasilja
i broju slučajeva prisilna prelaska na islam. Mlade žene i djevojke iz
manjinskih zajednica „ciljano su otimane, silovane te prisiljavane na brak,
pored toga što su na silu preobraćene na islam“. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Među 28 dokumentiranih žrtava je i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Saima Iqbal</b>, kršćanka, majka troje djece iz Rawalpindija. Ona je
25. veljače oteta i nasilno preobraćena na islam na periferiji Islamabada. To
je učinio izvjesni <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Muhammad Khalid Sati</b>.
Kad je Saimin suprug <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Naveed Iqbal</b>
obaviješten o otmici, odmah je otišao u policiju gdje mu nisu puno pomogli.
Nakon desetak dana istrage policija je napokon pronašla Saimu. Međutim, umjesto
da pomogne otetoj ženi, policija je obavijestila Naveeda da je „prešla na islam
i udala se za optuženog“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da oslobodi suprugu,
Naveed se izravno obratio pakistanskom premijeru putem <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Facebook</i> videa koji je postao mnogo gledan. Zahvaljujući viralnom izvješćivanju
o Saiminu slučaju, oslobođena je i vraćena suprugu i djeci u ožujku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema studiji iz 2014. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pokreta za solidarnost i mir</i> iz Pakistana, čak tisuću manjinskih
žena i djevojčica biva oteto, silovano i primorano na prelazak na islam svake
godine. Žrtve uglavnom dolaze iz pakistanske hinduističke i kršćanske
zajednice.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Navodi za
bogohuljenje</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Lažne optužbe za bogohuljenje i nasilje koje često
slijede također nastavljaju utjecati na živote pakistanskih kršćana. U prvih
šest mjeseci 2019. dokumentirano je sedam kršćana koji su lažno optuženi za
počinjenje bogohuljenja protiv islama.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U to su uključene i četiri kršćanske žene iz kvarta
Farooq-e-Azam u Karačiju u Pakistanu, koje su 19. veljače lažno optužene za „oskvrnjivanje
Kur'ana“. Kad su se vijesti o lažnoj optužbi proširile, rulja bijesnih
muslimana napala je prvenstveno kršćansko susjedstvo, što je dovelo do
raseljavanja oko 200 kršćanskih obitelji.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema lokalnom očevidu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Aslama Masiha</b>, „<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Samina Raiz</b>
optužila je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sunainu Amjadu</b>, 22
godine, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sophiju Amjad</b>, 18 godina, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sonehu Amjad</b>, 14 godina, i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sophiju Qamar</b>, 30 godina, za oskvrnjivanje
časnog Kur'ana. Tvrdila je da su ukrali primjerak Kur'ana i uništili ga
potapajući ga u 'bazen prljave vode'.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Nakon što je policija istražila, otkriveno je da je
Samina Raiz posudila primjerak Kur'ana od <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Khalida
Khana</b>, obližnjeg prodavača. Kad je stigla kući, bacila je muslimansku svetu
knjigu u vodenu kadu u zahodu te namjerno optužila kršćanske žene da su oskvrnule
Kur'an“, rekao je za ICC Aslam Masih te dodao da je Raiz kasnije priznala
orkestriranje incidenta. Samina i njezin suprug <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Fayaz</b> uhićeni su.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Poznato je da su lažne optužbe za bogohuljenje često
motivirane vjerskom mržnjom ili pokušajima da se riješe osobne svađe ili
novčani problemi. Prema kasnijim izvješćima, Raiz je optužila četiri kršćanske
žene jer su rođaci njezina kršćanskog stanodavca koji je nedavno zatražio da
ona i suprug napuste njegovu kuću.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ovi primjeri predstavljaju samo mali dio slučajeva
progona koje je pakistanska kršćanska zajednica doživjela u prvih šest mjeseci
2019. Pored ovih neposrednih slučajeva progona, pakistanski kršćani diljem
zemlje također se suočavaju sa svakodnevnom diskriminacijom zbog svoje vjere.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ako se što ne promijeni, stanje vjerskih sloboda u
Pakistanu i dalje će biti među najgorim na svijetu.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-34722316417608067432024-01-30T14:38:00.002+01:002024-01-30T14:38:09.631+01:00Križ otomanskog nasljeđa - Pitanje vjerskih sloboda u današnjoj Turskoj i Egiptu<p><span lang="HR">Turska je već više od tisućljeća
most između europskog Zapada i Bliskog istoka. Na njezinu je zapadu Grčka,
jedna od kolijevki kršćanstva, a na jugu i istoku su države i narodi obilježeni
prisutnošću islama još od vremena križarskih ratova. Turska i Egipat su bili
zajedno dio velikoga Otomanskoga Carstva, a danas se uočavaju sličnosti u
odnosu prema kršćanima...</span></p><p><span lang="HR">Ideološki, Turska je također bila
središte „tolerancije“ između zapadnog liberalizma i ortodoksne islamske misli.
No, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>porastom snage predsjednika <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Erdogana</b> i njegove političke stranke,
Turska se polako povukla iz povijesnog centra „između Istoka i Zapada“.</span>
</p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zato je Američka komisija za
međunarodne vjerske slobode (USCIRF) održala 27. lipnja raspravu na Capitol
Hillu o turskoj vjerskoj slobodi. Među onima koji su svjedočili bili su <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mustafa Akyol</b> iz Instituta Cato i
stručnjakinja za turske studije <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Lisel
Hintz</b>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Dobar Turčin je samo sunitski musliman</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Oboje su svjedočili pogoršanju stanja
vjerske tolerancije u Turskoj. Prema riječima Akyola, Erdoganova Partija pravde
i razvitka (AKP) od 2002. do 2012. poticala je reforme koje vode ka većoj
slobodi, gdje su „nemuslimani stekli veći pristup Vladi i postali vidljiviji u
javnosti“. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Međutim, nakon tog razdoblja AKP je
na kraju postala „paranoidna i autoritarna stranka koja vidi zavjere Zapada na
svakom koraku i, što je najgore, to prožima individualne živote svih u Turskoj“.
</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U svojem svjedočenju Lisel Hintz je otišla
toliko daleko te je rekla: „Da bi bio dobar Turčin, moraš biti, ne samo
musliman, nego i sunitski musliman.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Protjerivanje kršćanskih stranaca</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Podsjetimo, Turska zauzima 26. mjesto
na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Open Doorsovoj</i> listi najgorih zemalja
za život kršćana i ostalih nemuslimana, iza zemalja poput Sirije (11) i Egipta
(16), od kojih sve tri imaju sunitsku većinu. Ipak, Turska pokazuje jasne
znakove da želi postati sunitska muslimanska država. Iako je vjersko
proganjanje više „suzdržano“ nego u drugim sunitskim zemljama, Turska se
postupno „kreće“ dalje prema istoku, izjednačavajući se u netoleranciji s
ostalim susjedima i muslimanskim državama.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Žestok primjer odnosa Turske prema
kršćanima je slučaj pastora <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Andrewa
Brunsona</b> koji je također svjedočio na skupu USCIRF-a. Misionara u bivšoj
otomanskoj državi turska Vlada optužila je za aktivnosti vezane za terorizam i
špijuniranje, a dvije godine bio je zatvoren zbog tih optužbi. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Međutim, radna skupina UN-a za
arbitrarno pritvaranje zaključila je da je bio progonjen zbog svoje kršćanske
vjere i američke nacionalnosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zbog propagande medija pod utjecajem vlasti,
turski narod je uvelike vjerovao optužbama protiv pastora Brunsona. Ali on nije
bio jedini kršćanin koji se suočio s tom razinom protivljenja države.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Izjavio je: „Turska Vlada je ubrzala
protjerivanje kršćanskih stranaca iz Turske ... više od 50 protestantskih
obitelji moralo je napustiti zemlju posljednjih godina...“ </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Što će biti s domaćim kršćanima?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ovo protjerivanje dovelo je do
zabrinutosti turskih kršćana koji pitaju: strance se šalje preko granice, što
će Vlada učiniti s nama poslije? Brunson predviđa da „ubrzana deportacija
crkvenih vođa znak je da dolaze vrlo mračna vremena. Turska još nije stigla
tamo, ali se kreće u pogrešnom pravcu.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Također je ukazao na neizvjesnu
ideološku poziciju Turske između Istoka i Zapada rekavši: „Još uvijek postoji
visok stupanj slobode za kršćane u odnosu na druge muslimanske zemlje u regiji,
ali zabrinut sam da svi znakovi upućuju na to kako se to vrlo brzo mijenja.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Sličnosti Turske i Egipta</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Narod s povijesnom ostavštinom sličnom
Turskoj je Egipat. Ta je država, poput Turske, poznata kao „umjerenija“ zemlja s
muslimanskom većinom u usporedbi s mnogim svojim sunitskim susjedima, te ima
značajnu vjersku manjinu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Specifičnije obilježje koje dvije
države imaju zajedničko povezano je s pravnim statusom crkava i drugih
kršćanskih zdanja. Možda to proizlazi iz njihove zajedničke povijesti kao
bivših otomanskih teritorija jer su se Crkve u Egiptu, kao i Turska, povijesno
borile da steknu zakonsko priznanje i time potpunu zaštitu pred zakonom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ali tu se počinju pojavljivati
razlike.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U 2014., nakon svrgavanja
predsjednika <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mubaraka</b> za vrijeme tzv.
Arapskoga proljeća, Egipat je uspostavio novi, demokratski i odobreni Ustav. U
njemu su prava egipatske izvorne kršćanske etničke skupine, Kopta, bila
sadržana u raznim dijelovima, osobito u članku 235. koji zahtijeva donošenje
novog zakona kojim bi se standardizirala izgradnja i obnova crkava, „jamčeći
kršćanima slobodu u prakticiranju svojih vjerskih običaja“. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zakon br. 80/2016, poznat kao „Zakon
o gradnji crkava“, donesen je dvije godine kasnije, i iako je bilo izazova u
njegovoj provedbi, Egipat daje obećavajuće korake u zaštiti prava svojih
kršćanskih manjina.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Crkva ili džamija</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Turska, s druge strane, nije
napravila takve korake. Umjesto toga, ona je 2013. proglašena krivom za kršenje
prava vjerske manjine Alevija tako što je zadržala javna sredstva, koja je
poslao Europski sud za ljudska prava, namijenjena molitvenim kućama Alevija.
Prema svjedočenju bivšeg turskog parlamentarca <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Aykana Erdemira</b>, Vlada je iskoristila obnovu kršćanskih crkava koju
je financirala kako bi imala kontrolu nad time tko može moliti u tim crkvama, a
tko ne.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Predsjednik Erdogan čak je predložio
ideju povratka Hagije Sofije, UNESCO-ve zaštićene bizantske katedrale, koja je
pretvorena u muzej, za mjesto islamske molitve, to jest pretvaranja ovoga
zdanja ponovno u džamiju. Ovo odbacivanje „sekularnog primirja“ između
kršćanstva i islama služi kao prikladan simbol trenutna položaja Istanbula o
religijskom pluralizmu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Jasno je kako budućnost Turske nije zapisana
u kamenu. Erdoganova stranka pretrpjela je ključni poraz tijekom nedavnih
lokalnih izbora u glavnom gradu, a političke i gospodarske veze s EU-om i dalje
služe kao olakšavajući utjecaj na ekstremnije socijalne politike. Naposljetku,
Turska još uvijek ima demokratski proces i uvijek stoji na križanju između
Europe i Bliskog istoka. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Međutim, daljnji Erdoganov program pogoršava
situaciju za vjerske manjine u Turskoj. Na kraju se možemo zapitati: Što će Turska
učiniti s domaćim kršćanima „kada sve strance pošalje njihovim kućama?“</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-59890011779701799472024-01-30T14:26:00.008+01:002024-01-30T14:26:58.184+01:00Obraćenje na kršćanstvo nanosi veliku štetu Indiji?<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U članku objavljenom u časopisu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Times
of India</i> u ljeto 2019. predsjednik indijske savezne države Sjeverni Gujarata tvrdi da
vjerska preobraćenja na kršćanstvo i islam čine veliku štetu hinduizmu i
nacionalnom jedinstvu Indije. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ova tvrdnja je na tragu uvriježene lažne priče da su
kršćanstvo i islam „strane religije“ u Indiji i da ih treba kontrolirati i
regulirati.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Hindusi moraju biti protiv vjerskih obraćenja“, rekao
je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Dilip Trivedi</b>, predsjednik
Sjevernog Gujarata, za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Times of India</i>.
</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Kršćanski misionari konvertiraju hinduse u ime
socijalnih službi, dok muslimani to čine u ime ljubavi prema džihadu. Obraćanje
na budizam, đainizam ili sikh religiju nije obraćenje. Čovjek može promijeniti sljedbu
u religiji hindua, ali prelazak na islam ili kršćanstvo nanosi veliku štetu našoj
religiji. Njihova ideja o nacionalnosti također se mijenja s njihovim
obraćenjem“, rekao je Trivedi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Njegova tvrdnja podnesena je kao dio članka u časopisu
koji je izvijestio o broju zahtjeva za vjerske prijelaze koje je podnijela Vlada
države Gujarata. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Naime, u toj indijskoj državi pojedinci koji žele
promijeniti svoju religiju moraju tražiti dopuštenje od vlasti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Trivedijeva tvrdnja također potvrđuje lažnu priču koja
se često dovodi u vezu s kršćanima i muslimanima u Indiji. Hinduistički
nacionalisti ističu da se preobraćenje na islam i kršćanstvo u velikoj mjeri
odvija nezakonitim sredstvima. Navode da kršćani koriste socijalne usluge i
pomoć kako bi naveli hinduse na obraćenje na kršćanstvo.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kao odgovor na to nekoliko država u Indiji izglasovalo
je zakone o slobodi vjeroispovijesti koji vjersku konverziju čine nelegalnom,
nasilnom ili prijevarnom. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nažalost, ove zakone u velikoj mjeri koriste hindu
radikali za uznemiravanje kršćana ili opravdavanje brutalnih napada na njih.</span></p><p></p><p><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:OfficeDocumentSettings>
<o:RelyOnVML/>
<o:AllowPNG/>
</o:OfficeDocumentSettings>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:TrackMoves/>
<w:TrackFormatting/>
<w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:DoNotPromoteQF/>
<w:LidThemeOther>SH</w:LidThemeOther>
<w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian>
<w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
<w:SplitPgBreakAndParaMark/>
<w:DontVertAlignCellWithSp/>
<w:DontBreakConstrainedForcedTables/>
<w:DontVertAlignInTxbx/>
<w:Word11KerningPairs/>
<w:CachedColBalance/>
</w:Compatibility>
<m:mathPr>
<m:mathFont m:val="Cambria Math"/>
<m:brkBin m:val="before"/>
<m:brkBinSub m:val="--"/>
<m:smallFrac m:val="off"/>
<m:dispDef/>
<m:lMargin m:val="0"/>
<m:rMargin m:val="0"/>
<m:defJc m:val="centerGroup"/>
<m:wrapIndent m:val="1440"/>
<m:intLim m:val="subSup"/>
<m:naryLim m:val="undOvr"/>
</m:mathPr></w:WordDocument>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true"
DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99"
LatentStyleCount="267">
<w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/>
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
</style>
<![endif]-->
</p><p><span lang="HR"> </span></p><p><b><span lang="HR">Kršćansku tinejdžericu silovao političar</span></b>
</p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Organizacija <i style="mso-bidi-font-style: normal;">International
Christian Concern</i> (ICC) saznala je da je Saimu, 15-godišnju kršćanku,
pretukao i silovao tri puta Mian Tahir Jamil, muslimanski političar u
pokrajinskoj skupštini u Punjabu, u distriktu Faisalabadu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema izjavi Saimina oca, 19. lipnja Tahir Jamil je
silovao njegovu kćer nakon što joj je zaprijetio da će „šutjeti ili riskirati
gubitak života“. Saima je također izvijestila da su je i Tahirovi sinovi
seksualno zlostavljali dok je radila na njihovu imanju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Osim toga otkriveno je da je tjedan dana prije incidenta
Tahir na nju seksualno nasrnuo, ali se ona zaključala u toaletu kako bi se
zaštitila. Kada ju je obitelj napokon uspjela spasiti, Tahirova žena <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Bano Bibi</b> nemilosrdno ju je tukla i
odrezala joj kosu kao kaznu za skrivanje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Srećom, Saima je uspjela pobjeći i ispričati priču o
zlostavljanju svojem ocu naglašavajući da je, osim silovanja 19. lipnja,
doživjela konstantna zlostavljanja od Tahirovih sinova, dok ju je supruga Bano
verbalno maltretirala.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Unatoč informativnom izvješću podnesenom protiv te
obitelji zlostavljača, pakistanska policija nije poduzela nikakve korake. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kršćani i aktivisti za ljudska prava dogovorili su da to
pitanje bude pravično riješeno i ne odustaju od pravnog gonjenja obitelji
Jamil.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:OfficeDocumentSettings>
<o:RelyOnVML/>
<o:AllowPNG/>
</o:OfficeDocumentSettings>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:TrackMoves/>
<w:TrackFormatting/>
<w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:DoNotPromoteQF/>
<w:LidThemeOther>SH</w:LidThemeOther>
<w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian>
<w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
<w:SplitPgBreakAndParaMark/>
<w:DontVertAlignCellWithSp/>
<w:DontBreakConstrainedForcedTables/>
<w:DontVertAlignInTxbx/>
<w:Word11KerningPairs/>
<w:CachedColBalance/>
</w:Compatibility>
<m:mathPr>
<m:mathFont m:val="Cambria Math"/>
<m:brkBin m:val="before"/>
<m:brkBinSub m:val="--"/>
<m:smallFrac m:val="off"/>
<m:dispDef/>
<m:lMargin m:val="0"/>
<m:rMargin m:val="0"/>
<m:defJc m:val="centerGroup"/>
<m:wrapIndent m:val="1440"/>
<m:intLim m:val="subSup"/>
<m:naryLim m:val="undOvr"/>
</m:mathPr></w:WordDocument>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true"
DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99"
LatentStyleCount="267">
<w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/>
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
</style>
<![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapedefaults v:ext="edit" spidmax="1026"/>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapelayout v:ext="edit">
<o:idmap v:ext="edit" data="1"/>
</o:shapelayout></xml><![endif]-->
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Prodaja
kršćanskih djevojaka iz Pakistana u Kinu</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="HR">International</span></i><span lang="HR"> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Christian</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Concern</i> (ICC) je otkrio da su djevojke
iz većinski kršćanske zajednice u Punjabu, u Pakistanu, prodane kao bijelo
roblje u Kinu. Ove djevojke, koje su iz iznimno siromašnih kršćanskih obitelji,
nadaju se udaji za neke bogate poslovne ljude, ali umjesto toga prisiljene su
na seksualno ropstvo.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U jednom primjeru <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Nataša
Masih</b> je „udana“ za bogata Kineza. Muškarac je „platio“ svoju nevjestu, što
je kulturna naknada za brak u zamjenu za obećanje da će se brinuti o njoj dok
mu je supruga. U Kini je, međutim, Nataša bila smještena u hotelu na vrlo
udaljenom mjestu gdje je prisiljena imati seksualne odnose s nekoliko
muškaraca.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Kupio sam te u Pakistanu. Ti pripadaš meni. Ti si moja
imovina“, rekao joj je „suprug“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kada je to uspjela telefonski prenijeti svojim
roditeljima, evanđeoska zajednica u siromašnoj četvrti u pakistanskom gradu
Faisalabadu skovala je uspješan plan za spašavanje Nataše koja se nalazila na 1
500 kilometara udaljenosti, te je ona izbavljena iz tog ropstva.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nažalost, Nataša je samo jedna od stotina djevojaka koje
doživljavaju ovu transnacionalnu trgovinu seksualnim robljem iz Pakistana u
Kinu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Problem je što te djevojke dolaze iz siromašnih
kršćanskih zajednica, a njihovi roditelji jednostavno traže bolji život za
svoju djecu. Roditelji su potpuno zaslijepljeni i pretpostavljaju da njihove
kćeri odlaze iz Pakistana u bolji život.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pakistan je nacija koja duboko diskriminira kršćane – na
mnoge ih se načine tretira kao građane drugog reda i ugroženi su u smislu
mogućnosti zapošljavanja i oblika napredovanja. Realnost trgovine seksom u
kršćanskim zajednicama izazvala je određenu uznemirenost za pakistanske
dužnosnike, međutim Vlada „čini sve što je u njezinoj moći“ kako bi situaciju
udaljila od velikih medijskih kuća da bi održala svoje ekonomske odnose s
Kinom.</span></p><br /><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Mladić u
Ugandi premlaćen i odbačen zbog vjere u Krista</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="HR">MorningStar News</span></i><span lang="HR"> izvijestio je početkom srpnja da je jedan mladić u Ugandi zbog
obraćenja na kršćanstvo progonjen te izbačen iz obiteljske kuće. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Mladić po imenu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Asuman
Kaire</b> (20) postao je kršćaninom 2017., ali je svoju vjeru sakrio od obitelji,
uključujući i njegova muslimanskog očuha. Kada je očuh, ovog ožujka, saznao za
vjeru njegova posinka, pretukao ga je, a zatim izbacio iz kuće. Također,
odvojio ga je od ostatka obitelji i praktično prisilio da živi na ulici.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Srećom, Kaire je uspio pronaći utočište i pomoć kod predstavnika
lokalne Protestantske Crkve, međutim stvari su postale mnogo gore. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema policijskom izvješću, 15. lipnja gomila
ekstremističkih muslimana pristupila je crkvi i pastoralnim objektima znajući
da se Kaire skrivao unutra. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pokušali su ući, tražili su da se otvore vrata te vikali
„<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Allahu Akbar</i>“ i kako Kaire treba
umrijeti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Mladiću su pomogli lokalni muslimani i kršćani koji su
ga neprimjetno izvukli iz pastoralnog objekta i u tajnosti prebacili kod jednog
kršćanina. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kaire od tada nije uspio vidjeti svoju obitelj niti
razgovarati s njima. Mora živjeti u skrovitosti i ne može dovršiti školovanje. </span></p><br />novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-48876279719022893252024-01-30T14:22:00.007+01:002024-01-30T14:22:39.932+01:00Srebrenica – mjesto gdje je život vrijedio manje od kokošjeg jajeta<p><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:OfficeDocumentSettings>
<o:RelyOnVML/>
<o:AllowPNG/>
</o:OfficeDocumentSettings>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:TrackMoves/>
<w:TrackFormatting/>
<w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:DoNotPromoteQF/>
<w:LidThemeOther>SH</w:LidThemeOther>
<w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian>
<w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
<w:SplitPgBreakAndParaMark/>
<w:DontVertAlignCellWithSp/>
<w:DontBreakConstrainedForcedTables/>
<w:DontVertAlignInTxbx/>
<w:Word11KerningPairs/>
<w:CachedColBalance/>
</w:Compatibility>
<m:mathPr>
<m:mathFont m:val="Cambria Math"/>
<m:brkBin m:val="before"/>
<m:brkBinSub m:val="--"/>
<m:smallFrac m:val="off"/>
<m:dispDef/>
<m:lMargin m:val="0"/>
<m:rMargin m:val="0"/>
<m:defJc m:val="centerGroup"/>
<m:wrapIndent m:val="1440"/>
<m:intLim m:val="subSup"/>
<m:naryLim m:val="undOvr"/>
</m:mathPr></w:WordDocument>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true"
DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99"
LatentStyleCount="267">
<w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/>
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
</style>
<![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapedefaults v:ext="edit" spidmax="1026"/>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapelayout v:ext="edit">
<o:idmap v:ext="edit" data="1"/>
</o:shapelayout></xml><![endif]--><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR">Zasigurno nema iole obrazovanijeg čovjeka
koji nije čuo za Srebrenicu i masovne ratne zločine koji su se tu dogodili
napose 1995. Riječ je o gradiću blizu granice BiH i Srbije, koji je postao
sinonimom cjelokupnog ratnoga stradanja u bivšoj Jugoslaviji. O kronologiji tih
tragičnih događanja s genocidnim predznakom razgovarali smo u ljeto 2019. s Kadom Hotić iz
Udruženja <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pokret Majke enklave Srebrenica
i Žepa</i>.</span></p><p><span lang="HR">Genocid u Srebrenici, koji se dogodio
11. srpnja 1995., podrazumijeva ubojstvo oko 8 000 bošnjačkih muškaraca, u
rasponu od maloljetnika do staraca, te etničko čišćenje više od 25 000 ljudi s
područja enklave. Zločine je izvela Vojska Republike Srpske pod zapovijedanjem
generala <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ratka Mladića</b>. Taj događaj
je među najstrašnijima u suvremenoj europskoj povijesti i slovi za najveći
pokolj na Starom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata.</span>
</p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ništa nije ukazivalo na zločin</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Na početku razgovora zanimao nas je segment
života prije tragičnih događaja 1992. i raspada zajedničke države. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Gospođa Kada rođena je u Zvorniku
1945. kao siroče jer joj je otac poginuo mjesec prije njezina rođenja i
završetka Drugog svjetskog rata. Nakon udaje sa suprugom je živjela u gradu
Srebrenici. Kratko nam je kazala da je suživot tu bio lijep. To je bila općina
koja je na popisu 1991. imala 27 500 Muslimana, 8 300 Srba te 38 Hrvata i 740
ostalih. I u samom gradu Muslimani (Bošnjaci) su bili većina jer ih je bilo 5
746, a Srba 1 632. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kako smo saznali, iako su Srbi bili
malobrojniji, potpuno su ravnopravno živjeli s Muslimanima u ovome gradu. Kao
primjer tomu navela je da su bili na rukovodećim položajima, u različitim tijelima
uprave te općenito na čelnim pozicijama. Istaknula je i konkretan primjer podjele
državnih stanova u samoj Srebrenici kada je u jednoj zgradi od 24 stana 16
pripalo srpskim obiteljima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Uopćeno govoreći, Srebrenica je
živjela normalnim životom sve do dolaska demokratskih promjena u bivšoj
Jugoslaviji kada se počelo pričati o „ugroženosti Srba“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Pripreme za rat</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Srebrenički Bošnjaci su rat dočekali
nespremni. Ljudi koji su osjetili nemir i neku prijetnju na vrijeme su se
iselili, otišli rodbini u veće gradove po Bosni, dok su se srpske obitelji
iseljavale zbog „ugroženosti“. Onaj tko je bio u Srebrenici, zna da je to grad
koji se nalazi u kotlini te su u vojnom smislu okolna brda iznimno važna. Narod
je primjećivao sječu šume oko Srebrenice, ali nitko nije mogao pretpostaviti da
se JNA ukopava. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kadin suprug, koji je radio u Općini,
pitao je izvjesnog <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Savu Aleksića</b> iz
SUP-a o čemu je riječ, a dobio je odgovor kako su to „lovci“. Osim toga, kao i
u drugim općinama, „misteriozno“ je nestalo oružje Teritorijalne obrane tako da
su Bošnjaci praktično bili goloruki u travnju 1992.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Rat nas je iznenadio, nismo bili
spremni, a ni slutili da će to biti tolikih razmjera. Svakodnevno smo trpjeli
granatiranje sa srpskih položaja, kao i iz Srbije s kojom graničimo. Sve je
počelo tako što su prekinute telefonske veze sa svijetom, razoreni su vodovod i
struja. Napadnuta su sela u općini Srebrenica te je veliki broj ljudi došao,
bježao ispred srbočetnika i sve se stisnulo na mali prostor urbanog gradskog
područja. Ljudi goli, bosi, s malom djecom odjednom su tu u Srebrenici, trebaju
smještaj i hranu“, rekla nam je Kada o početcima rata napominjući da je uskoro
došla i glad te opća nestašica, uglavnom brašna i soli.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Rat, glad i stradanja</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ona je zajedno s drugim ženama bila prisiljena
ići u bratunačku općinu na njive izbjeglog naroda koji je ranije uspio nešto
posijati. Noću su se provlačile između srpskih položaja i sve te
njive obrale, što im je pomoglo da prežive 1992. Granatiranje je bilo
stalno, a i prije srpnja 1995. mrtvi ljudi su bila svakodnevica. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Dašak nade došao je 1993. u travnju
kada su u Srebrenicu došle strane trupe UN-a s <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Phillipeom Morillonom</b>. Kada je on ispitao situaciju, koja je bila užasna,
rekao je da će Srebrenica biti demilitarizirana i zaštićena zona pod UN-om. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Tada smo odahnuli i ponadali se da
će smrt prestati vladati gradom. I zaista, nakon nekoliko dana su četnici
prestali pucati po gradu. Humanitarne još uvijek nije bilo, glad je već počela
uzimati žrtve, pa su nam počeli dostavljati hranu zrakoplovima i padobranima.
Bacali su je po srebreničkim šumama. Tko dobavi nešto hrane, preživjet će. Na
paketima je pisalo da je rok prošao prije tri godine, ali nama to nije smetalo.
Bilo je svega, ali nije se pucalo kao do dolaska UN-a. Tada smo se malo
oporavili od gladi, ali i dalje smo bili okruženi u malom prostoru odakle nismo
mogli nigdje otići. Oružja nismo imali, samo nekoliko pušaka, ali strjeljiva
nema. UN nam je uzeo i te puške“, progovorila je o vremenu između proglašenja
zaštićene zone te srpnja 1995. kada su srpske snage počele ponovno napadati,
ovoga puta odlučnije no ikad.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ostati bez 56 članova obitelji</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Postalo je jasno da Bošnjaci nemaju nikakve šanse
u vojnom smislu, UN je štitio samo svoje vojnike, dok ih za bošnjački narod nije
bilo briga.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">„Nismo očekivali događaje iz srpnja 1995. Kažu da
su nas napadala čak i tri korpusa iz Srbije, pored snaga bosanskih Srba. UN je
samo štitio svoje vojnike i oni su pobjegli u Potočare u tvornice akumulatora i
tekstila. Kada je osvanuo 11. srpnja, svi smo počeli bježati iz svojih kuća jer
su srbočetnici nadirali sa svih strana. To je bila predaja“, prisjećala se
gospođa Hotić napominjući kako ni nakon svih događanja nisu očekivali ono što
slijedi.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">„U Srebrenici su sa mnom ostali živjeti muž, sin,
dva brata, djever i mnogobrojna obitelj, dok mi je kćerka bila u Tuzli. Jedni
su se odvojili i krenuli kroz šume ka slobodnom teritoriju, dok smo moj muž i
ja s bratovljevom obitelji krenuli ka Potočarima misleći da ćemo tu biti
sigurni pod zaštitom UN-a. Ništa nismo ponijeli osim malo hrane. Bilo je vruće
pa smo imali tanke odjeće na sebi, a noću je bilo hladno. Taj 11. srpnja kad su
ušli Mladićevi vojnici, počeli su odvajati ljude, tako su mi odvojili brata u
onu Bijelu kuću što se danas zove zloglasna kuća. Čitavu noć su izvodili žene i
djevojčice, klali djecu ženama u naručju. Vriska je takva bila da sam mislila
da je smak svijeta. Kada je počela deportacija, nekako sam se s mužem izgurala
i rekla mu idemo pa makar i u smrt samo da se ovoga riješimo. Prošli smo prvu
barikadu i došli pred nama poznate autobuse koji su nekoć vršili gradski
prijevoz. Srbi su bili vozači koji su nas prevozili na slobodni teritorij, ali usput
su ulazili vojnici i razdvajali obitelji, izvodili muškarce i dječake i
pljačkali. Probila sam se sa snahom, ženom od brata, i dvije curice. Nadala sam
se da su nam muškarci živi jer su mi muža odvojili u Potočarima za ulaska u
autobus. Prilikom bijega iz grada on je spakirao u jednu torbicu naše
fotografije. To mu je bilo važno, i meni bi bilo važno da imam uspomene kroz
život, ali nemam, otišle su s njim. Dani su prolazili, bila sam u Tuzli gdje mi
je sestra izbjegla iz Janje“, ispričala nam je Kada Hotić pred kraj razgovora
nabrajajući koga je izgubila u srebreničkom genocidu, sina, muža, dva brata,
djevera i članove mnogobrojne obitelji..., a stala je na broju 56, uglavnom
muškaraca. Kako nam je istaknula, bilo je žena koje su poginule od granata, ali
padom grada ubijeni su mahom muškarci.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Zanimalo nas je kako čovjek nakon svega toga
ostane normalan i relativno zdrav.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">„Opstajem i živim u borbi i to me održava valjda u
životu. Da sam samo sjedila kući, davno bih skapala. Borila sam se s raznim bolestima
kao što je reumatoidni artitis, imala operacije nekih malignih pojava. Inače
sam borbena i odlučila sam s drugim ženama upustiti se u sve ovo što je jako
iscrpljujući posao“, posvjedočila je naglašavajući da su se trudile svijetu
iznijeti istinu da je u Srebrenici sustavno počinjen genocid, pred zastavom
UN-a, pred očima svijeta, a počinili su ga snage iz Srbije i vojska bosanskih
Srba.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"> </span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Distrikt Srebrenica?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Na kraju razgovora pričajući o
budućnosti grada i nekadašnje enklave, Kada nam je rekla da taj prostor ne može
biti u rukama te iste policije i vojske koja je počinila genocid. „Srebrenica
bi trebala biti kao neki distrikt jer ne smije biti u Republici Srpskoj, ne
smije biti u rukama počinitelja genocida. Svijet nam je učinio veliku nepravdu
kad je dodijelio pola Bosne, pa i Srebrenicu, onima koji su etnički počistili
taj prostor od bošnjačkog i hrvatskog naroda“, rekla je gđa Hotić navodeći kako
smatra da je svijet to prešutno odobrio.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Željeli smo da nas se samo tretira
kao ljude, kao ljudsku rasu, mi smo europski narod. Ja često znam reći da
bošnjačka glava u ratu nije vrijedila k'o kokošje jaje“, ustvrdila je i
zapitala se što je značila zastava UN-a u Srebrenici u srpnju 1995. ako su
rezultati brojne masovne grobnice.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-18797180052955712092024-01-05T14:46:00.001+01:002024-01-05T14:46:04.044+01:00Župa Potočani – zemaljski raj na brdovitoj posavskoj ravnici<p><span style="background-color: white;"><span lang="HR"></span><span lang="HR"> Potočani su na sjevernom dijelu Bosanske Posavine, oko pet kilometara
zapadno od Odžaka. Premda teritorij župe Sv. Marka Evanđeliste službeno pripada
ravničarskom kraju, ipak se nalazi na brdovitom terenu budući da je župa
smještena u podnožju "planine" Vučjak...</span></span></p><p><span style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQFIMU3Z2uocIQMQLKz8xr2hL4k-jwOggc58v8GCEaEu3IM-7pyOobabxt1hw6ofCB6jLQKLFuC_7pIdtUCURERreUT3TyX3PPB8S5-C5iQ8DNsdXQtA4h5ESGVMiYkBj1TFHRE1svDXLqJl5UFQxrdIlWXcBy8BLz3-XCdB7Rx0lOu-Pfy7yNBsg6fcRq/s4288/_DSC0020.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQFIMU3Z2uocIQMQLKz8xr2hL4k-jwOggc58v8GCEaEu3IM-7pyOobabxt1hw6ofCB6jLQKLFuC_7pIdtUCURERreUT3TyX3PPB8S5-C5iQ8DNsdXQtA4h5ESGVMiYkBj1TFHRE1svDXLqJl5UFQxrdIlWXcBy8BLz3-XCdB7Rx0lOu-Pfy7yNBsg6fcRq/s320/_DSC0020.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4S7rj8MkewwepjcZZ7PqapSjGbE1xiNS5lMX5T180h7G30_cbbFYt0WDnJkeJFazqsCxixybDp3eVw2KFdbMW9gCbMl_VuT5dGJ_QnJ5afvJ2TYQwbeDervSUYnngaY6qQzJUSP8ayaIMWYeAJz8T87umBrOppKrp-AqYCgMbTecPtZD-xM3IPLUX2cfQ/s4288/_DSC0041.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4288" data-original-width="2848" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4S7rj8MkewwepjcZZ7PqapSjGbE1xiNS5lMX5T180h7G30_cbbFYt0WDnJkeJFazqsCxixybDp3eVw2KFdbMW9gCbMl_VuT5dGJ_QnJ5afvJ2TYQwbeDervSUYnngaY6qQzJUSP8ayaIMWYeAJz8T87umBrOppKrp-AqYCgMbTecPtZD-xM3IPLUX2cfQ/s320/_DSC0041.JPG" width="213" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgL82LIps6L5fUUh4FU3L717mjD4LxXc-1cwNj2GJuHvjx5pFTycq-Xq5nA74lhTjGI1r3_4WjPv-KNxfHhIECPrMMGsVzGxH1hz8bCekMgVlzV88iGcnwwsJqKFZeYoHtLSqFpw0FyhkkXONRTh_FoK8QkKx9viLz5DpaJFJ5ryY39F1uIsgACgk0Lhe0A/s4288/_DSC0047.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4288" data-original-width="2848" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgL82LIps6L5fUUh4FU3L717mjD4LxXc-1cwNj2GJuHvjx5pFTycq-Xq5nA74lhTjGI1r3_4WjPv-KNxfHhIECPrMMGsVzGxH1hz8bCekMgVlzV88iGcnwwsJqKFZeYoHtLSqFpw0FyhkkXONRTh_FoK8QkKx9viLz5DpaJFJ5ryY39F1uIsgACgk0Lhe0A/s320/_DSC0047.JPG" width="213" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibqH_ILpUHB4DzgGDfOBgdTNhg9DoHvdKXhEVZFxQ4qONsLj3bKYNV58S_urDaI6XXC5ccAf82U6ak3ED216FR2jGG8kFf34h5dd0KpPv0h-14N91pqhuFpZhM8dWeKXP0qLd_Lw08g_LZpYKCsUpmbZMMqTyBRa-vKoL1gEE0T1BeBpj7dPNhlyp-rr8B/s4288/_DSC0049.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibqH_ILpUHB4DzgGDfOBgdTNhg9DoHvdKXhEVZFxQ4qONsLj3bKYNV58S_urDaI6XXC5ccAf82U6ak3ED216FR2jGG8kFf34h5dd0KpPv0h-14N91pqhuFpZhM8dWeKXP0qLd_Lw08g_LZpYKCsUpmbZMMqTyBRa-vKoL1gEE0T1BeBpj7dPNhlyp-rr8B/s320/_DSC0049.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsS09M0u582Amwx1b42KXyoCF8X6EakryBmd8gtnzr-LW2eJpX8caY_NXKoG2vILlLpZeYvyTOc58lugVcmX0r6V5Lh4yu0PWc_l23wrY-m4s6zRoB_HVkzcvO7gKrUH0NF5Cnk5rlQOiCJR20T2gRsvt3bJCXyp8ThfFaGJd5dvKooBJkpLBOy1ek93ow/s5464/DJI_0010.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3070" data-original-width="5464" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsS09M0u582Amwx1b42KXyoCF8X6EakryBmd8gtnzr-LW2eJpX8caY_NXKoG2vILlLpZeYvyTOc58lugVcmX0r6V5Lh4yu0PWc_l23wrY-m4s6zRoB_HVkzcvO7gKrUH0NF5Cnk5rlQOiCJR20T2gRsvt3bJCXyp8ThfFaGJd5dvKooBJkpLBOy1ek93ow/s320/DJI_0010.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhmzVExJfrDUw63PmGzQvldqf9_1PCIl5xLLnZQlpPPSGWl7rdq66OIPh3_mNwdk6PIPzOEc3tE3zb5WrcrSXEI9Ahigv9Q1YcbKAEpGLXqMTW32zqadcZ8aAhaLNdsV1ZW1XuxYr_h1kyMlRqh8I4ZPB0pmJfipFchSjnlmRyLXn9gFGrTqDseNYSsx_nJ/s5464/DJI_0020.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3070" data-original-width="5464" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhmzVExJfrDUw63PmGzQvldqf9_1PCIl5xLLnZQlpPPSGWl7rdq66OIPh3_mNwdk6PIPzOEc3tE3zb5WrcrSXEI9Ahigv9Q1YcbKAEpGLXqMTW32zqadcZ8aAhaLNdsV1ZW1XuxYr_h1kyMlRqh8I4ZPB0pmJfipFchSjnlmRyLXn9gFGrTqDseNYSsx_nJ/s320/DJI_0020.JPG" width="320" /></a></div><br /> <div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhfsKZMBJILSR8VzSlgd9tKKJeJ9QBXgPyIYTF-tGY6YuL0P5wlrSRY4s6xNSwTKNbjkmO9ObY2msL05BzNqcjyRv78UCLOBpYtYyY2Iw0kASI4BSOBpVmQ-SEkbQ24yliCWLnPi9QRlv68JiuqXG6LZOELa9QZoNQbyiUCva1Cer-sUKLS6eDvWzaggFoO/s4288/_DSC0010.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhfsKZMBJILSR8VzSlgd9tKKJeJ9QBXgPyIYTF-tGY6YuL0P5wlrSRY4s6xNSwTKNbjkmO9ObY2msL05BzNqcjyRv78UCLOBpYtYyY2Iw0kASI4BSOBpVmQ-SEkbQ24yliCWLnPi9QRlv68JiuqXG6LZOELa9QZoNQbyiUCva1Cer-sUKLS6eDvWzaggFoO/s320/_DSC0010.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1_c_9GdndZ1MWVa4Wnr6CW-b8A60_1I4T7OJh1ssoByKza4l4lq1dJtFejQ228pDOXfjFF3pcZVSBUUB_iVC8LVW9WQCKPgqzmvx3e5QK0o6P060IkmmzJ76zzCPNf-g-PLdnYGkbATWcTszh-QfHaDl_pt8-ymtDTXanEHFHLNuds3JKs18x1hGpnDA1/s5464/DJI_0021.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3070" data-original-width="5464" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1_c_9GdndZ1MWVa4Wnr6CW-b8A60_1I4T7OJh1ssoByKza4l4lq1dJtFejQ228pDOXfjFF3pcZVSBUUB_iVC8LVW9WQCKPgqzmvx3e5QK0o6P060IkmmzJ76zzCPNf-g-PLdnYGkbATWcTszh-QfHaDl_pt8-ymtDTXanEHFHLNuds3JKs18x1hGpnDA1/s320/DJI_0021.JPG" width="320" /></a></div><br /><p></p><p><span lang="HR" style="background-color: white;">Zemljopisno se regija Odžaka nalazi na sjeveru Bosne i
Hercegovine, s istoka i sjevera omeđena rijekama Bosnom i Savom, a s juga i
zapada gorjem Vučjaka, stoga se ovaj kraj naziva i Podvučijakom. Graniči s
općinama Modriča, Bos. Šamac i Bos. Brod u Bosni i Hercegovini, te preko Save s
Hrvatskom. </span>
</p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Skoro planina</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Vučjak je brdovito područje sjeverne Bosne, odnosno
posavskog pobrđa. Prostire se na općine Derventa, Brod, Modriča, Doboj,
Vukosavlje i Odžak. Najviši vrhovi "planine" su <span style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Maksimskog</span> (368 m), Lipa
(351 m) i Savića brdo (295 m). Građena je od flišnih stijena, a prekrivena je
šumama bukve, hrasta i graba. Iako su prema znanstvenoj definiciji planina ili gora
u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore viši od 500 metara, za
Vučjak to ne vrijedi. U ravničarskom kraju svaka je veća uzvisina planina, što
je ušlo u obični govor, i to se ne može ispraviti. Suprotno navedenim pravilima:
Vučjak je planina.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Područje je to poznato po buni <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">popa Jovice</b> koji je 1834. neuspješno dignuo oko 1 000 pravoslavnih
protiv Osmanlija, te po operaciji <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Koridor
života</i> iz 1992. kada je srpska vojska fizički spojila istočni i zapadni RS.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Za našu reportažu važno je napomenuti kako je širi
odžački kraj prostor pet župa: Pećnik, Odžak, Potočani, Svilaj i Gornja Dubica.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Kako je
nestala župa Podvučijak?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Povijest ovih pet župa u crkveno-administrativnom pogledu
iznimno je isprepletena zato, na početku, vapi za dodatnim objašnjenjima. Iako
je dosta informacija nestalo u ratovima koji nisu štedjeli ovo podneblje,
osnovni podatci su ipak poznati.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Župa Dubica nastala je u 18. st. pod imenom Podvučijak i
obuhvaćala je današnje vjerničke zajednice: Dubicu, Potočane, Svilaj, Odžak,
Pećnik i Brusnicu. U povijesnom smislu u 17. st. se spominju i župe Radunjevac te
Vasiljevo Polje koje su iščezle u vrijeme Bečkoga rata (1683. – 1699.).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U prvoj polovici l8. st. ovaj je kraj potpadao pod župu
Velika (Plehan). Nema sigurnih podataka kada je došlo do potpunog
osamostaljenja Podvučijaka od Velike. Jedino se pouzdano zna da se matice nove
župe vode od jeseni 1748. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Sjedište župe često je seljeno iz jednog mjesta u drugo,
od Jakeša, do Pećnika i Potočana te na kraju Dubice, ali je ostajalo ime Podvučijak.
Selidbe su uzrokovane osmanskim sprječavanjem bilo kakvih gradnji bogomolje.
Ipak su 1839. franjevci konačno uspjeli izgraditi župnu kuću u Dubici, pa se tu
ustalilo sjedište.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Godine 1855. župa Podvučijak je razdijeljena, i tom je prilikom
iščezlo njezino dotadašnje ime: odijeljeni dio nazvao se Potočani, a matični
dio župe Dubica. Zašto je nestalo ime, za sada nije poznato. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Od kapelanije
do župe</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Najprije je 1855. uspostavljena mjesna kapelanija sa
sjedištem u Potočanima, a 1858. je uzdignuta na rang župe. Nova je župa tada
obuhvaćala i današnje zajednice Svilaj i Pećnik, te dijelove župa Odžak i
Brusnica. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Kako u Potočanima nije bilo crkve, u razdoblju 1858. - '62.
podignuta je veća župna kuća čije je prizemlje korišteno za bogoslužje. Godine
1868. franjevci su u Potočanima utemeljili pučku školu koja je već 1869. i izgrađena.
Po dolasku austrougarske vlasti tamo je osnovana državna škola.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Godine 1880. započela je, a do 1883. trajala izgradnja
crkve od kamena, koja je zbog slabe izvedbe već nakon nekoliko godina postala
ruševnom, tako da je 1891. zatvorena. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Temeljito je obnovljena 1896./'97. te je u uporabi bila do
1975. kada je izgrađena nova crkva prema projektu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">D. Antolkovića</b>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U prvoj polovici osamdesetih godina 20. st. ta je crkva
umjetnički lijepo uređena. Oltarnu sliku Sv. Ante Padovanskog u mozaiku
(muransko staklo) izradio je slikar <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Josip
Bifel</b>. Križni put također u mozaiku (prirodni kamen) izveo je slikar <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Đuro Seder</b>. Oltar je izrađen prema
nacrtu kipara <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Zdenka Grgića</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U posljednjem ratu župljani su prognani 1992., crkva je
teško oštećena, toranj srušen, a pri njegovu padu potpuno su stradali
sakristija, župni ured i trijem između kuće i crkve. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U crkvi su izgorjele orgulje, drveni oltar, ambon i
klupe. Oltarna slika je oštećena na nekoliko mjesta. Ipak, crkva je zbog
opsežna korištenja betona i armature „stručnjacima“ za eksploziv bila misterij
pa su „samo“ srušili toranj ne usuđujući se pokušati srušiti crkvu. Nažalost,
zapalili su je, a kako je prije bio običaj crkve oblagati lamperijom, imalo je
što gorjeti. Na svu sreću bilo je moguće restaurirati križni put te mozaik
iznad oltara.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Daytonskim sporazumom Potočani su pripali većinom Federaciji
BiH te je obnova crkve započela u lipnju 1996. i potrajala nekoliko godina.
Uređenje unutrašnjosti je učinjeno prema nacrtu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ante Kajinića</b> koji je 2001. oslikao čitav strop crkve. Rijetkost je
to što se ne viđa svuda. Prema njegovu nacrtu izvedeno je i osam vitraja u
crkvi. Godine 2002. izrađena su i postavljena dvoja ulazna vrata prema nacrtu
Zdenka<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>Grgića. Motiv na njima je Duh
Sveti u vidu goluba.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Najljepši
kraj i voda na svijetu</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Kako smo vidjeli, župu tvore sljedeća naselja: Potočani,
Brezik, Duge Njive, Drenovac, Jošava, Lipik, Novi Grad, Srnava i Vrbovac. Na
području župe nalaze se područne crkve u Srnavi (1986.), Lipiku i Drenovcu
(1990.), te četiri kapelice i tri groblja. Kapelice su u posljednjem ratu
zapaljene i devastirane, a nakon rata obnovljene tako da služe svojoj svrsi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Treba napomenuti kako vozeći se kroz selo, nismo mogli
zaključiti jesu li ljepše kuće ili okućnice. Nisu samo „kućice u cvijeću“
lijepe, takav je čitav kraj. Dovoljan je jedan pogled na planinu Vučjak i njezine
obronke da se uvjerimo u to.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Osim toga, uz brojna bogatstva i ljepotu koju priroda
pruža mještanima župe Potočani, najveće je bogatstvo, čini se, pitka voda koja
je ovdje uistinu posebna i poznata čitavoj okolici. Puni se i distribuira u
plastičnim bocama, što je lijep doprinos na ekonomskom planu općine, kompanije <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Vilić </i>d.o.o.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Tri fratra,
tri zadatka</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U župi danas pastoralno žive i rade <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Anto Zrakić</b>, župnik, te župni vikari <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Mato Vincetić</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra
Zlatko Matanović</b> koji je i vojni kapelan. Fra Mato je u mirovini, bavi se i
baščom te „drži“ jednu od filijala. Fra Zlatko djeluje u vojnom ordinarijatu u
Hrvatskoj, te uskače u pomoć župniku nedjeljom i „svetcem“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Sa župnikom, inače domaćim sinom, razgovarali smo o današnjoj
situaciji u ovoj župi, ali i pogledu ka budućnosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Za Bosnu su Potočani jedna prosječna župa sa 723
vjernika u 331 obitelji. Tijekom 2019. bilo je 11 krštenja te šest
prvopričesnika i 11 krizmanika. Ipak, umrlih je više, čak 41. Međutim fra Mato
nam kaže kako se bilježi povratak bračnih parova u mirovini iz Švicarske i
ostalih zemalja. Kako nam je rekao, to je novi oblik pastorala te je riječ o
župljanima koji imaju mnogo toga ponuditi vjerničkoj zajednici. Zbog ranije
mogućnosti odlaska u mirovinu, nije riječ o starcima, nego ljudima u 55-im
godinama što je i te kako važno za župu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Kraj bogat
duhovnim zvanjima</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Ako je suditi prema duhovnim zvanjima, ovo je bogata
župa. „Trenutno su četvorica živućih svećenika koji su rođeni na teritoriju ove
vjerničke zajednice. <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Vlč. Antonijo
Mikulić</b>, koji djeluje u Petrinji kao svećenik pri vojsci, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Šimo Ivelj</b>, profesor na Franjevačkoj
teologiji u Sarajevu, te <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Ivica
Studenović</b>, profesor u Visokom. Ja sam najstariji od trojice fratara“,
rekao nam je fra Anto napominjući kako je u prošlosti bilo puno svećenika iz
ove župe od kojih su neki djelovali i u dalekoj Americi i Argentini. Dvojica
svećenika su ubijena na Križnom putu, a na teologiji su danas dvojica mladića,
ali o njihovu ređenju je rano govoriti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Komu je župa
posvećena?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Kako nam je župnik rekao kroz šalu, u Potočanima je
„nejasno“ tko je zaštitnik župe. Službeno je to Sv. Marko Evanđelist, ali narod
više časti Sv. Antu Padovanskog. Postoji nekoliko razloga za to. Jedan od njih
je da se Sv. Marko slavi na Plehanu pa je patron u Potočanima zasjenjen i
nikada nije „zaživio“ kao što je to drugotni patron Sv. Anto. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Također, u masovnosti slavlja patrona igra ulogu i doba
godine kada se slavi pojedini svetac, i u tom segmentu Sv. Anto je „jači“ jer
je lipanj na selu življi od travnja. Kao i u jednoj hercegovačkoj župi,
Rakitnu, koja je promijenila zaštitnika od Sv. Ivana Nepomuka ka Sv. Ivanu
Krstitelju, i fratri u Potočanima su pokušali promijeniti svetca zaštitnika,
ali nisu uspjeli.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Zanimljivo je i to što župa Sv. Marka, zbog ratnih
događanja, nije imala ništa što ju povezuje s ovim svetcem, osim pečata, jer je
njegov kip uništen u ratu, dok je slika Sv. Ante iznad oltara restaurirana.
Tako je jedna vjernica iz Švicarske, kada je čula za tu činjenicu, donijela malu
sliku Sv. Marka koja sada krasi župni ured. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Također, važno je napomenuti da je od izgradnje crkve
70-ih godina 20. st. Sv. Anto više zaživio kao drugotni patron kroz pobožnosti
13 utoraka, devetnice te trodnevnice tome svetcu popularnom diljem planeta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Rad s mladima</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Potočani spadaju u red tradicionalnih župa u kojima nema
nekih posebnosti u pobožnostima, tu su svibanjske i listopadske pobožnosti, a
popularan je i blagoslov polja. Prema župnikovim riječima, nedjeljom je rana
misa posjećenija od pučke, međutim na pučkoj bude više mladih. Oni pjevaju na
misama, ali većinom su to srednjoškolke i studentice jer mladići nakon krizme,
kada se zamomče, kao da ih bude stid biti aktivniji na misi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">„Nema profesionalnije prakse pjevanja, pa često to bude
'razvlačenje', ali pjevamo od srca“, rekao je župnik te istaknuo da nema
ministranata, vjerojatno jer se dječaci stide. Oni, kako smo čuli, dolaze na
mise, ali su uvijek po strani, teško je nekoga zamoliti i da bude čitač.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Ipak, vjernici su iznimno spremni pomagati svećenicima
i, što je veoma bitno, sami pokreću akcije za obnovu i radove oko crkve.
Međutim, osjeti se nedostatak mladih, ne toliko zbog odlazaka čitavih obitelji,
već zbog nemogućnosti oslanjanja na njih u vidu nekog kontinuiteta u radu.
Školski vjeronauk vode laici i odvija se, kao i župni, redovito.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Svojim brežuljcima i raznolikim zelenilom ovaj kraj
osvaja srce promatrača. Velike i lijepe kuće te cvijeće oko njih, a tek moderne
ograde... Rijetko se viđa da su naselja tako skladno uređena. Netko neupućen bi
se zapitao da se možda ne nalazi negdje u Zapadnoj Europi. Razlog je tomu
zasigurno mentalitet koji su naši ljudi poprimili radeći na Zapadu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Blizina Odžaka daje mogućnost zaposlenja i pohađanja
srednjih škola, te stoga znamo da će Potočani još dugo živjeti i raditi, svoji
na svome, i da neće postati župa-slučaj.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Udruga građana <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Fra
Grga Vilić</i></span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Nakon smrti fra Grge Vilića (1945. – 2009.), koja ga je
zatekla u njegovoj rodnoj župi Potočani, skupina župljana osnovala je udrugu
građana s njegovim imenom, a čiji su ciljevi: skrb za intelektualno nasljeđe
fra Grge Vilića, kulturna i izdavačka djelatnost, te humanitarni rad. Udruga
nastoji širiti tradicionalne vrjednote za koje se zalagao ovaj fratar: potpora
zdravoj obitelji (otac, majka i djeca), ljubav prema zavičaju, čuvanje istine o
prošlosti, istraživački rad, tiskanje članaka i knjiga, te stvaranje skladna
suživota u BiH.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Fra Grga je rođen 1945. u selu Jošava, župa Potočani.
Svečane redovničke zavjete položio je 1970., a godinu dana poslije zaređen za
svećenika. Osim pastoralnih zadaća služio je u diplomatsko-konzularnom
predstavništvu BiH u Zagrebu, zatim je utemeljio i vodio Dom invalida Bosanske
Posavine u Đakovačkoj Brežnici. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Objavio je i niz članaka te četiri zapažene knjige: <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Korijenski izričaj Latina</i> (priručnik
latinskoga), <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Vrijeme stradanja</i>
(stradanje podvučjačkih Hrvata 1945.), <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Vrijeme
sađenja</i> (matica vjenčanih župe Podvučijak od 1773. do 1788.) i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Podvučijak, zemlja i ljudi</i> (monografija u
povodu 150. obljetnice župa Potočani i Dubica).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Prva škola</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Za izgradnju prve školske zgrade i pokretanje škole u
Potočanima zaslužni su u prvom redu franjevci. Već 1870. spominje se škola u
tom selu. Nekoliko godina kasnije, 1877., za učitelja je određen <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Ilija Oršolić</b>. Odmah po dolasku Austro-Ugarske
Monarhije 1878. otvorena je u Potočanima državna škola. Velika zgrada za školu
izgrađena je 1886., a druga tik do nje 1900. na dominantnom brežuljku iznad
begova čardaka i potoka Kačevca. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U Šematizmu Bosne Srebrene od 1895. stoji zapisano da
potočanski župnik <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Mirko Šestić</b>
ima dvije škole na području župe - u Potočanima i Odžaku. Treba napomenuti da
je današnji grad Odžak tada bila varošica koja je pripadala župi Potočani.
Spominje se 60 đaka koji su tada polazili u školu, i to je bio velik broj za
tadašnje vrijeme.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Hajduci na Vučjaku </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Vučjak općenito nije visoka niti za pješačenje zahtjevna
planina. Iako površinom ogroman, proteže se doslovno od Save na sjeveru pa
gotovo do Doboja na jugu, s istočne strane omeđen rijekom Bosnom, a sa zapadne
Ukrinom, visinom je poprilično skroman: njegov najveći vrh iznosi 368 metara. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Hodajući njime, imate osjećaj kao da hodate kroz
ravnicu, ali malo brdovitu. Tom osjećaju doprinosi najviše to što podloga nije
kamen, nego zemlja pa je Vučjak sav obrastao u zelenilo. Takav je pogodovao hajducima
od kojih su njih dvojica - <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Kiko</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Zelić</b> u ovim krajevima stekli kultni
status, a opjevao ih je i čuveni <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Grga
Martić</b>.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-32895515054174519762024-01-05T14:34:00.008+01:002024-01-05T14:34:42.793+01:00Objava na Facebooku potaknula nasilje protiv kršćana<span lang="HR">Navečer 10. lipnja 2019. rulja muslimanskih ekstremista
napala je kršćane u gornjoegipatskom selu Ishnin, i to u vrijeme islamskog
poziva na molitvu. Iskra za početak napada bio je internetski članak na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Facebooku</i> koji je uvrijedio lokalnog
muslimanskog vjerskog vođu.</span>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="HR">Facebook</span></i><span lang="HR"> članak je napravio <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Fadi Yousef
Tildri</b> koji je brzo obrisao poruku i objavio izjavu u kojoj je objasnio da
je račun hakiran. To, međutim, nije ublažilo napetost te se gomila okupila i
nasilno ušla u Yousefovu kuću uništavajući pokućstvo. Također su napali domove
dvoje njegovih rođaka.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Upravitelj mjesne škole izjavio je za organizaciju <i style="mso-bidi-font-style: normal;">International Christian Concern </i>(ICC):
"Ekstremisti su išli selom govoreći: 'Nema Boga osim Allaha.' Bili smo
jako uplašeni u to vrijeme. Otkazali smo tržni dan nakon incidenta i nismo
izlazili iz domova nekoliko dana.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Yousefov poznanik je podijelio svoje razmišljanje s
novinarima ICC-ja: „On je dobar i pristojan dječak. Radi kao asistent ljekarnika
u Kairu. Sada je situacija stabilna i policija vrši ophodnju cijelim selom.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako policija istražuje incident, mnogi mještani nisu
iznenađeni da su napetosti tako brzo eskalirale. „Ovo je selo puno članova
Muslimanskog bratstva“, objasnila je jedna kršćanka i dodala kako je sigurna da
bi bilo mrtvih da policija nije intervenirala.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nažalost, policija je kasnije uhitila Yousefa i njegova
brata.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Okolnosti ovog incidenta podsjećaju na sličan napad koji
se dogodio u srpnju prošle godine u gornjoegipatskom selu Minbal. U tom slučaju
rulja se također okupila kao odgovor na internetski članak na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Facebooku</i>. Vlasnik računa <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Abd Adel Bebawy</b> osuđen je na tri godine
zatvora zbog optužbi za bogohuljenje, dok rulja nije bila odgovorna za nasilje
niti štetu koju su napravili.</span></p><p><span style="mso-ansi-language: SH;"> </span></p><p><b><span style="mso-ansi-language: SH;">Antikršćanska izborna retorika u Istambulu</span></b>
</p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;">Grad Istambul se priprema za gradonačelničku
političku utrku zakazanu za 23. lipnja 2019. Oporbeni kandidat Ekrem İmamoğlu
pobijedio je u utrci u ožujku prošle godine, što se smatralo sramotom za
stranku AK-a koju vodi Erdogana. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;">U međuvremenu stranka AK-a značajno je povećala
svoju antikršćansku retoriku uoči novih izbora kao dio svoje kampanje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;">Najčešća antikršćanska taktika koju koristi
stranka AK je širenje propagande koja naziva İmamoğlua grčkim kršćaninom. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;">Ova strategija dotiče dvije naracije. Prvo, to
potvrđuje kulturnu pretpostavku da su svi kršćani stranci i da pripadaju
zemljama koje su povijesno imale teške odnose s Turskom. Drugo, to potvrđuje
uvjerenje da su pravi Turci samo muslimani. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;">Važno je napomenuti da İmamoğlu nije ni Grk ni
kršćanin.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH;">Također je važno prisjetiti se duge povijesti
genocida nad grčkim kršćanima u Turskoj. Genocid nikada nije priznat u Turskoj,
koji umjesto toga stalno pronalazi nove načine da opravda ubojstvo, prema nekim
procjenama i do 750 000 kršćana u vrijeme raspada Osmanskog carstva početkom
20.st.</span></p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:WordDocument>
<w:View>Normal</w:View>
<w:Zoom>0</w:Zoom>
<w:TrackMoves/>
<w:TrackFormatting/>
<w:HyphenationZone>21</w:HyphenationZone>
<w:PunctuationKerning/>
<w:ValidateAgainstSchemas/>
<w:SaveIfXMLInvalid>false</w:SaveIfXMLInvalid>
<w:IgnoreMixedContent>false</w:IgnoreMixedContent>
<w:AlwaysShowPlaceholderText>false</w:AlwaysShowPlaceholderText>
<w:DoNotPromoteQF/>
<w:LidThemeOther>SH</w:LidThemeOther>
<w:LidThemeAsian>X-NONE</w:LidThemeAsian>
<w:LidThemeComplexScript>X-NONE</w:LidThemeComplexScript>
<w:Compatibility>
<w:BreakWrappedTables/>
<w:SnapToGridInCell/>
<w:WrapTextWithPunct/>
<w:UseAsianBreakRules/>
<w:DontGrowAutofit/>
<w:SplitPgBreakAndParaMark/>
<w:DontVertAlignCellWithSp/>
<w:DontBreakConstrainedForcedTables/>
<w:DontVertAlignInTxbx/>
<w:Word11KerningPairs/>
<w:CachedColBalance/>
</w:Compatibility>
<m:mathPr>
<m:mathFont m:val="Cambria Math"/>
<m:brkBin m:val="before"/>
<m:brkBinSub m:val="--"/>
<m:smallFrac m:val="off"/>
<m:dispDef/>
<m:lMargin m:val="0"/>
<m:rMargin m:val="0"/>
<m:defJc m:val="centerGroup"/>
<m:wrapIndent m:val="1440"/>
<m:intLim m:val="subSup"/>
<m:naryLim m:val="undOvr"/>
</m:mathPr></w:WordDocument>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<w:LatentStyles DefLockedState="false" DefUnhideWhenUsed="true"
DefSemiHidden="true" DefQFormat="false" DefPriority="99"
LatentStyleCount="267">
<w:LsdException Locked="false" Priority="0" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Normal"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="heading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="9" QFormat="true" Name="heading 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 7"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 8"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" Name="toc 9"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="35" QFormat="true" Name="caption"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="10" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" Name="Default Paragraph Font"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="11" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtitle"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="22" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Strong"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="20" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="59" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Table Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Placeholder Text"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="1" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="No Spacing"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" UnhideWhenUsed="false" Name="Revision"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="34" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="List Paragraph"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="29" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="30" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Quote"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 1"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 2"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 3"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 4"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 5"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="60" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="61" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="62" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Light Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="63" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="64" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Shading 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="65" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="66" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium List 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="67" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 1 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="68" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 2 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="69" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Medium Grid 3 Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="70" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Dark List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="71" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Shading Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="72" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful List Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="73" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" Name="Colorful Grid Accent 6"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="19" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="21" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Emphasis"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="31" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Subtle Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="32" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Intense Reference"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="33" SemiHidden="false"
UnhideWhenUsed="false" QFormat="true" Name="Book Title"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="37" Name="Bibliography"/>
<w:LsdException Locked="false" Priority="39" QFormat="true" Name="TOC Heading"/>
</w:LatentStyles>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]>
<style>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin-top:0cm;
mso-para-margin-right:0cm;
mso-para-margin-bottom:10.0pt;
mso-para-margin-left:0cm;
line-height:115%;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
</style>
<![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapedefaults v:ext="edit" spidmax="1026"/>
</xml><![endif]--><!--[if gte mso 9]><xml>
<o:shapelayout v:ext="edit">
<o:idmap v:ext="edit" data="1"/>
</o:shapelayout></xml><![endif]-->
</p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"> </span></b></p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Kršćani se
plaše novog mandata hinduističkih nacionalista</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nacionalni izbori u Indiji 2019. završeni su još jednom velikom
pobjedom premijera Narendre Modija i stranke <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Bharatiya Janata</i> (BJP). Za mnoge indijske kršćane izborni rezultati
bili su i razočaranje i uzrok za strah jer su se, kao i druge vjerske manjine,
nadali promjeni vlasti. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ponajprije zbog hinduističkog nacionalizma i retorike
religiozne podjele koju je BJP iskoristio za političku dobit i koja je
rezultirala sve većom razinom vjerske netrpeljivosti. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ipak, iako su rezultati razočaravajući, kršćani i dalje
vjeruju u bolju budućnost. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Članovi međunarodne organizacije <i style="mso-bidi-font-style: normal;">International Christian Concern </i>(ICC) razgovarali su s nekoliko
kršćanskih vođa diljem Indije glede rezultata izbora kako bi saznali njihovu
reakciju na ponovni izbor BJP-a.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Kad je objavljen raspored izbora, organizirali smo
molitveni lanac u svih 4 000 crkava koje su pod mojim nadzorom“, rekao je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">dr. Paul R.T. Maran</b>, biskup Indijske
nacionalne apostolske dijeceze, naglašavajući da su se molili za promjene.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Pitanje broj jedan ostaje sigurnost za kršćane“,
objasnio je dr. Maran ICC-ju. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Crkva u Indiji mora ovisiti o Svetom Duhu za snagu da
izdrži progonstvo. Moramo također koristiti zakone zemlje za zagovaranje pravde
iskorišćujući prava koja nam Ustav daje bez obzira na vjerski identitet“, kazao
je dr. Maran i nastavio poticati kršćane da svojim životom pokažu poruku
evanđelja bez obzira na protivljenje svojih sugrađana.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Iskreno sam se nadao drugačijem ishodu jer bi se naše
okolnosti, kao manjine, poboljšale pod drugom vladom“, rekao je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">pastor Ram Chandar</b> i dodao da sada
nemaju drugu mogućnost do suočiti se sa stvarnošću.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Inače, dok je predizborna kampanja bila u jeku, pastora
Chandara za vrijeme bogoslužja na Uskrs pretukli su hindu radikali. Nakon
napada policija je njega i njegova brata zatvorila i pod lažnom optužbom za „prisilne
konverzije“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Razmišljajući o tome što reizbor BJP-a znači za njegovu
trenutnu situaciju, pastor Chandar je kazao: „Najgora stvar koja se može
dogoditi je zastrašivanje, premlaćivanje i zatvaranje. Međutim, to nije
dovoljno da prestanemo slijediti Isusa.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U Biharu, indijskoj državi u kojoj su BJP i njihovi
saveznici pobijedili, živi i djeluje <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">pastor
Jacob Mani</b>. Reagirajući na vijest o pobjedi BJP-a, pastor Mani je rekao: „Pred
nama je vrlo težak put. Kršćanska zajednica je definitivno duboko razočarana
rezultatima. Ne možemo pobjeći od pritisaka i prijetnji, moramo pronaći načine
da se prilagodimo i preživimo.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Postio sam tri dana i molio se za rezultate izbora“, naglasio
je pastor i dodao: „Bilo je mnogo molitvenih pokreta diljem zemlje za izbore.
Sve što mogu sada reći je da znam da Bog ima kontrolu. On će nas odvesti u
budućnost. Sve su Crkve, uključujući i onu koju vodim, pod prijetnjom, ali samo
će vrijeme otkriti našu budućnost. Mi vjerujemo u Boga i molimo za Njegovu
zaštitu.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako postoji razlog za brigu indijskih kršćana, nije sve
tako crno. Osim razočaranja i straha mnogi indijski kršćani žive od uvjerenja da
Bog još uvijek vodi povijest ljudskoga roda.<br /></span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-85209967263218893742024-01-05T14:30:00.004+01:002024-01-05T14:30:24.710+01:00Općina Kotor Varoš – anatomija brutalnih zločina nad Hrvatima<p><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b><span style="background-color: white;"><span lang="HR">Svakog 11. lipnja od 1992. obilježava se
tužni nadnevak početka zločina koji je, u režiji političara SDS-a te srpskih
paravojnih formacija potpomognutih postrojbama tzv. JNA, u Kotor Varoši i
okolici trajao mjesecima do 17. listopada, a rezultirao gotovo potpunim
nestankom Hrvata iz ove, nekoć, pretežno katoličke varoši i općine.</span></span></p><p><span lang="HR" style="background-color: white;">Može se reći kako je rat u općini Kotor
Varoš ušao na „mala vrata“. Bio je to kraj koji je 1991. otprilike imao isti
broj stanovnika različitih nacionalnosti (od 11 do 14 tisuća) te značajan broj
ostalih (1 000). Neka su sela bila pretežno hrvatska, druga bošnjačka, a treća
pak srpska, međutim vladao je sklad. </span>
</p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Općenito, suživot do fatalne 1992.
lijepo je funkcionirao, kazali bismo da je zaživjelo „bratstvo-jedinstvo“. Međutim,
ta utopija nije mogla preživjeti demokratske izbore i raspad Jugoslavije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Prvi čin tragedije - prijetnje i naoružavanje</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U okolnostima rata i okupacije jedne
trećine Republike Hrvatske činjenica je kako je prostor oko Banje Luke, u koji
spada i općina Kotor Varoš, bio svojevrsna baza za dopremanje vojne i
logističke pomoći za napade na teritoriju susjedne Hrvatske. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Prolasci kolona vozila i mobilizacija
polako su unosili nemir među Hrvate i Bošnjake krajem 1991. i početkom 1992.,
međutim nitko nije vjerovao u sukobe u „oazi mira“, kako je ta općina bila
prozvana. Tako je bilo i početkom travnja 1992. kada je rat uvelike bjesnio u
ostatku BiH.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: rgb(255, 255, 255);">Naznake buduće tragedije pojavile su se sredinom toga mjeseca kada su članovi
Srpske demokratske stranke (SDS) pozvali predstavnike Bošnjaka i Hrvata,
članove SDA i HDZ-a, na „pregovore“ u kojima se tražio njihov bezuvjetni
pristanak da kotorvaroški prostor bude priključen novoosnovanoj SAO Bosanska
Krajina, sa sjedištem u Banjoj Luci.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Predstavnici Hrvata i Bošnjaka nisu
na to pristali, a članovi SDS-a su ih upozorili na posljedice...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Samo je pet dana vladao mir u
iščekivanju onoga što se ima dogoditi u budućnosti. Potom su općinom počeli
nadlijetati zrakoplovi JNA, uglavnom oko 17:00 sati, što je zastrašivalo narod.
</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U isto vrijeme dogodila se otimačina
11 000 komada oružja koje je pripadalo Teritorijalnoj obrani, a odvezeno je
potom za Banju Luku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Početkom svibnja počelo je kamionima
i helikopterima dovlačenje oružja u srpska sela i dijeljenje po kućama. Hrvati
i Bošnjaci su imali pokoji legalni pištolj ili lovačku pušku, i vjerovali su u „oazu
mira“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Otimačine i prva ubojstva</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">I bio je mir, ali samo do kobnog 11.
lipnja kada su Prvi i Drugi krajiški korpus i srpske paravojne formacije s pet
autobusa vojnika i tri oklopnjaka zauzele gradić Kotor Varoš. Akcija je bila
dobro pripremljena i svaki je vojnik znao u koju će kuću/stan ući te koju će lokaciju
u gradu zauzeti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Hrvatski i bošnjački civili – koji su
trebali proslaviti Bajram, uhićeni su i smješteni u četirima logorima: u zgradu
Starog suda, Pilane, srednje škole i u selu Maslovare. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U Pilani su „zaglavili“ župnik <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Ivan Franjić</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Mato Pranjić </b>te dvije časne sestre. S njima su bili i imami
koji su dovedeni iz džamija gdje su se spremali za bajramske molitve.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Za uhićenja trojice predstavnika
hrvatskoga naroda <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ante Mandića</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Nedjeljka Marića</b> te <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mire Petrušića</b> bili su zaduženi
specijalci koji su ih oteli i odveli u Banju Luku gdje su bili u zatvoru punih
178 dana. Tako je izvršen mini „državni udar“ na razini općine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: rgb(255, 255, 255);">Svi nesrpski muškarci stariji od 15 godina bili su istjerani iz kuća,
automobili su zaplijenjeni i nisu nikad vraćeni, a krenula je i pljačka
imovine, to jest svega što je imalo ikakve vrijednosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: rgb(255, 255, 255);">Počelo je zastrašivanje zatočenih muškaraca, posebice u Pilani gdje su
bili i vjerski predstavnici.</span><span style="background-color: white;"><span lang="HR"> Tada su pale i prve žrtve – kada
je mučen i ubijen <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Drago Anušić</b> te
policajac <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ilija Draguljić</b> <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">čiju su ženu silovali, </b>a<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>potom i jedan Bošnjak iz Donjega
Varoša... Ponižavanje, prebijanje i mučenje muškaraca posebno se radilo pred
njihovim suprugama i djecom dok su izvođeni iz kuća i stanova.</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U vojnom smislu akcija je bila
isplanirana, pripremljena i sinkronizirano izvedena. Posebno fascinira
činjenica o „zavjetu šutnje“ među srpskim pučanstvom koje je 10. lipnja bilo
dobar „komšija“, a već 11. u mjesecu s oružjem i u odori.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Pakleni nokturno i dani koji slijede</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Kada su muškarci stariji od 15 godina
odvedeni u zatvore, po kućama i stanovima su na milost banditima ostale
supruge, majke, sestre i ostala ženska čeljad. Počinje iživljavanje nad
civilima, silovanje i paljenje kuća.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U noći s 11. na 12. lipnja počela je
jaka pucnjava u pravcu sela Kotora, Duratovaca, Ravana i Novoga Sela te u
pravcu Bašćine i Bilica. U granatiranje je bio uključen i jedan tenk.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Sutradan, 12. lipnja, baterija od 12
minobacača svih kalibara počinje djelovati po hrvatskim i bošnjačkim selima.
Potom je uključena i druga baterija iza tvornice Jelšingrad. Puca se na okolna
nesrpska sela, a narod počinje bježati u šume. Hrvati i Bošnjaci se vojno
organiziraju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U prvim danima rata uništena,
opljačkana i zapaljena su brojna katolička sela, a divljanje se nastavlja i
dalje... Propaganda radi svoje te se to granatiranje prezentira kao obrana
Kotor Varoši.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Rano ujutro 23. lipnja srpske snage
izvode jake napade na hrvatska sela Bilica i Bašćine, a poslije ulaska u selo
Bilice ubijeno je 13 civila: među njima i dječak od 14 godina<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> Ivica Pilić</b>. Napad na ovo selo
organizirao je bivši kotorvaroški učitelj <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mišo
Pavičević</b>.<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>Posebice se ističe
činjenica da je svakome vojniku darovao pakovanje šibica.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Bagerom na zarobljenike</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Okupiranje nesrpskih sela trajalo je 10-ak
dana, a za to vrijeme zatvorenicima u gradu postaje sve gore. Gladni i žedni u
skučenom prostoru čekali su smrt. Nakon nekoliko dana mučenja pred zatvorom policijske
postaje izvedeno je 12 zarobljenika i strijeljano.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U Vrbanji su ljude bacali s mostova u
rijeku; kod stadiona Nogometnog kluba <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Mladost
</i>na zarobljenike, vjerojatno drogirani ili pijani, četnici su krenuli
bagerom te ih počeli pribijati uza zid, komadaju im tijela i potom pucaju po
njima. Tu su stradale muslimanske obitelji <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Fifića</b>,
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Tuzlića</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Muminovića</b>. Ostalo je samo dvoje preživjelih koji su ispričali tu
nevjerojatnu priču.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U danima koji dolaze, a zbog svojih
poginulih boraca u okolini, jer su se polako formirali otpori Hrvata i Bošnjaka,
srpske formacije izvode 70-ak civila iz kuća i strijeljaju ih.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Hrvatsko selo Sokoline i najveće
muslimansko selo Večiće srpske formacije napale su 27. lipnja. Narod je
pobjegao u zaklone i pod stijene, međutim ponovno su se uključili zrakoplovi koji
su ih bombardirali. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR">Kad komšije kolju</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Prestrašeni civili su se na poziv
srpskih vojnika predali u Vrbanjcima zajedno s muškarcima koji su položili
oružje te ih je bilo strijeljano oko 180. Preživjeli iz okolice su sabrani kao
stoka i poslani u Kotor Varoš.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Trupla s ljetnog sunca sklanjali su traktorima
u pripremljene grobnice. Svjedočanstva preživjelih na te slike ustajalih lešina
na lipanjskome suncu uz krv koja se cijedi iz traktora su šokantna.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Katolička crkva u Kotor Varoši je
zapaljena <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>2. srpnja, a budući da je bila
obložena stotinama metara četvornih plemenitog drveta, buknula je kao šibica.
Svjedoci tvrde da se dimila tri dana. Propaganda je i dalje radila svoj posao:
vojno vozilo s razglasom išlo je po gradu, a palež su svalili na župnika – tobože
da je želio time podići Hrvate na ustanak. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Fra Ivan je u to vrijeme bio u kućnom
pritvoru u župnom stanu, dok su drugog fratra i časne poslali izvan grada. Inače,
oba crkvena tornja su minirana sa <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>7. na
8. kolovoza.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Tek početkom sedmog mjeseca, točnije
11. srpnja, organizirani su humanitarni konvoji za izlazak civila, najprije za
Skender Vakuf pa onda Travnik. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Drugi je konvoj organiziran 14.
kolovoza sa 600 civila, a organizator drugog progona bila je izvjesna Srbijanka
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Jovanka Miljanović </b>udana u Kotor
Varoš. Posebice se istaknula u uzimanju ključeva od kuća civila koji su
odlazili kako bi vodila pljačku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"><i style="mso-bidi-font-style: normal;">Deus caritas est</i></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Orgijanje ubojstava, zločini i
pljačke nastavljeni su do jeseni i tek tada su kotorvaroške vlasti shvatile
kako ide zima, usjevi su ili uništeni ili nisu bili ni posijani, a od
pokradenih stvari se ne može ručati. Pomoć ne stiže jer je brutalni rat bjesnio
po cijeloj BiH. I tada nastaje nadrealna situacija. Preko <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">mons. Franje Komarice</b>, banjolučkog biskupa, molili su pomoć u hrani
i lijekovima, i to od Caritasa iz Hrvatske, i poslali su u Zagreb s tom molbom.
Prvi je konvoj stigao u Banju Luku i podijeljen je svima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Biskup Komarica je prvi put pohodio
Kotor Varoš u rujnu te je organizirao humanitarni konvoj za ovo mjesto.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Posljednji nadnevak koji je bitan za
Kotor Varoš u ovoj priči je 17. listopada kada je došlo do realizacije
sporazuma dogovorenog u Ženevi, a koji je inicirao mons. Komarica.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Tada je 30-ak autobusa prebacilo
preostale hrvatske i muslimanske branitelje i sve civile koji su željeli s
njima krenuti ka Travniku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Tako se završila golgota koja je
trajala četiri mjeseca i sedam dana. Nametnuti rat je značio kraj normalnog
života za 13 000 Hrvata u gradu i 23 okolna sela i naselja. Do temelja je spaljena
većina sela, dok su sačuvana samo tri. Opljačkana je sva hrvatska imovina, a
najviše što boli - ubijena su 174 Hrvata. To, zbrojeno s bošnjačkim žrtvama, iznosi
oko 300 ubijenih i 350 nestalih.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Posljednji čin ove tragedije bilo je
protjerivanje preostalih Hrvata poslije vojno-redarstvene operacije <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Oluja</i> u ljeto 1995. kada je morao otići
i župnik fra Ivan Franjić. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Što je Kotor Varoš?</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Pod nazivom kotorvaroški kraj
podrazumijevamo onaj prostor na kojem se nalaze katoličke župe Kotor Varoš,
Sokoline i Vrbanjci. Označeno zemljopisnim odrednicama, to je prostor što ga
zatvaraju planinski obronci Tisovca, Čemernice, Očauša, Borja, Uzlomca i
Skatavice te Ugar cijelim svojim tokom do ušća u Vrbas.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Kotor Varoš, grad na rijeci Vrbanji,
jugoistočno od Banje Luke, prema popisu iz 2013., imao je oko 7 500 stanovnika,
a cijela općina oko 19 600. Hrvata je 2013. u gradu bilo oko 250, a na općini 1
000.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Bošnjački heroji otpora</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Zahvaljujući zaštićenosti
nepristupačnog klanca Cvrcke, Većići i okolna naselja u općini Kotor Varoš
najduže su odolijevali napadima, iako ih je od najbliže slobodne teritorije u
Jajcu dijelilo oko 50 kilometara.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Poslije pada Jajca u listopadu 1992.,
nakon šest mjeseci teških borbi, opterećeni velikim brojem ranjenika i civila,
s minimalnim količinama hrane i strjeljiva, oko 500 boraca iz Večića, uz koje
je bio i jedan dio civila, krenuo je 1. studenoga 1992. u proboj ka Travniku na
put dug 80 kilometara. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U kaosu zasjeda i minskih polja te
strijeljanja zarobljenika ukupno je tijekom proboja nestalo 175 osoba čija
sudbina ni do danas nije utvrđena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white; color: red;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Sustavno i planski</span><span lang="HR"> </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Jedan od pokazatelja kako se na
kotorvaroškom području sustavno i planski vršilo „etničko čišćenje“ jest i
činjenica da je i nakon predaje 17. listopada – kada se hrvatska i muslimanska
vojska povukla – intenzivirano ubijanje, pljačkanje, silovanje i ostala
zvjerstva nad nesrpskim življem. Jedna od tih žrtava je i Jozo Grgić, otac
šestero djece (jedan od njih je i svećenik vlč. Slavo Grgić), ubijen na kućnome
pragu u Novome Selu u dobi od 44 godine. Došli su ga opljačkati vojnici R. Srpske...
</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Mnogi Hrvati i Bošnjaci svjedoče da
su nakon završetka rata 17. listopada morali potpisati u Općini da svu svoju
imovinu ostavljaju R. Srpskoj.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Ubojstva i ostale zločine tadašnja
vlast prešutno<a name="_GoBack"></a> je odobravala, a dokaz tomu su i haaški
osuđenici iz kotorvaroškog kraja.<br /></span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-83204438254526834092023-12-06T15:30:00.000+01:002023-12-06T15:30:03.608+01:00Bosanski Petrovac - procvat, propast i obnova katoličke vjere<p><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR"> Bosanski Petrovac je grad u sjeverozapadnom dijelu BiH, na 55.
kilometru prometnice Bihać – Sarajevo. Na području općine postojale su u 20. stoljeću
tri katoličke crkve: u središtu grada, u Krnjeuši i na Oštrelju. Posljednje
dvije uništene su 1941. i nikada nisu obnovljene, kao ni ona u samom gradu koja
je srušena 1949. U Petrovcu se 75 godina nisu slavile sv. mise, a gradnja male
crkve povodom je za posjet ovomu kraju...</span></p><p><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjShDKdCyM0vAzDEeOjmWE0JivwT7BPpz3z3od6Y74xm9Bc7dUMtpv6FyfJL895fgQRZgL5nADfXm429SMCAZIu1-16YXy63MUzT82kDlvrTg2ZSZPvmjugW-90pAcC15Iu4_UER0OgedvxfzTEuh6k1G7N4x2u5vPC3Co6whkpMuqpYkCc1SwChKvmE9GI/s4288/DSC_0277.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4288" data-original-width="2848" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjShDKdCyM0vAzDEeOjmWE0JivwT7BPpz3z3od6Y74xm9Bc7dUMtpv6FyfJL895fgQRZgL5nADfXm429SMCAZIu1-16YXy63MUzT82kDlvrTg2ZSZPvmjugW-90pAcC15Iu4_UER0OgedvxfzTEuh6k1G7N4x2u5vPC3Co6whkpMuqpYkCc1SwChKvmE9GI/s320/DSC_0277.JPG" width="213" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7XOrACUgm2FblbbySGgWlJzYEw_GvzfPf6c5IQGOwRiujEh2rvw91RyyGlUpajV8k0vtnJKH_1px26agwqNltywmCs_vHw0osbdioiZ6Hgc-qG5spyQRmtu7zNsaMO-FopBDR0RSlFCzXMJ6ndC-E0fjQBKvPOlis9wj7AAaUFrFmejPfxp3zPTS2dIGR/s4288/DSC_0287.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7XOrACUgm2FblbbySGgWlJzYEw_GvzfPf6c5IQGOwRiujEh2rvw91RyyGlUpajV8k0vtnJKH_1px26agwqNltywmCs_vHw0osbdioiZ6Hgc-qG5spyQRmtu7zNsaMO-FopBDR0RSlFCzXMJ6ndC-E0fjQBKvPOlis9wj7AAaUFrFmejPfxp3zPTS2dIGR/s320/DSC_0287.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsclndgI5ds3o3k8h1MM1RG8j51mknp5Kz9ZRDBSA32lStvrqv_IFDSkZLcD5huPEVExwdQp2mRCFtEOwXj_UM3Jkrs0roObbS3jtLv8VhpTm4xia3sRt8soCvTGRPQ1-41eP7pMcQxCrNc1jR6c-2qa9TBUCuMPa6AHWJSkDYV3KbcbqhyClitaQcfZpg/s4288/DSC_0298.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsclndgI5ds3o3k8h1MM1RG8j51mknp5Kz9ZRDBSA32lStvrqv_IFDSkZLcD5huPEVExwdQp2mRCFtEOwXj_UM3Jkrs0roObbS3jtLv8VhpTm4xia3sRt8soCvTGRPQ1-41eP7pMcQxCrNc1jR6c-2qa9TBUCuMPa6AHWJSkDYV3KbcbqhyClitaQcfZpg/s320/DSC_0298.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrmDrU22FYq8nw-xT1m29pKa7j3rAN6xuT59-AWktCp0YDCq1d7LQ0HsMcx4zWUCGQLEDfawsEBpsS5q7i5kdTeTVlnqn9CQDd7i2Q_ONu9G8fvARKtdFSNIUdIb-nJbFQNFGsvmwg1vAchmx5hjZ06O1xPiYPiMMaTZSGLm0R9lu8eXvAHIudNpW1dTez/s1024/muzej.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrmDrU22FYq8nw-xT1m29pKa7j3rAN6xuT59-AWktCp0YDCq1d7LQ0HsMcx4zWUCGQLEDfawsEBpsS5q7i5kdTeTVlnqn9CQDd7i2Q_ONu9G8fvARKtdFSNIUdIb-nJbFQNFGsvmwg1vAchmx5hjZ06O1xPiYPiMMaTZSGLm0R9lu8eXvAHIudNpW1dTez/s320/muzej.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjt_dzl4TJxsUDXx_NkW2N4kbTff23YaXCzn4FyalfLCbnuIKsOdnWWP_zMdEY6slg5rmdrP8PDXBqQ8NjVEtkVDgBOnYPsPCXPhDzxOimHTYJQniTKqQKT6Vpw-hesPyOnSyR3r0Tp-2Q3S7KNkNcGWdV7pyF60pLJ2X22Kn7wKhvKtDJsNLqiKet6rWin/s1024/stari%20grad%20bjelaj11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjt_dzl4TJxsUDXx_NkW2N4kbTff23YaXCzn4FyalfLCbnuIKsOdnWWP_zMdEY6slg5rmdrP8PDXBqQ8NjVEtkVDgBOnYPsPCXPhDzxOimHTYJQniTKqQKT6Vpw-hesPyOnSyR3r0Tp-2Q3S7KNkNcGWdV7pyF60pLJ2X22Kn7wKhvKtDJsNLqiKet6rWin/s320/stari%20grad%20bjelaj11.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgvaEuw_Xqlx36S6_cFEC3cTVDHsYJDphyphenhyphenw9knESC1QfXI0hmiinJVmQ3w0VvTw2QyqnvlI7KKsYnchMiSnMxOSudWFAMQ1t41d9bWqXYtiQ8VxVrW0jN1e1Dh7_A9_nkqNlFJNCiXEoDR1VHZK80AtMLX8L-78HtptpBBxy2h1ujJwl-RMrfrNB0XfcIjl/s1024/titovvlak.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="768" data-original-width="1024" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgvaEuw_Xqlx36S6_cFEC3cTVDHsYJDphyphenhyphenw9knESC1QfXI0hmiinJVmQ3w0VvTw2QyqnvlI7KKsYnchMiSnMxOSudWFAMQ1t41d9bWqXYtiQ8VxVrW0jN1e1Dh7_A9_nkqNlFJNCiXEoDR1VHZK80AtMLX8L-78HtptpBBxy2h1ujJwl-RMrfrNB0XfcIjl/s320/titovvlak.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiq5yFZa25x3kWobNxwril6ofKh9Vv04w3qUJKZtbXe3EY1jR-BlGwANk6UToVe9aETB8Hx2DYiN8INNued9o17b7aDyzUueMla-sm6VHKIyt4m9102jPw5ErdpzG28HH4-LQA1siXNdBEOmfuRb_SndMINZIBp8xgrV1I4p_rIsiu1qWLBkE5046FKXYPc/s4288/DSC_0279.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiq5yFZa25x3kWobNxwril6ofKh9Vv04w3qUJKZtbXe3EY1jR-BlGwANk6UToVe9aETB8Hx2DYiN8INNued9o17b7aDyzUueMla-sm6VHKIyt4m9102jPw5ErdpzG28HH4-LQA1siXNdBEOmfuRb_SndMINZIBp8xgrV1I4p_rIsiu1qWLBkE5046FKXYPc/s320/DSC_0279.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhbrTGeqZw8po5gVNMX9n3C_793uKvI9lOXHdAzYcRkeL5m10zqjyb0Xpn7nTu0AEAunXf0ujKxXXjmEc2WyUs7n3zUACsjQ1fD398txLoZqnGDB-c69aIlMyLIx8F1Yx1aFymDKH7q5-kNSA87VKxWzr3Ks9rZlK4tb575de0cJa2Yjyzs88RomTqvekqp/s4288/DSC_0286.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhbrTGeqZw8po5gVNMX9n3C_793uKvI9lOXHdAzYcRkeL5m10zqjyb0Xpn7nTu0AEAunXf0ujKxXXjmEc2WyUs7n3zUACsjQ1fD398txLoZqnGDB-c69aIlMyLIx8F1Yx1aFymDKH7q5-kNSA87VKxWzr3Ks9rZlK4tb575de0cJa2Yjyzs88RomTqvekqp/s320/DSC_0286.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrODLOb0R8lO_6nLolO2G6onCRjSYwCV6DPMj1yDM6WYCJIijFXyoVKZiNaHqMYId3W_r5dy6_TXXUG1HhAF3VEyIRP2TNZBBaqgqFoMbN4rKY5t71NlFAwqaE3XzXj0quYjKmIW4kfJPhYea4l4OU-MPmf2GOxcG_kuClMr0NZcMc93OCWPZZXl7IiAAC/s4288/DSC_0288.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrODLOb0R8lO_6nLolO2G6onCRjSYwCV6DPMj1yDM6WYCJIijFXyoVKZiNaHqMYId3W_r5dy6_TXXUG1HhAF3VEyIRP2TNZBBaqgqFoMbN4rKY5t71NlFAwqaE3XzXj0quYjKmIW4kfJPhYea4l4OU-MPmf2GOxcG_kuClMr0NZcMc93OCWPZZXl7IiAAC/s320/DSC_0288.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPzx1kDuDlHPArKvEpBruY1DHaezL6xDPrMayNH4xLB_OId8ZoJojKsKrIEvPeoKc8kIQ8QVHeh-pODcFjz7goQklvGkELnCZBOKxD1DS9EUJ3rBLgSWRgiYar_0L0g4yTcZK-Y6t9pnECgbf2H-uDeOVb6CP8OG812N9U3ZqYgteiJRMuZYOjfRyWdHrE/s4288/DSC_0294.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPzx1kDuDlHPArKvEpBruY1DHaezL6xDPrMayNH4xLB_OId8ZoJojKsKrIEvPeoKc8kIQ8QVHeh-pODcFjz7goQklvGkELnCZBOKxD1DS9EUJ3rBLgSWRgiYar_0L0g4yTcZK-Y6t9pnECgbf2H-uDeOVb6CP8OG812N9U3ZqYgteiJRMuZYOjfRyWdHrE/s320/DSC_0294.JPG" width="320" /></a></div><br /> <p></p><p><span lang="HR"> </span><span lang="HR">Općina Bos. Petrovac smještena je između planina
Osječenice, Klekovače i Grmeča, na nadmorskoj visini od 664 metra. Gorje je
bogato šumama, što predstavlja osnovu ekonomskog razvoja. Samu visoravan
najviše karakterizira kraško tlo. </span>
</p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zanimljivo, osim nekoliko neznatnih izvora po podnožju
okolnih obronaka, na ovoj visoravni nema niti jedne rijeke, čak niti ovećeg
potoka. Međutim, ovaj kraj posjeduje izvrsne uvjete za planinski i lovni
turizam u što smo se uvjerili vozeći se iz Drvara ka Bosanskom Petrovcu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Na razmeđu dviju, šumom bogatih, planina Osječenice i
Klekovače nalazi se prijevoj Oštrelj. Od davnina poznat kao zračna banja i
vrijedno klimatsko odmaralište, privlačio je pozornost znatiželjnika, ali i
zaljubljenika odmora u prirodi. Ovdje čini se kao da vjetar uvijek puše, a šume
i ruševine kao da zujanjem pričaju svoju priču.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Upravo je Oštrelj bio točka na kojoj smo se zaustavili i
s duhovnim pastirom ovdašnjeg katoličkog puka <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">vlč. Davorom Klečinom </b>razgovarali o, sada već, dalekoj prošlosti
ovoga kraja...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Premještanje
sjedišta župe tri puta</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Shvatiti stanje župe na području Petrovca, Oštrelja i
Drvara komplicirano je za nepoznavatelje povijesti, a posebice one crkvene, pa
bi se taj segment trebao najprije razjasniti. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sve je započelo 1893. kada je zelinovački (Krnjeuša)
župnik <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Anfonz Bralić</b> poticao Petrovčane,
kojih je tada bilo samo 42, da naprave kapelicu u gradu jer "nije
pristojno po birtijama slaviti sv. misu". </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vjernici su zatražili lokaciju, dobiveno je mjesto u
samom središtu varoši, a crkva je podignuta 1897. Izgradio ju je župnik iz
Zelinovca <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Bono Kalamut</b> i bila je
duga 12, a široka devet metara te je imala toranj. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Međutim, od ideje za gradnju kapelice prošlo je 13
godina dok crkveno-administrativno Petrovac nije <span style="background-color: white;">postao župom. Tako je tek
1906. osnovana nova vjernička zajednica koja je obuhvaćala, osim grada, i
Oštrelj, Kolunić, <span style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Suhaj</span>u
te 30 km udaljeni Drvar.</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tako je bilo do 1925. kada je sjedište župe preneseno na
planinski prijevoj Oštrelj gdje je već postojala drvena kapelica Sv. Ane za
tamošnje radnike katolike. Budući da se u međuvremenu u Drvar naselila veća
skupina katolika do kojih se lakše dolazilo s Oštrelja nego iz Petrovca, to je
bilo logičnije rješenje. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iz crkvenih matica se vidi da je u ono doba prelazak
razdaljine od samo 30 kilometara, Petrovac – Drvar, zahtijevao izbivanje
župnika od čak dva dana iz sjedišta župe, a zimi je to ponekad bilo i
neizvodivo.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">I na kraju, 1930-ih godina iz pastoralnih razloga treće
središte iste župe Bosanski Petrovac premješteno je u Drvar. Razlog je jasan:
katolici u tom gradu su bili brojniji u odnosu na ostala mjesta petrovačke
župe.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Daljnju povijest znamo: izbijanjem Drugog svjetskog rata
i nakon proglašenja NDH-a srpski je narod pokrenuo 27. srpnja 1941. „ustanak“
koji je zapravo bio potpuno fizičko uništenje triju velikih katoličkih župa,
ubijanje svećenika i stotina vjernika. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tako je ogromni prostor između Bihaća i Mrkonjić Grada
te od Sanskog Mosta do Knina ostao bez katolika i hrvatskoga puka.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Tri središta
i oživljenje župe</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tek je 1995., kada je u Drvaru uspostavljena hrvatska
vlast i tu naseljeni prognanici iz ostalih dijelova BiH, obnovljena
petrovačko-drvarska župa. Ovdje je potrebno dodatno objašnjenje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Naime, prema crkvenim zakonima, pravne osobe (<i style="mso-bidi-font-style: normal;">persona</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">iuridica</i>) župe se ne gase 100 godina. To znači da ako se na
području jedne župe, koja je npr. uništena u ratu, ponovno nasele katolici, župu
ne treba opet osnivati jer se ona automatski „oživljava“ dekretom biskupa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tako je župa koja je tri puta mijenjala sjedište te bila
brutalno uništena u Drugom svjetskom ratu ponovno počela postojati pod nazivom
Drvar, a nekoć središte župe Petrovac postalo je njezinom, riječima <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">pape Franje</b>, periferijom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Pset i
Kolunić obitelj</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Razjasnivši nedoumice, s Oštrelja smo krenuli ka
arheološkom području s ostatcima srednjovjekovne crkve i nekropolom sa stećcima
na lokaciji Crkvina u Koluniću, naseljenom mjestu udaljenom od Bosanskog
Petrovca oko 3,5 km. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nalazi se na južnom obodu Petrovačkog Polja i njegova
dodira sa strmim padinama Osječenice. Prometnica Drvar – Bosanski Petrovac
dijeli selo na dva dijela. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Petrovačko Polje je i u ilirsko doba bilo naseljeno, što
potvrđuje velik broj gradinskih naselja. Neka od njih nastavila su život i u
rimsko doba, što je utvrđeno po ostatcima temelja. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Najveći dio pisanih izvora vezanih za srednjovjekovnu
župu Pset, koja se prostirala na području današnje teritorije općine Bos.
Petrovac, vezan je upravo za Kolunić. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema spisu Crkvenog sabora u Splitu iz 1185., župa Pset
pripadala je u crkvenom pogledu Kninskoj biskupiji. Prvi poznati župan koji je
upravljao župom Pset u kraljevo ime bio je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Dionizije</b>
koji se spominje 1266.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Obitelji iz plemena Kolunića počele su se preseljavati
sa svojih posjeda u Psetu dalje na zapad i sjever po padu Bosne pod osmanlijsku
vlast 1463., a sve češća preseljenja uslijedila su poslije Krbavske bitke 1495.
Poznat je tako <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Martin Rota Kolunić</b>,
bakrorezac iz 16. stoljeća, rođen u Šibeniku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">O životu iz tih vremena svjedoče ostatci srednjovjekovne
crkve Sv. Jurja koju nam je pokazao vlč. Klečina. Povjesničari je datiraju u
14. stoljeće, a neki možda i u 12. Naravno svojata je i Srpska Pravoslavna
Crkva</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sa svih strana crkve nalazi se nekropola sa stećcima u
obliku uglavnom većih ploča. Vanjske mjere crkve su: brod (11 m x 7,79 m);
apsida (5,1 m x 3,5 m). Arheološko područje s ostatcima srednjovjekovne crkve i
nekropolom sa stećcima na lokaciji Crkvina u Koluniću proglašeno je 2007.
nacionalnim spomenikom BiH.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Od crkve nije
ostalo mnogo</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon Kolunića zaputili smo se u Bosanski Petrovac, u
samo središte grada gdje je nekoć bila katolička crkva Sv. Petra od koje nije
ostalo ništa. Zbog imovinsko-pravnih odnosa na tom je mjestu sada velika rupa.
Neslužbeno su od Crkve novi vlasnici tražili ogromne sume novca, točnije i
deset puta više od tržišne vrijednosti, tako da se tu ništa ne gradi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Od nekadašnje bogomolje ostala su samo dva zvona koja su
završila u Banjoj Luci u Biskupiji i u župi Ivanjska.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Važno je napomenuti da je Petrovac postojao i u rimsko
doba kao raskrižje putova tada najmoćnijeg carstva. <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Konstantin Porfirogenet</b> ga spominje 1334. pod nazivom Pset.
Razdoblje rimske dominacije ovdje je potvrđeno nalazima na 15 lokacija. Na
lokaciji Bukovača nalaze se tragovi rimske nekropole, gdje su otkriveni
kasnoantička grobnica i rimski novac. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U pisanim dokumentima naselje koje je bilo na mjestu
današnjeg Petrovca spominje se 1334. pod imenom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">St. Petri de eodem</i>. Osmanlije ovo područje osvajaju između 1520. i
1530. Grad je u Petrovcu podignut za vrijeme sultana <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ahmeda III.</b> (1673. – 1736.) </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Poslije Karlovačkog mira (1699.) Lika i Dalmacija potpadaju
pod vlast Austrije, odnosno Mletačke Republike, a muslimansko pučanstvo se
povlači iz tih prostora i naseljava područja sadašnjeg Bos. Petrovca. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Petrovački grad je dočekao u dobrom stanju Austro-Ugarsku
1878., ali je porušen 1905. prilikom provođenja regulacijskog plana kojeg je izradila
nova vlast. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema procjenama, danas u općini živi oko 7 000 stanovnika,
većinom Bošnjaka i Srba kojih ima skoro isti broj, dok je Hrvata tek 26. Sami
grad danas ima oko 3 500 žitelja, a Bošnjaka je 75%, dok Hrvata ima samo (brojem)
devet.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Izgradnja nove
crkve</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Posljednja lokacija koju smo obišli je katoličko groblje
u Petrovcu gdje je sada gradilište nove crkvice Sv. Petra. Nalazi se izvan
grada i, zanimljivo, nekoliko metara od spomenika i lokacije na kojoj je partizanski
poglavica <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Josip Broz Tito</b> 7.
studenoga 1942. predao zastavu Prvoj proleterskoj brigadi. Preko puta crkvice u
izgradnji je i zapušteno partizansko groblje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Do prije četiri godine na ovome mjestu je bila prava
pustoš. Katoličko groblje se nije vidjelo jer je bilo zaraslo. Mi smo tada
pristupili akciji čišćenja i ograđivanja zahvaljujući tadašnjem načelniku <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Zlatku Hujiću</b> koji nas je podržavao u
svemu. Prvu svetu misu nakon 75 godina ovdje smo slavili 2016., a prošle godine
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">biskup Komarica </b>je blagoslovio kamen
temeljac“, rekao nam je vlč. Klečina ističući želju da se ona dovrši do
blagdana Sv. Petra i Pavla, to jest 29. lipnja kako bi mogla biti posvećena, i
to na 70. obljetnicu rušenja prijašnje crkve u središtu grada.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">S prvim danima proljeća 2019. građevinsko poduzeće <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Marušić</i> iz Jajca nastavilo je s radovima
na izgradnji crkvice koja polako poprima svoje konture... Idejni projekt djelo
je arhitekta <strong>Isaka Medića</strong> iz Sarajeva.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Izgradnjom kapele malobrojni katolici u Bosanskom
Petrovcu dobit će nakon točno sedam desetljeća svoj sakralni objekt u kojem će
nesmetano moći obavljati svoje bogoslužne čine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Poznajući situaciju iz ostalih gradova i mjesta u BiH,
koja su dugo vremena bila bez bogoslužnog zdanja i svećenika, čim se podigne crkva
i redovito počnu slaviti mise, počnu se pojavljivati ljudi koji su se do tada
skrivali. Broj od nekoliko Hrvata i katolika se polako pretvori u nekoliko
desetaka, pa i stotina onih koji su gladni Radosne vijesti i mise na kojoj nisu
mogli biti nazočni dugi niz godina. Nadamo se da će tako biti i u Bosanskom
Petrovcu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="background: red; mso-highlight: red;">Stari grad Bjelaj</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><strong><span lang="HR" style="font-weight: normal; mso-ansi-language: HR; mso-bidi-font-weight: bold;">Stari grad Bjelaj (Bilaj),</span></strong><strong><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"> </span></strong><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">ili Bjelajska tvrđava, nastao je u srednjem vijeku na području općine
Bosanski Petrovac. Nalazi se na rubu Petrovačkog Polja (ili njegova dijela
Bjelajskog Polja), na sjevernom pobrđu planine Osječenice. Područje oko samog
grada je nenaseljeno i pusto. Dobio je ime po bjelini (bijeloj ili biloj boji)
kojom se isticao iznad Bjelajskog Polja.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Između 1530. i 1537. Bjelaj (Bilaj) je potpao pod osmansku
vlast. Već 1540. godine spominje se prvi put nahija Bjelaj, a nešto kasnije i
kao nahija Bjelaj-Blagaj, ali ubrzo potpada pod kadiluk Kamengrad.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Stari grad Bjelaj (Bilaj) ima dva dijela: južni
srednjovjekovni i sjeverni osmanski dio. Srednjovjekovni grad ima tlocrt
nepravilna pravokutnika dužine više od 40 (sjever-jug), a širine oko 35 metara
(istok-zapad). Ulaz u grad nalazi se u sjevernom bedemu.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Uvidom 2007. ustanovljeno je da je srednjovjekovni
grad još uvijek dosta dobro sačuvan, dok su od osmanskog obora ostali samo
dijelovi zapadnog zida. Iste godine proglašen je nacionalnim spomenikom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="background: red; mso-highlight: red;"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="background: yellow; mso-highlight: yellow;">Titov voz na Oštrelju</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: yellow; mso-highlight: yellow;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: yellow; mso-highlight: yellow;">Iako
nemamo običaj propagirati detalje iz povijesti propalih ideologija, zaista je
zanimljiv podatak kako su za vrijeme Drugog svjetskog rata tračnicu na području
Oštrelja koristili partizani. U upravi željeznica NDH-a u Zagrebu svo vrijeme
je bila označena crvenom bojom – ne radi. Vrhovni štab NOV POJ, s Josipom
Brozom Titom, 8. listopada 1942. iz pravca Mliništa došao je na Oštrelj i smjestio
se u manju kompoziciju. Oštrelj je tada bio u sastavu slobodne teritorije
Bihaćke Republike koja je zauzimala duljinu od 250 km i širinu oko 80 do 100
km. U tom trenutku ova lokomotiva s kompozicijom bila je jedini vlak koji je prometovao
na teritoriji Europe koja nije bila okupirana njemačkom čizmom. Taj je vlak
proglašen nacionalnim spomenikom kulture BiH 2013.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: yellow; mso-highlight: yellow;">Parna
lokomotiva oznake znov n. 12 Maffei 2438/1904 je, ironično, proizvedena u
njemačkom poduzeću <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Krauss-Maffei</i>
1904. Lokomotiva je imala maksimalnu brzinu 25 km/h. Prilikom restauracijskih poslova
vraćen mu je izgled iz ratnog vremena (ćirilični natpis, zvijezda petokraka na
lokomotivi). Nalazi se u blizini nekadašnjeg šumskog kolosijeka koji je vodi
prema Javorovoj Kosi – Osječnici.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-35949893193837717072023-12-06T15:24:00.001+01:002023-12-06T15:24:08.235+01:00Postati ili ostati nepušač, pitanje je sad!<p><span lang="HR">Većina ljudi želi živjeti dugo, kvalitetno
i nadasve zdravo. Za rođendan, bitan nadnevak, krštenje, krizmu ili sklapanje
braka svima poželimo dobro zdravlje i dug život. Postavlja se pitanje kako je
to moguće ako konzumirate cigarete, ili se stalno nalazite u društvu pušača... U
povodu Svjetskog dana nepušenja 31. svibnja, odlučili smo se dotaknuti ove
uvijek aktualne teme.</span><span lang="HR"> </span></p><p><span lang="HR">Prema znanstvenim istraživanjima, nikotin
je najmoćniji sastojak duhanskog dima odgovoran upravo za ovisnost o
cigaretama. Zato je put od mladenačkog eksperimentiranja s dimom, preko
stvaranja povremene navike paljenja cigarete samo „u društvu“ ili „u samoći“ do
klasične ovisnosti o nikotinu veoma kratak. </span>
</p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Što se traži od duhana?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prema teoriji, psihološki ovisan
pušač pali cigaretu kad je pod stresom, kad mu je dosadno i čak kad nešto
kreativno radi. Zato nije rijetkost da vidimo ljude koji čekaju autobus, koji
su zabrinuti, ili umjetnike i majstore koji rade nešto, s cigaretom u ustima...
</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ako ih zapitate kad su zapalili, neće
vam ni znati odgovoriti. Mnogi znaju paliti novu dok prethodnu još nisu ispušili.
Često je u pepeljari više upaljenih cigareta nego pušača u prostoriji.
Postavlja se pitanje je li riječ o potrebi ili navici? Pušači ni sami ne znaju
objasniti?</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iz toga slijedi pitanje što to pušač
očekuje od cigarete? Je li to rješavanje problema, odgađanje ljutnje, olakšavanje
boli, brže obavljanje posla ili pak razbijanje dosade, bolja komunikacija, relaksiranje
ili uspostavljanje društvenih kontakata?</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ovdje se nameće pitanje može li
cigareta ispuniti očekivanja? Odgovore vidimo iz situacije na tržištu.
Nažalost, cigarete i pušači su svuda oko nas jer duhan pruža iluziju i daje
pozitivan odgovor na sva postavljena pitanja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Od promocije do otvorene zabrane reklamiranja</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ako ste ljubitelj starih filmova ili
čitate novinsku arhivsku građu, često se može vidjeti glavni glumac, profesor
ili kakav znanstvenik s cigaretom ili lulom u ustima. Veliki dio 20. st. bio je
nekorektno usmjeren na reklamiranje i promoviranje pušenja kao da je to neka „fora“
ili „mačo“ postupak za muške, dok su žene ženstvenije i ljepše s cigaretom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Na svu sreću, odnosi prema pušenju
promijenili su se u mnogim (razvijenim) zemljama. Od stava da je pušenje
atraktivno, da djeluje smirujuće, daje osjećaj zadovoljstva, danas se ipak evoluiralo
do spoznaje kako je riječ o negativnoj pojavi, slabosti, nepotrebnim troškom, pa
i prikrivanju nervoze i nestrpljivosti...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pušači više nisu svuda dobrodošli kao
prije, a i smanjuje im se manevarski prostor, dok otvoreno reklamiranje duhana više
nije dopušteno.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Donose se antipušački zakoni sa
zabranom pušenja na radnom mjestu, u sredstvima javnog prijevoza, na putničkim
brodovima, u zrakoplovima i zračnim lukama, hotelima. Tu su i novčane kazne,
upozorenja pa i fizičko odstranjivanje s pojedinih lokacija.... </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Širenjem istine o pušenju i njegovim,
prvenstveno zdravstvenim, posljedicama raste svijest o nepušenju kao stilu
življenja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pušiti danas znači imati teškoće s
disanjem, srčane tegobe, žute zube i prste, suhu i naboranu kožu, pušački
kašalj, lošu cirkulaciju, manje energije, smanjenu kondiciju, stariji izgled.
Pušači su glavni „osumnjičeni“ kada se u kući, stanu ili javnom mjestu dogodi
požar. Svi smo svjedoci katastrofalnih požara na Mediteranu od kojih su mnogi
započeli upravo s običnom cigaretom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zato zdravstvene institucije u
svijetu, kao i sportska društva te vladine i nevladine organizacije imaju za
cilj stvaranje pravilna stava prema pušenju i odabiranje nepušenja kao
ultimativni cilj svojega djelovanja. Osim prevencije samog početka pušenja, u
svijetu se vodi kampanja sustavnog suzbijanja pušenja na većini javnih mjesta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Svjetska zdravstvena organizacija postavila
je za cilj da se što je prije moguće „živi u društvu u kojem je barem 80%
nepušača“, a njezina <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Povelja protiv
pušenja u Europi</i> iz 1988. jedan je od temelja za djelovanje protiv tog
poroka.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Odluka, motivacija i realizacija</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Od ideje o prestanku do konačnog
izbacivanja duhana iz svojega života dug je put. Međutim, sve počinje s
najobičnijom odlukom. Prestanak pušenja danas predstavlja izazov za zdraviji i
ljepši život. Odluka da se uživa u prednostima nepušenja za mnoge je pušače,
priznaju sami, bila jedna od najboljih u životu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Koji su razlozi za prestanak pušenja?
Želja za osobnim zdravljem ili zdravljem obitelji, ušteda novca, strah od
bolesti, prerane smrti, estetski izgled, više energije, bolja „forma“, pozitivni
društveni pritisci... Potrebno je odabrati samo jedan razlog! </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Mnogi će posvjedočiti kako je za
njihovu odluku bio dovoljan jedan trenutak, jedan „klik“, jedna primjedba – pa
čak i opaska slučajnoga prolaznika. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon odluke dolazi motivacija koja podrazumijeva
poriv i želju za prestankom pušenja. Ovisno o snazi volje pušača, odluka o
prestanku pušenja će se provesti do kraja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Najčešći način pokušaja prestanka
pušenja je postupno smanjivanje broja ispušenih cigareta na dan. Mada, najučinkovitija
metoda prestanka pušenja je potpuni prekid pušenja odjednom. Pušači obično
odrede nadnevak kada će to učiniti. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Informacije o štetnosti pušenja sve
se češće čuju na radiju, vide na televiziji, čitaju u tisku. Djeci se o tome
priča već u vrtiću. Međutim, nisu dovoljne samo poruke, priče, pedagoško
moraliziranje i medicinsko zastrašivanje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kao i u vjeri potrebni su primjeri i
ponašanje odraslih s kojima će se mladi identificirati te ih slijediti i
oponašati. Kako su najbolji roditelji vjeroučitelji, tako su i nepušači
najbolji uzori djeci. Pravo svakog čovjeka je udisati zrak bez duhanskoga dima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Nargile</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: rgb(255, 255, 255);">Sve popularnije među mladima je konzumiranje duhana, aromatizirane
celuloze ili čak kanabisa iz nargila, odnosno „vodenih lula“. Pri ovom procesu
u „glavu“ nargile stavi se navlaženi aromatizirani duhan te se prekrije
folijom. Na nju se stavlja užareni ugljen kako bi se zagrijavao duhan čiji će
dim – kroz zatvoreni sustav cijevi – odlaziti u donju posudu s vodom. Na nju je
spojeno crijevo koje onda pušač stavlja u usta i uvlači mirisni dim, pri čemu
se čuje stvaranje mjehurića. Premda sve ne izgleda „strašno“, medicinari
upozoravaju kako je jedna doza nargile zapravo proporcionalna pušenju cijele
kutije od 20 cigareta. Osim što sve ovo može vrlo lako dovesti do ovisnosti,
štetno utječe ponajviše na pluća i mozak. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: rgb(255, 255, 255);">I da stvar bude gora, dok je zakonom regulirano da se duhan i duhanski
proizvodi ne smiju prodavati, recimo, maloljetnicima, u Bosni i Hercegovini ne
postoji zakon koji govori o starosnoj dobi onih kojima je dopušteno
konzumiranje nargila, te što je njezin dopušteni sadržaj. U takvu ozračju broj
„nargila-barova“ sve se više povećava...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"> </span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-6938647691405222822023-12-06T15:22:00.001+01:002023-12-06T15:22:17.178+01:00Gospe Kondžilska, nauči nas kako vršiti volju Božju - 48. dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije<p><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">U župi Uznesenja BDM-a Komušina i na brdu
Kondžilo 24. i 25. svibnja 2019. 48. put, pod geslom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi Tvojoj (Lk 1,38),</i>
obilježen je Dan mladih Vrhbosanske nadbiskupije.</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kao i prethodnih godina organizatori susreta bili su
Nadbiskupijski centar za pastoral mladih <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ivan
Pavao II.</i> (NCM) i župa Komušina. </span></p><p><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8z-iRHNctutePXQF10W4oZM-_jjummn1r3pA6I6dS1_eougYyhtOpitsqRQKb0kzXrRwzJloouCu9kPD9OoeaXpLFA30MkmN7DHH9pUyaClQOzL8KkkVU6ibSwJrBI17Mr-xbggBTHk2tE_uPQtty-3YZobB0NGhVnoVeTPMz5J3w-zzLqiRP8DiSwPsL/s4288/Komusina%20(1).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8z-iRHNctutePXQF10W4oZM-_jjummn1r3pA6I6dS1_eougYyhtOpitsqRQKb0kzXrRwzJloouCu9kPD9OoeaXpLFA30MkmN7DHH9pUyaClQOzL8KkkVU6ibSwJrBI17Mr-xbggBTHk2tE_uPQtty-3YZobB0NGhVnoVeTPMz5J3w-zzLqiRP8DiSwPsL/s320/Komusina%20(1).JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtrnks-DGzfBXDhpYhFeFY438T9czdAL7MDv-Jw-PwGrbc7OS7JqiHAzBl44V4sFNH_Yr_PI4oHNt0c3QBf5B4sQjKUSM-l4GtO0HMALq0Ii1sPluhqP3I250yW3piXxH_dny9sGChlPiwNVHg7fXwb78jkmyEDxkXDwv9F_6YIw6B4iCz-bqMOhDwIT24/s4288/Komusina%20(2).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtrnks-DGzfBXDhpYhFeFY438T9czdAL7MDv-Jw-PwGrbc7OS7JqiHAzBl44V4sFNH_Yr_PI4oHNt0c3QBf5B4sQjKUSM-l4GtO0HMALq0Ii1sPluhqP3I250yW3piXxH_dny9sGChlPiwNVHg7fXwb78jkmyEDxkXDwv9F_6YIw6B4iCz-bqMOhDwIT24/s320/Komusina%20(2).JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHsCm2P1CeXbD1vP7w0Xr44imqisRU2ngAW-Rrw4Bg1GBZc2AqC9NQb23o0iRZ-HR6s_9z6hI64DqSSkjaDugmwgMm_aNj27e9tMUoCRVOnVz0CPvy8rRGqdMF6P9uD34iDGYAtlfaBY7dKAHx2JsZyM-XzCx_QYNFJUF3PPh33yyy0nk49vQXS3E169oE/s4288/Komusina%20(3).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHsCm2P1CeXbD1vP7w0Xr44imqisRU2ngAW-Rrw4Bg1GBZc2AqC9NQb23o0iRZ-HR6s_9z6hI64DqSSkjaDugmwgMm_aNj27e9tMUoCRVOnVz0CPvy8rRGqdMF6P9uD34iDGYAtlfaBY7dKAHx2JsZyM-XzCx_QYNFJUF3PPh33yyy0nk49vQXS3E169oE/s320/Komusina%20(3).JPG" width="320" /></a></div><br />
<p></p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Od ranih jutarnjih sati 25. svibnja hodočasnike,
kako mlade, tako i one starije dočekivali su volonteri NCM-a.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">U 9:00 sati upriličeno je pokorničko bogoslužje
nakon čega je bila prigoda za sakrament pomirenja kojega je dijelilo desetak
svećenika, a neko vrijeme ispovijedao je i vrhbosanski nadbiskup metropolit <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Vinko kard. Puljić</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Potom su župnik i čuvar svetišta <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">preč. Boris Salapić</b> te <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">vlč. Predrag Stojičević</b>, župnik u
Žepču, zajedno s vjernicima molili pred slikom Gospe Komušanske, te poveli
svečanu procesiju u kojoj je ove godine sudjelovalo više od 1 500 vjernika. Cijelim
putem do brda Kondžilo, koji je dug nekoliko kilometara, nošena je Gospina
slika, moljena krunica i pjevane su marijanske pjesme. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Dolaskom na uzvišenje započelo je euharistijsko
slavlje koje je predvodio kard. Puljić u koncelebraciji 30-ak svećenika.
Okupljenima se na početku obratio i poželio dobrodošlicu preč.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Salapić.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kardinal je u svojem pozdravu Kondžilo nazvao „brdom
preobraženja“ i potaknuo nazočne da budu poput Marije raspoloživi za Boga. Misu
je prikazao za mlade, domovinu BiH i mir u svijetu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Imati srca za čovjeka</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">U svojoj homiliji vrhbosanski nadbiskup je rekao
kako je Bog u svojoj ljubavi stvorio čovjeka za suradnika, kao muško i žensko,
kako bi bili prenositelji života. Naglasio je da Bog nije odbacio čovjeka ni
kada je on zgriješio, nego je obećao svojega sina. Potom je progovorio o
pripravljanju Marije kako bi bila dostojna nositi Sina Božjega, te naglasio ljepotu
njezine uloge čiji je odgovor uzet za geslo 48. susreta mladih.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Nakon toga je progovorio o tome da današnje vrijeme
želi urušiti obitelj bez koje nema života.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">„Naše prve riječi bile su 'mama' i(li) 'tata. Sjećam
se da sam kao mladi svećenik 1972. u bolnici ispovijedao jednog bolesnika po
noći, jer tada je bilo najmanje špijuna. On je bio svezan i vrišti, a meni se
kosa naježila (...) Kad se onesvijestio, ja sam ga opet pomilovao, a on mi se
obratio s 'mama'“, rekao je vrhbosanski nadbiskup napominjući kako svi mi u
času muke zovemo majku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">„To je tako sveto ime da je Bog htio imati majku.
Bog nas je htio u trenutku kada smo začeti, darovao nam je dar života po našim
roditeljima. Nismo došli slučajno, on nas je htio i ljubio. Zato je prevažno
otkriti što Bog želi sa mnom“, naglasio je nadbiskup tvrdeći da dar vjere nismo
zaslužili, „to nam je darovano“. Potom je progovorio o javnom mnijenju i
vremenu urušavanju brakova i opće nesreće u zvanju, bilo svećeničkom,
redovničkom ili laičkom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Na kraju je kao pastir mjesne Crkve potaknuo mlade
da izaberu svoje zvanje i da svim srcem žive to što su odabrali.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Svetu misu animirao je zbor mladih Frama bend iz
Kiseljaka, a misu su izravno prenosili <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Radio
Marija</i> BiH i Radio <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Posavina</i>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;">Olimpijske</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">igre</i> mladih</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Nakon euharistije vjernici su se ponovno uputili
prema crkvi gdje je za sve bila organizirana okrjepa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">I ove godine, kao i prethodne, u subotnjem programu
za mlade organizirane su <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Olimpijske igre</i>.
Svi su imali prigodu sudjelovati i pokazati timski rad te natjecateljski duh i
okušati svoju sportsku sreću u raznim disciplinama.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Podijeljeni su i grantovi za natječaje koje je
raspisao NCM.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Obilježavanje Dana mladih Vrhbosanske nadbiskupije u
ovom marijanskom svetištu započelo je u petak, 24. svibnja slavljenjem svete
mise i prigodnim programom nakon kojeg je uslijedilo klanjanje pred Presvetim oltarskim
sakramentom.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-65732335898196632562023-12-06T15:19:00.002+01:002023-12-06T15:19:29.203+01:00Festival duhovne glazbe Marijafest BiH<p><span lang="HR"></span><span lang="HR">Pod sloganom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Na krilima pjesme</i>, 18. svibnja 2019. u
Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih (NCM) <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ivan Pavao II.</i> u Sarajevu održan je 5. festival duhovne glazbe <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Marijafest BiH</i> koji već tradicionalno
organizira NCM, u suradnji s <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Radijem
Marija BiH</i>.</span></p><p><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQC4Yh-gNfyFD46BJECrqVreI76eK4442as1NYXWEUbZhiBYqHGdqXqI4_ae7FAcYTdP7QdohrnCKKldm0aVCEKFCQWDtB4DuUo93HX_Z7843ZJUyjq5P25Kyt9zojtHhTDkdCoHDs8OhQRIOPeKY-xBvrVFMXtyq1JrA34vfLigBt5Ic8vwXavorYx9OG/s4288/Marijafest.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQC4Yh-gNfyFD46BJECrqVreI76eK4442as1NYXWEUbZhiBYqHGdqXqI4_ae7FAcYTdP7QdohrnCKKldm0aVCEKFCQWDtB4DuUo93HX_Z7843ZJUyjq5P25Kyt9zojtHhTDkdCoHDs8OhQRIOPeKY-xBvrVFMXtyq1JrA34vfLigBt5Ic8vwXavorYx9OG/s320/Marijafest.JPG" width="320" /></a></div> <p></p><p><span lang="HR">Peti festival
duhovne glazbe Marijafest BiH, koji je okupio sedam glazbenih skupina iz Vrhbosanske
nadbiskupije, to jest Sarajeva, Žepča, Vareša i Balegovca, započeo je misom u
kapelici Centra koju je predslavio ravnatelj NCM-a <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">dr. Šimo Maršić</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Tko pjeva, dvostruko moli</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">U svojoj je
propovijedi vlč. Maršić govorio o jednom američkom glazbenom projektu u kojemu
su autori uzeli poznate kršćanske melodije, ali riječi su totalno promijenili i
profanizirali. „Njihova je namjera bila pokazati kako treba razmišljati o
riječima koje se izgovaraju dok se pjevaju“, ustvrdio je ravnatelj NCM-a
naglašavajući da „tko pjeva, zaista dvostruko moli“. Potaknuo je nazočne da
mehanički ne ponavljaju riječi koje pjevaju, nego zaista promišljaju i
razmišljaju o njima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Euharistiju je
svojim pjevanjem animirao zbor mladih <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Dominiks</i>
iz Žepča.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon bogoslužja
uslijedila je okrjepa te glazbena radionica za sudionike festivala.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Nastupi sudionika</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Potom je započeo
festival koji je i ove godine bio revijalnog karaktera, a voditelj je bio
djelatnik NCM-a <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Josip Milanović</b>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Himnu susreta <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Marijo Majko</i> na početku su zajedno
otpjevali članovi sedam glazbenih sastava, to jest oko 100 pjevača. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Izvođače i publiku
potom su pozdravili dr. Maršić i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mara
Mandić</b>, predsjednica <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Radija Marija
BiH</i>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Festival u
sportskoj dvorani <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Renovabis</i> otvorili
su gosti koji su od samog početka nastupali na ovom glazbenom susretu: riječ je
o <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Mladim vareškim tamburašima</i>, a
svoje glasovne sposobnosti predstavili su skladbom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Mesija, na oblaku će doći</i>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Potom je dječji zbor
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Ljiljani</i> iz Žepča, njih 30-ak, skladbom
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Moli za nas </i>počastio nazočne. Inače,
Žepče je „preplavilo“ ovaj festival jer od sedam glazbenih sastava njih tri bila
su upravo iz ovog malog, ali, po svemu sudeći, glazbeno nadarenoga mjesta.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Potom se zbor <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Anđeli</i> iz župe Novo Selo Balegovac
predstavio s pjesmom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Zdravo Marijo,
sjajna zornice</i>. Zbor postoji već 11 godina i u svojoj župi djeluje na razne
načine, a neizostavno je i animiranje sv. misa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Poslije njih
ponovno su nastupili izvođači iz Žepča: zbor mladih <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Spes</i> koji je otpjevao skladbu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Jedina</i>.
Slušatelji koji su pratili uživo festival preko valova <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Radija Marija BiH</i>, baš kao i nazočna publika u Centru, sigurno nisu
ostali ravnodušni na tu izvedbu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Bend <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Emaus</i> je na binu izišao sa skladbom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Otvori oči mog srca</i>. Inače, Udruga
katoličkih studenata <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Emaus</i> skoro 20
godina okuplja mlade studente kroz razne aktivnosti, a jedna od njih je i
glazbena skupina. Ona iza sebe ima mnogo nastupa, ali i ostvarenih priznanja:
prvo mjesto na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Hosanafestu</i>, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Uskrsfestu</i>, nastup pred <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">papom Franjom</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Pretposljednji je
nastupio muški kamerni zbor <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Dominiks</i>,
nastao iz istoimene muške vokalne skupine. Djeluju tek nekoliko mjeseci, a
specifični su po tome što njeguju stare gregorijanske napjeve te po tome što
obrađuju duhovne i svjetovne kompozicije. Došli su kao predstavnici Katoličkog
školskog Centra <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Don Bosco</i> iz Žepča i
izveli pjesmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Misao svijeta</i>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Revijalni dio
festivala završio je skladbom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Puna
milosti</i> koju su izveli <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Marija</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Davor Stipić</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Na samome kraju
uručene su zahvalnice predstavnicima glazbenih sastava koji su sudjelovali na
ovom festivalu te su nazočni zaželjeli da idući <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Marijafest</i> BiH bude masovniji.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-32252465476897422882023-12-06T15:14:00.003+01:002023-12-06T15:14:22.384+01:00Djeca masakrirana u granatiranju sirijskog kršćanskog grada<span lang="HR"></span><span lang="HR">Sirijski, pretežno kršćanski, grad Al-Suqaylabiyah bio je žrtvom
teškog granatiranja 12. svibnja 2019. Rezultat toga je petero mrtve djece koja su se
igrala u blizini samostana i jedna ubijena žena u obližnjoj ulici. Napadi na
grad se nastavljaju.</span>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR">"Djeca su izišla igrati se nakon nekoliko dana bez granata",
rekao je za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Associated Press</i> <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">otac Maher Haddad</b>, lokalni svećenik, te
dodao: "Raketa je pogodila skupinu djece, odmah ubivši petero i ranivši
druge, a žena je ubijena u obližnjoj ulici zasebnom raketom."</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR">Nitko nije preuzeo odgovornost
za ovaj napad, iako je uočeno da su rakete ispaljene iz obližnjeg Idliba kojeg
drže različite terorističke frakcije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR">"Podružnica" terorističke skupine <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Al-Qaide</i> - <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tahrir al-Sham</i>
aktivna je u Idlibu i ima povijest pokušaja osvajanja pretežno kršćanskih
gradova. Međutim, neki vjeruju da rakete dolaze od militanata koje je Turska
podržavala kroz <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Nacionalnu oslobodilačku
frontu</i>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR">Osim poginulih grad je pretrpio veliku materijalnu štetu kao posljedicu
napada. Sirijski državni mediji kažu da režim trenutno radi odmazdu protiv
napadača na Al-Suqaylabiju, iako nije obznanjeno koga bombardiraju. Ta odmazda
dolazi u kontekstu želje Vlade Sirije da pojača napade na Idlib.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR">"Područja koja drže pobunjenici u pokrajini Idlib i pokrajini Homs
su pod stalnim napadom sirijske vojske od 30. travnja. Napad je ubio desetke i
prisilio 150 000 ljudi da pobjegnu iz svojih domova u područjima koja drže
teroristi", izvijestio je al-Araby, a Sirijski opservatorij za ljudska
prava izvješćuje da se nasilje u širem području povećalo "alarmantnim
tempom". Tako je u razdoblju od 20. travnja do 12. svibnja broj poginulih
450.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span lang="HR">Inače, Al-Suqaylabiyah ima oko 17 500 žitelja koji su pripadnici Grčke Pravoslavne
Crkve Antiohijske patrijaršije.<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>Patrijaršija, sa sjedištem u Damasku (Antiohija je danas grad u Turskoj
odakle je premješteno sjedište 1366. u sirijski glavni grad), obuhvaća eparhije
u Siriji, Libanonu, Iraku, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Novom
Zelandu, Brazilu i Argentini.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-59223201668101600322023-11-28T12:42:00.001+01:002023-11-28T12:42:20.787+01:00Župa Drvar - u političkom limbu između "našeg Tite" i "čika Draže"<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR">Drvar i istoimena župa Sv. Josipa nalaze
se u zapadnoj Bosni, smještene oko rijeke Unce u Drvarskoj kotlini u području
između planina Osječenica, Klekovača i Lunjevača. Grad se razvio uz prometnicu Petrovac
- Grahovo - Knin. Riječ je o mjestu iz kojeg desetljećima već stižu loše
vijesti o nemogućnosti izgradnje katoličke crkve. Posljednja
"odbijenica" je bila povodom da konačno pobliže upoznamo tamošnju katoličku
zajednicu i njezinu životnu borbu...</span><span lang="HR"> </span>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vjerojatno nema osobe u Crkvi u
Hrvata koja nije čula za Drvar. Nažalost, mnogi taj bosanski gradić znaju samo
po Titu (Titov Drvar kako se jedno vrijeme zvao), njegovoj špilji u kojoj se
skrivao, sjedištu Vrhovnoga štaba te njemačkom desantu 20 000 vojnika...</span></p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJUjQps9w7S_h-Nl23fr_EW6WXo-RcyahyrmSEKg4gvchmeVeBnmn6JfN_ZHoRnIHKIaxKgos5jEaTLFQYIflvDvJWsfls8ghlQ4pyd0LzxSXzlXVSqxuLPYLgAvmYom71nZakNJWyOvqiXxyzAeGJvVI5vTI80nTZa3ZbBCDwVHCj_CZ7V2HtcLEqI1_2/s2000/drvar%20dron%20izgled%20(1).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1124" data-original-width="2000" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJUjQps9w7S_h-Nl23fr_EW6WXo-RcyahyrmSEKg4gvchmeVeBnmn6JfN_ZHoRnIHKIaxKgos5jEaTLFQYIflvDvJWsfls8ghlQ4pyd0LzxSXzlXVSqxuLPYLgAvmYom71nZakNJWyOvqiXxyzAeGJvVI5vTI80nTZa3ZbBCDwVHCj_CZ7V2HtcLEqI1_2/s320/drvar%20dron%20izgled%20(1).JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiT4MQv0fjDb7GFt4drz1XRqfqQDCy21Nb-WN2RWDvsWp1NVWxtNOIaG-Yya5yZ5n1oQM8k46VN-mBMfEG4EEEOR_wieYB3WcMB8vRLInoxqUYjqixMY7RAR1brj_UnKEX45elbJlnJM5Cxv_WpN-xfoT9QTLhX93F8xfDpRzfKKNKnzGIzIHdmtG6AbCoK/s1920/drvar%20dron%20izgled%20(2).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1080" data-original-width="1920" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiT4MQv0fjDb7GFt4drz1XRqfqQDCy21Nb-WN2RWDvsWp1NVWxtNOIaG-Yya5yZ5n1oQM8k46VN-mBMfEG4EEEOR_wieYB3WcMB8vRLInoxqUYjqixMY7RAR1brj_UnKEX45elbJlnJM5Cxv_WpN-xfoT9QTLhX93F8xfDpRzfKKNKnzGIzIHdmtG6AbCoK/s320/drvar%20dron%20izgled%20(2).JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiV4FtZUtvw535tew_Jx9_08LTN8ENKCzBNMjmfucAa-1EW7Rl0Z38TT8cuIayB62ZBVVlzR9hqo5qAs-5oLPvfwpK_FL3kIYV16ol-nsEWe1efkQzhUc_8FnhhejpP0-jK7QXUwSkFalKtXH1bgD0RpzZlxiQOLAU9Csab5tnhIGXnBXYjSJ2CksAXQw-c/s4288/Drvarske%20ru%C5%A1evine.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiV4FtZUtvw535tew_Jx9_08LTN8ENKCzBNMjmfucAa-1EW7Rl0Z38TT8cuIayB62ZBVVlzR9hqo5qAs-5oLPvfwpK_FL3kIYV16ol-nsEWe1efkQzhUc_8FnhhejpP0-jK7QXUwSkFalKtXH1bgD0RpzZlxiQOLAU9Csab5tnhIGXnBXYjSJ2CksAXQw-c/s320/Drvarske%20ru%C5%A1evine.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUi6KlREiKXcPTEp0VhNuJtS3EjAiLWVxpUl1a66RMQBB4YL2pammI661kgHZIlTcAfy2oQGwS8TN7Fs-yWX_HgAesLYBRfB3ztX3v4k1eR2G6H0JUwDGkK5anMAgmCOkx4JGFFMITRT7JGTMWl094950P8gYc_M1Err1HGqDjzUUFot8J-xsq4QF-CkBj/s4288/DSC_0166.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUi6KlREiKXcPTEp0VhNuJtS3EjAiLWVxpUl1a66RMQBB4YL2pammI661kgHZIlTcAfy2oQGwS8TN7Fs-yWX_HgAesLYBRfB3ztX3v4k1eR2G6H0JUwDGkK5anMAgmCOkx4JGFFMITRT7JGTMWl094950P8gYc_M1Err1HGqDjzUUFot8J-xsq4QF-CkBj/s320/DSC_0166.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjtRk01OrhUWwdaTL6u_uLNaq8F2vHT-L1DD47S1ix7P5S0n1WElGfzmiQrOBFoNxeKl8wnZqlrsdMFNDPEg54zna1VKrzRTj5IUsxYxv4EqFB9laLsXBmGZvsIODUQcxC-z6VQ0BBCh6kcg620QDObvqrgKel2sp4pxTCymKrqc8aaTSXil0IuzupkZ6b/s4288/DSC_0167.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4288" data-original-width="2848" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjtRk01OrhUWwdaTL6u_uLNaq8F2vHT-L1DD47S1ix7P5S0n1WElGfzmiQrOBFoNxeKl8wnZqlrsdMFNDPEg54zna1VKrzRTj5IUsxYxv4EqFB9laLsXBmGZvsIODUQcxC-z6VQ0BBCh6kcg620QDObvqrgKel2sp4pxTCymKrqc8aaTSXil0IuzupkZ6b/s320/DSC_0167.JPG" width="213" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-eITQw3yADqRhT33zOh75rBHllUvOPqJeWwhGIXv7hKQ_wZF6jpfbT10k8kaK-7iqrwlEnxzarYrZGGFw0yp96FI32x_I3E6hSMrjmXbD4UfSp0KJ2iXFsKv_qtWGXAjbno-w-mVI7PNwFE5Te8TAKg5-Hm6b8K5AFJR2lkt4e4Jd8U-eW5oFk-08Hitr/s4288/DSC_0178.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-eITQw3yADqRhT33zOh75rBHllUvOPqJeWwhGIXv7hKQ_wZF6jpfbT10k8kaK-7iqrwlEnxzarYrZGGFw0yp96FI32x_I3E6hSMrjmXbD4UfSp0KJ2iXFsKv_qtWGXAjbno-w-mVI7PNwFE5Te8TAKg5-Hm6b8K5AFJR2lkt4e4Jd8U-eW5oFk-08Hitr/s320/DSC_0178.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhh1P0Jg56Tq_r2HtO9HIeBWiIvsnweaZt3dtkEnD3ueReoh8ljP5-OFPbpPqUKarPWaHZFqjs5ShCt-SN_G0CO7VrcCj-2Wk8i4DEDbonz0tLIFFu6kSDMO5sEXOLUuSlDKCGkPhUxoln3TdpsS-awuTMD79XNTQsBBuPRPUca8lSyBSCvqHhZaZi2HJmj/s4288/DSC_0220.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhh1P0Jg56Tq_r2HtO9HIeBWiIvsnweaZt3dtkEnD3ueReoh8ljP5-OFPbpPqUKarPWaHZFqjs5ShCt-SN_G0CO7VrcCj-2Wk8i4DEDbonz0tLIFFu6kSDMO5sEXOLUuSlDKCGkPhUxoln3TdpsS-awuTMD79XNTQsBBuPRPUca8lSyBSCvqHhZaZi2HJmj/s320/DSC_0220.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifrbp7Futg9Nd-_jwqTz8rAV43Kt1liBcG_eCXXqBzMkLJVUIasdQ05WxoiHIUR2a658967z4ZYmtAKr8HYbqVZqsan4t7sIpwWUOQ73DJ4w_5tZEoRLW8hWgRRGO9g1_9e87JUI2G1BjU9zsCMzT1dG36vXnn9FxEt2hBnkf0V4f6SH-Y3Pg81v_5q0Z9/s4288/DSC_0229.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifrbp7Futg9Nd-_jwqTz8rAV43Kt1liBcG_eCXXqBzMkLJVUIasdQ05WxoiHIUR2a658967z4ZYmtAKr8HYbqVZqsan4t7sIpwWUOQ73DJ4w_5tZEoRLW8hWgRRGO9g1_9e87JUI2G1BjU9zsCMzT1dG36vXnn9FxEt2hBnkf0V4f6SH-Y3Pg81v_5q0Z9/s320/DSC_0229.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzDFSuSPDeAvCuv9YUl5LjsXdawaoH0LPPKoaEKAKhEyamKcVFxgeHTrQoWQkfB5JGrBF0M-aaChm8gIBEJ1LGhIYb-NYWF-G0UBnv1SmJ2DWwltDaJBvaAkUIwCKGeLiJH4HNC-kZZPoGqONy9HhKIHzESQ2ml-kN4cGWnAfD672Zr7yGl47qyvM_YeRL/s4288/Komunizam%20i%20pravoslavlje.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4288" data-original-width="2848" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzDFSuSPDeAvCuv9YUl5LjsXdawaoH0LPPKoaEKAKhEyamKcVFxgeHTrQoWQkfB5JGrBF0M-aaChm8gIBEJ1LGhIYb-NYWF-G0UBnv1SmJ2DWwltDaJBvaAkUIwCKGeLiJH4HNC-kZZPoGqONy9HhKIHzESQ2ml-kN4cGWnAfD672Zr7yGl47qyvM_YeRL/s320/Komunizam%20i%20pravoslavlje.JPG" width="213" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjiFQOI7waeMvo6Mzxu-ce4NVPNIhl_4q3ZZ4SN5mHX3YZl2tXUzpAxsS7hhj4DNA05zZl6nIfQtgEPK5Bi20PAjUjwTD1ChqEjH3CKFRadjrt9KZouqcmb8xeh5fA7Llqa17LE_jAdon6R-lwqxPYCC051G__on6lWhrcw5-fvmQNi9BjtcM1-aIYU_7T5/s4288/Lepa%20crkva%20u%20drvaru.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjiFQOI7waeMvo6Mzxu-ce4NVPNIhl_4q3ZZ4SN5mHX3YZl2tXUzpAxsS7hhj4DNA05zZl6nIfQtgEPK5Bi20PAjUjwTD1ChqEjH3CKFRadjrt9KZouqcmb8xeh5fA7Llqa17LE_jAdon6R-lwqxPYCC051G__on6lWhrcw5-fvmQNi9BjtcM1-aIYU_7T5/s320/Lepa%20crkva%20u%20drvaru.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhT0TpnP-lxjtk-_fwDrVtmN96cMBW9JMruB5RebMAFtc4bz6nr0ZOe-f9Ojm_pPBF6AWcynO2XYb5R4hKumDNPGrB-7LA7fOhZ_goN4sPBrlfJH7Arr1ICifTiH24L9dLQdpKFK6WnVZLTFeSAqKrVkW43mBBaNRV04LiqTGfkoAmX3Z3hh7bN0Dbo-gyS/s4288/Milorad%20Dodik%20u%20Drvaru%202019.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhT0TpnP-lxjtk-_fwDrVtmN96cMBW9JMruB5RebMAFtc4bz6nr0ZOe-f9Ojm_pPBF6AWcynO2XYb5R4hKumDNPGrB-7LA7fOhZ_goN4sPBrlfJH7Arr1ICifTiH24L9dLQdpKFK6WnVZLTFeSAqKrVkW43mBBaNRV04LiqTGfkoAmX3Z3hh7bN0Dbo-gyS/s320/Milorad%20Dodik%20u%20Drvaru%202019.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQeaHmx5JJkcsw1cCkAAZLr_69XzdRvPMQxsDSbopNaNZ4DnQkGnexOcYrIFFO1mxOhK-U8A6AjejG_YcqjRvzPRqm4evG39KRq4-m9qzRQx0WH6tl8f36HFFf82OWA-NNB-D72Nb3nCZlR3KZUynxDxl6Md4CEYRzkHbuL8ECRBqWAOAxdurzjKMO7IQz/s4288/Ostatci%20tenka%20s%20kojega%20je%20Mika%20Bosnic%20skinula%20njema%C4%8Dko%20%C4%87ebe.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQeaHmx5JJkcsw1cCkAAZLr_69XzdRvPMQxsDSbopNaNZ4DnQkGnexOcYrIFFO1mxOhK-U8A6AjejG_YcqjRvzPRqm4evG39KRq4-m9qzRQx0WH6tl8f36HFFf82OWA-NNB-D72Nb3nCZlR3KZUynxDxl6Md4CEYRzkHbuL8ECRBqWAOAxdurzjKMO7IQz/s320/Ostatci%20tenka%20s%20kojega%20je%20Mika%20Bosnic%20skinula%20njema%C4%8Dko%20%C4%87ebe.JPG" width="320" /></a></div><br /> <p></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Uopćeno, o Drvaru će se pričati u
mnogim kontekstima, ali uvijek će biti zaobiđeni katolici te istina o tamošnjoj
župi i crkvi koja je "misteriozno" nestala s razglednica 1949. u
"jeku socijalističkog mira". </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zapravo, da odmah ispravimo: o
katolicima i Crkvi će se ipak pričati, ali u kontekstu navodnoga prozelitizma
te namjernog naseljavanja katolika iz ostalih dijelova BiH kako bi se
promijenila nacionalna struktura grada i općine, na štetu Srba. Ovu misao
dobrano podgrijavaju srpski i bošnjački mediji i međunarodni predstavnici. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kako bi se doznala istina, potrebno
je krenuti redom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Austro-Ugari upalili svjetlo...</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Drvar se intenzivno počeo razvijati
od 1900. - uostalom kao i većina krajeva u BiH - kada je austrijski
industrijalac <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Otto Steinbeis</b> ondje
osnovao poduzeće za iskorišćivanje šume, izgradio uskotračnu željezničku tračnicu
do Knina i podignuo pilanu te tvornicu celuloze.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U kontekstu priče o katolicima važno
je napomenuti da je prvo sjedište drvarske župe bilo u 30-ak kilometara
udaljenom Bosanskom Petrovcu, a utemeljena je 1906. odvajanjem od Krnjeuše
(Zelinovca). </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zbog doseljavanja katoličkih radnika
u grad, sjedište župe je 1925. preneseno na 15-ak kilometara udaljen planinski
prijevoj Oštrelj koji je i zemljopisno središte župe. Razlog je tomu
jednostavan, pastoral je lakše obavljati s Oštrelja nego iz Petrovca, a tu je
već postojala kapelica Sv. Ane. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">...a komunisti ugasili</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tridesetih godina prošloga stoljeća podignut
je župni stan u Drvaru pa je tamo s Oštrelja preneseno i sjedište župe, izgrađena
je i crkva, a katolički je život bujao.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nažalost, vjernička zajednica je
posve uništena u Drugom svjetskom ratu. Štoviše, na njezinu je području on
počeo pokoljem upravo 27. srpnja 1941. kada su ubijeni tamošnji <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">župnik Waldemar Maximilian Nestor</b> i
veći broj vjernika. Obje crkve, i ona u Bosanskom Petrovcu i ona u Drvaru,
porušene su tek nakon rata, 1949., dok je kapelica na Oštrelju spaljena još za
vrijeme borbi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pastir je ubijen, stado Drvara
zbrisano u prvim danima rata, a pola stoljeća tu nije bilo ni svećenika, ni
crkve, ni mise.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Upravo smo na lokaciji nekadašnje
crkve o tome razgovarali sa sadašnjim župnikom <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">vlč. Davorom Klečinom</b> koji pastoralno opslužuje i župe Ključ,
Bosansko Grahovo i ugaslu župu Krnjeuša.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">"Na mjestu gdje je nekoć bila
župna crkva kupljeno je 3 400 metara četvornih zemljišta. Župna kuća sa stanom za
svećenika oštećena je u Drugom svjetskom ratu, ali je 'preživjela' i onda su
komunističke vlasti 1949., dakle četiri godine nakon kraja rata, porušile crkvu
i župni stan, a zemljište nacionalizirale i podijelile lokalnom pučanstvu",
rekao nam je vlč. Klečina na početku i naglasio da je naziv ulice sada <i style="mso-bidi-font-style: normal;">27. jula. </i>Tako važan nadnevak za
jugoslavensku i drvarsku komunističku kliku dobio je jednu malu sporednu
prometnicu gdje je nekoć bila katolička crkva. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">"To je za nas simbolično. Tako
bitan nadnevak je dobio tako nevažnu ulicu u kojoj je živio župnik Waldemar
Maximilian Nestor, ubijen upravo na taj nadnevak, i prva svećenička žrtva na
prostoru bivše Jugoslavije", ustvrdio je drvarski župnik koji nam je potom
pokazao pravoslavnu crkvu koja nije bila uništena, nego je služila kao
skladište.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ateizacija društva</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nestankom katoličke crkve gubi se i
hrvatska nit u gradu. Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova u župi
Drvar djelovalo je povjerenstvo, a kasnije podružnica Hrvatskoga kulturnog
društva <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Napredak</i>. Tu su rođeni i
poznati Hrvati kao što su npr.: <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mile
Budak</b> (liječnik i nećak pjesnika i političara <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mile Budaka</b>); <b>Karlo Muradori</b><span style="mso-bidi-font-weight: bold;">, zagrebački nogometaš i trener; <b>Anica Nazor</b></span>, hrvatska
filologinja, paleokroatistica i akademkinja, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Jure Sarić</b>, hrvatski političar, hrvatski proljećar...</span></p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmUhyphenhyphengb6ynQYYAocZG_5A1ZB4S2vsA5CZayLS46EB5hmhPlZMiGyTsrKoHv5lDhrIveHWXSFUhXipv8xoOAlZgvoSaOghs0D1S0u56gp9oU5oypdpemqNYOcElUeGuWh1HYt7CQdzZwbOyTt_Kt6gZhyU3aiX2RwoGNNSTqV-Mx-p-Bth7mZAcDQdu6PKj/s4288/Mate%20%C5%BDulj%20spomenik.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4288" data-original-width="2848" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmUhyphenhyphengb6ynQYYAocZG_5A1ZB4S2vsA5CZayLS46EB5hmhPlZMiGyTsrKoHv5lDhrIveHWXSFUhXipv8xoOAlZgvoSaOghs0D1S0u56gp9oU5oypdpemqNYOcElUeGuWh1HYt7CQdzZwbOyTt_Kt6gZhyU3aiX2RwoGNNSTqV-Mx-p-Bth7mZAcDQdu6PKj/s320/Mate%20%C5%BDulj%20spomenik.JPG" width="213" /></a></div><br /> <p></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nestankom crkvice preostalo katoličko
pučanstvo se ili raselilo ili ateiziralo te kroz vrijeme izgubilo hrvatsko
korijenje tako da je njihov broj 1991. iznosio samo 24, a na nivou općine 30.
Navedimo podatak da je prije Drugog svjetskog rata u Drvaru bilo oko 450
katolika, a na cijelom teritoriju župe i više - samo podatak za Drvar, Oštrelj
i Sretnicu govori o 700 duša.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kakva je bila ateizacija društva u
općini koja se dičila svojom borbom u Drugom svjetskom ratu, govori i činjenica
da je pravoslavna crkva služila kao "mokri čvor" slučajnim
prolaznicima, ali ipak nije bila porušena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako za katoličkog svećenika i mise
tu nije bilo mjesta skoro 50 godina, pravoslavni pop je potiho došao sa svojom
obitelji nekih 20-30 godina poslije završetka Drugog svjetskog rata. Kako nam
je rekao župnik Klečina, liturgiju je i za najveće kršćanske blagdane slavio samo
sa svojom suprugom i djecom, i to u općini sa 17 000 Srba. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Vrijeme drugog ustanka protiv Hrvata</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Godina 1941. može se nazvati prvim
ustankom četnika i partizana protiv tek osnovane NDH, a sve se svelo na
ubijanje župnika i katolika koji su se vraćali vlakom s hodočašća Sv. Ani i
totalnim uništenjem nekoliko župa koje su fizički prestale postojati, a
povratak Hrvata poslije 1945. nikad nije proveden te je čak opstruiran. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Svojevrsna mini repriza dogodila se početkom
raspada SFRJ 1991. kada je Drvar postao uporište za srpsku agresiju na Hrvatsku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ta je pobuna skrštena, a u rujnu
1995. Drvar su zauzele hrvatske snage. Iako se ne može govoriti o oslobađanju
jer je tu živjelo samo 20-ak Hrvata u odnosu na ogroman broj Srba, može se reći
da je omogućeno duhovno oslobođenje jer su se počele služiti mise.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tek po završetku posljednjega rata
1995. tu se naselilo nekoliko tisuća katolika prognanih iz mnogih župa BiH, a
posebno iz Srednje Bosne. Neki govore o čak 50 različitih župa, i to skoro 8
000 vjernika. Brojke su sezale i do 12 000 katolika, ali, nažalost, loša
hrvatska politika te perfidno djelovanje predstavnika međunarodne zajednice
koji su deložirali Hrvate na ulicu, ne omogućivši im alternativni smještaj u
Drvaru, doveli su do "curenja" katolika iz ovoga kraja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Naseljavanjem katolika
administrativno je oživljena nekoć postojeća župa, ali sada s novim imenom:
Drvar (koja sada obuhvaća i Bos. Petrovac, kao što je nekoć župa tog imena obuhvaćala
Drvar). </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Privremeno skoro četvrt stoljeća</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Godine 2003. kupljena je obiteljska
kuća koja sada služi kao župni stan. Župa ni nakon 25 godina nema svoje crkve,
nego u bogoslužne svrhe služi adaptirana dvorana u središtu grada.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">"U zgradi nekadašnjeg <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Sokolskog</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">doma</i> izgrađenog 1930-ih, a koji se za vrijeme bivše Jugoslavije
zvao Društveni dom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Partizan, </i>danas slavimo
mise. Doseljavanjem Hrvata od jeseni 1995. mi ovu zgradu koristimo kao
privremenu crkvu. I evo to privremeno traje već 24 godine. Tadašnja uprava
Hrvatske Republike Herceg-Bosne dala je na korištenje ove dvorane i prateće
prostorije dok se ne izgradi crkva. Do dandanas ovdje vršimo sve naše
bogoštovne čine, slavimo mise, sakramente, imamo čak i naša društvena
okupljanja i druženja u donjem dijelu zdanja. Međutim, zgrada je vremenom postala
neuvjetna, derutna, počela je propadati i nagrizla ju je vlaga. Zimi je jako
hladno jer nemamo grijanja. Sve je neuvjetnije u njoj boraviti", rekao nam
je župnik s nadom da će uskoro na novoj lokaciji izgraditi pravu crkvu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Inače, odbijanjem davanja
urbanističke dozvole za rekonstrukciju objekta u vlasništvu župe Drvar
nastavlja se višegodišnja politika vjerske nesnošljivosti i samovolje koju
provode općinske vlasti u Drvaru prema Katoličkoj Crkvi. Takvoj politici
zasigurno su doprinijele i dosadašnja pasivnost i nezainteresiranost svih
razina vlasti hrvatskoga naroda u BiH da se ovaj problem riješi. Katolici u
Drvaru su pijuni u raskusurivanju hrvatske i srpske politike na višim razinama.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Politikantstvo oko izgradnje crkve</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon što je početkom travnja 2019. stigao
negativan odgovor Općine Drvar na zahtjev župe za izdavanjem urbanističke
dozvole za rekonstrukciju i dogradnju višenamjenskog objekta na crkvenoj
zemlji, župa je uložila žalbu Ministarstvu graditeljstva, obnove, prostornog
uređenja i zaštite okoliša Hercegbosanske županije u Livnu. Župa Drvar smatra
da su nadležne općinske službe u ovom predmetu pogrešno i nepotpuno utvrdile
činjenično stanje, povrijedile odredbe upravnog postupka i pogrešno primijenile
materijalno pravo, te da u izdavanju negativnog rješenja nije odlučivala pravna
struka, nego viša politika.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">U Drvaru i
Banjolučkoj biskupiji se nadaju da će viša instanca, to jest resorno
ministarstvo Vlade HBŽ-a, poništiti rješenje Općine Drvar i izdati lokacijsku
informaciju (urbanističku dozvolu) za rekonstrukciju i dogradnju višenamjenskog
objekta u vlasništvu župe za karitativne i druge djelatnosti, te da će tako
pobijediti pravo, pravednost i vladavina zakona, a ne politikantstvo, politička
trgovina i bezakonje.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Parcela postoji, nema političke volje</b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p><p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Nakon dva
desetljeća traženja lokacije, odbijanja davanja dozvole za gradnju zbog
nepostojanja parcele, župa u Drvaru je kupila zemlju koju smo zajedno s vlč.
Klečinom obišli, međutim sada su se pojavili novi problemi.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">"Mi smo
Općini do sada uputili na desetke dopisa sa zahtjevom da se ponudi prikladna
lokacija za izgradnju nove katoličke crkve. Međutim, nismo nailazili na
razumijevanje. Uvijek su nas odbijali s obrazloženjem da crkva nije predviđena
u regulacijskom planu iz 1980-ih godina. Čekajući da nam Općina dodijeli lokaciju,
mi smo prošle godine uz pomoć brojnih dobročinitelja kupili komad zemlje od 3
000 metara četvornih, zajedno s objektom s namjerom da ga dogradimo i
rekonstruiramo za pastoralne i karitativne potrebe naše župe. Krajem prošle
godine uputili smo dopis Općini za izdavanjem urbanističke dozvole, međutim
stigao nam je odgovor da se ne držimo gabarita zdanja i namjene. Ne slažući se
s tim, smatrajući da je to politika, uputili smo zahtjev na višu županijsku
instancu. Sada je županija na potezu", rekao nam je vlč. Klečina
napominjući kako se ipak urbanistička suglasnost dala za veliki pravoslavni
križ u gradskom parku koji također ne postoji u "regulacijskom planu iz
1980-ih", a koji je alibi za odbijanje davanja dozvole. </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Patologija drvarskog uma</b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Kada se malo
bolje razmisli, dolazimo do zaista šizofrene situacije u Drvaru. Srpske općinske
vlasti ne obnavljaju srušen spomenik partizanima (ideologiji koja im je sve
dala), koji stoji u urbanističkom planu, nego prave novi pravoslavni križ
poginulim srpskim vojnicima koji nisu zaustavili prodor hrvatske vojske. S
druge strane, prema urbanističkom planu brane izgradnju crkve.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Drvarčani su
bili mali bogovi u bivšoj zemlji. Petokraka im je sve omogućila: stanove,
državne poslove, braniteljske mirovine, školu, bolnicu, tada suvremeni tržni
centar, sportsku dvoranu koju nisu imali ni mnogo veći gradovi, turizam zbog
Titova skloništa i svu ostalu infrastrukturu koje je jedan gradić pretvorio u
zaista ugodno mjesto za život.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Naravno, sve je
to prestalo s raspadom SFRJ i nekoć grad postao je gradić u kojemu se tavori.
Nakon ulaska hrvatske vojske Srbi su se vratili u možda rekordnom broju, više
od polovice. Jedno vrijeme ih je bilo skoro 7 500. Međutim, ljudi navikli da im
država sve omogući, nisu se mogli otrgnuti dojmu da su "izdani".
Drvar je sada samo jedan gradić u Hercegbosanskoj županiji. Umjesto službeno
Beograd i duhovno Knin, sada su tu ulogu preuzeli Livno i Banja Luka. Livno ne
mari za Drvar jer ima svojih problema, a Banja Luka se brine samo o RS-u. O
Kninu više i ne razmišljaju, a Sarajevo nikad nikakvu ulogu nije igralo u
Drvaru.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Vrativši se na
takvu vjetrometinu, Srbi su polako počeli odlaziti. Države više nema da se
brine o njima, poduzetnički duh se izgubio tijekom pola stoljeća komunističke
vladavine, zato danas nije ni čudo što je dosta registracija u općini iz
Beograda i Novog Sada te Zapadne Europe... Dođu ljudi za blagdane, obiđu svoje,
ali žive i rade drugdje...</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Neslužbeno
najbolji kafić u Drvaru drži Hrvat, najpoželjniji su poslovi u županijskim
institucijama, kladionicama i šumarstvu... Ostalo sve tavori na granicama opstanka...</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Katolici nemaju groblja</b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">No, za katolike
je još gore, i to u najosjetljivijem trenutku - smrti članova obitelji.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">"U Drvaru
su početkom 20. st. postojala dva katolička groblja. Katolici su se ukapali na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Šobića</i> groblju zajedno s pravoslavcima i
bilo je drugo groblje na lokaciji <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Golubić</i>
u blizini tvornice celuloze. Međutim, 1960-ih, proširenjem pogona celuloze,
groblje je preorano i od njega je ostalo samo nekoliko spomenika te preneseno
na drugu lokaciju", rekao nam je vlč. Klečina napominjući kako se katolici
više ne pokapaju u Drvaru, iako je 1996. tadašnja hrvatska vlast darovala
zemlju za katoličko groblje. Povratkom srpskog pučanstva otkriveno je da je
darovana parcela u privatnom vlasništvu.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">"Sve naše vjernike
nakon smrti rodbina prenosi u župe podrijetla. Nedavno smo imali tragičan
slučaj gdje je na nesretan način poginula djevojčica od 11 godina i rodbina je
željela napraviti ispraćaj. U našoj crkvi i oko nje bilo je skoro 1 000 ljudi.
Bilo je tužno i dostojanstveno, a još tužnije je što njezini roditelji nisu
mogli pokopati svoju curicu u Drvaru. Pitao sam se zašto ta majka nema pravo
pokopati dijete u gradu gdje joj je curica rođena, živjela i išla u
školu", rekao je župnik i naglasio kako će poslati dopis Općini da se
omogući jedna parcela na gradskom groblju za katoličke sprovode, što je i
normalno u svim drugim sredinama.</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Zaista posebna sredina</b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Očito je kako je
mala katolička zajednica od 500-tinjak vjernika potpuno bez prava u pretežno
hrvatskoj županiji simbolična imena Hercegbosanska, u Federaciji BiH u kojoj bi
trebalo da su Hrvati ravnopravni... Trebalo, ali u stvarnosti nije. Mislili smo
kako je za Hrvate omogućen život dostojan čovjeka tamo gdje je bio hrvatski
vojnik... Ni to nije istina. Zanimalo nas je zašto srpski Drvar u Daytonu nije
trampljen za neke nekoć hrvatske općine u Posavini. Dobili smo odgovor da je za
Srbe važniji koridor, a da je Drvar bitan za Hrvatsku kako se povijest ne bi
ponavljala... Saznali smo i da je preko leđa Drvara i hrvatska Usora postala
općinom kada je desetak sela pripojeno Unsko-sanskoj županiji...</p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Župnik nam je
rekao da u Drvaru postoji šala kako BiH nema tri nacije, nego četiri: Hrvate,
Bošnjake, Srbe i Drvarčane. Situacija u župi nas je u to uvjerila - zaista poseban
kraj. </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><span style="background-color: white;"> </span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Što nam kazuje tama stoljeća</span>?</b></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;"> </p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">U popisu
goričkog <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">arhiđakona Ivana</b> iz 1334.,
u Sanskom distriktu Dubičkog arhiđakonata Zagrebačke biskupije spominje se i
crkva Sv. Petra ("sancti Petri de eodem"). Neki povjesničari (<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Bilogrivić</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Draganović</b>) tu crkvu smještaju u današnji Bosanski Petrovac. No,
čini se da je tu bila crkva Sv. Petra od koje je i samo mjesto dobilo ime, ali
je taj kraj pripadao Kninskoj, a ne Zagrebačkoj biskupiji.</p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-45896145371514491042023-11-28T12:21:00.003+01:002023-11-28T12:21:33.003+01:00 Krvavi Uskrs 2019. na Šri Lanki <p><span lang="HR">U nekoliko eksplozija tijekom održavanja uskrsne liturgijske službe
21. travnja 2019. na Šri Lanki meta su bile crkve u gradovima Kochchikade, Negombo i
Batticaloa te hoteli <i style="mso-bidi-font-style: normal;">The Shangri La</i>, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Cinnamon Grand, Tropical Inn</i> i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kingsbury hotel</i> u Colombu. Ovaj
teroristički napad na Uskrs odnio je više od 250 života, kako domaćih vjernika,
tako i stranaca...</span></p><p><span lang="HR">U slučaju ove otočne zemlje riječ je o izravnom napadu,
kako na kršćane, na njihovu najsvetiju svetkovinu, tako i na institucije jedne višenacionalne
i višereligijske države s ciljem destabilizacije krhkih demokratskih procesa
koji su započeli nakon desetljeća sukoba. </span>
</p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Propust vlasti i sigurnosnog sektora da spriječe napade,
unatoč upozorenjima prijateljskih obavještajnih službi, samo je vrh ledenog
brijega. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sigurnosne službe na Šri Lanki su mislile da imaju posla
s lažnim uzbunama te nekim lokalnim islamističkim organizacijama, nesposobnim
za ozbiljniji teroristički napad. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Podcijenili su protivnika za kojeg su obavještajci na
Šri Lanki, baš kao većina medija na Zapadu, mislili da je riječ o „priprostim i
siromašnim jadnicima isprana mozga“, a ne o napadačima sa sveučilišnim
diplomama, debelim novčanicima, koji su proputovali svijet i koji su željeli
pobiti što više „nevjernika“ na simboličnim mjestima u simbolično vrijeme te
tako pokazati nadmoć sijući strah. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Kršćanstvo na
Cejlonu</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Šri Lanka ima bogatu i duboku povijest koja seže do
kamenog doba. Za našu rubriku važna je 1505. kada su se na otok, kao prvi
Europljani, iskrcali Portugalci te su s njima došli i misionari. Važno je
napomenuti kako je kršćanstvo u Šri Lanku došlo preko Indije još u prvom
stoljeću, točnije 72. godine. Prema predaji, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">apostol Toma</b> je boravio na Šri Lanki.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kršćani na ovom otoku su pretežno katolici (90%) jer
misionarski rad nizozemskih protestanata nije naišao na plodno tlo. Biskupska
konferencija sačinjena je od 10 biskupija i jedne nadbiskupije. Katolici u
pojedinim priobalnim područjima čine natpolovičnu većinu pučanstva. Crkve su im
lijepe, ponekad velike te se osjeća dašak azijske umjetnosti i kolorita.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Papa Franjo</span></b><span lang="HR"> je 13. siječnja 2015. pohodio ovu zemlju kada je svetim proglasio <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Josipa Vaza</b> kao prvog šrilankanskog
svetca.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Borba protiv
kolonijalizma</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Šri Lanka je država koja zauzima cijeli otok Cejlon u
Indijskom oceanu, južno od Indije. Prema procjeni broja stanovnika, ta otočna
zemlja ima 21,6 milijuna žitelja od kojih se posebno izdvajaju skupine:
Singalci (72%), Tamili (17%) i Mauri (7,4%). Prema vjerskom sastavu,
najbrojniji su budisti (70,2%), zatim hinduisti (12,6%), muslimani (9,7%) i
kršćani (7,4%). Osnovni problem za kršćane manifestira se u religijskom
nacionalizmu većine. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kršćani su u najmanju ruku tretirani kao „sumnjivi
elementi“, kao relikt imperijalizma ili strano tijelo, iako je riječ o ljudima
koji svoju vjeru njeguju više od pola tisućljeća.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Osim toga država je desetljećima bila rastrgana ratom
protiv Tamilskih tigrova te je demokratsko društvo tek u povojima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kolonijalnim previranjima otok je kasnije pripao
Nizozemcima pa Britancima koji su ga priključili svojim indijskim posjedima.
Pošto je Ugovorom u Amiensu 1802. i formalno pripao Velikoj Britaniji, dobio je
status kolonije pod nazivom Cejlon (1802. – 1948.). </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Pod utjecajem borbe za neovisnost Indije, potkraj 19.
st., na otoku se razvio pokret za neovisnost. Prema Ustavu iz 1931., Cejlon je
dobio određenu autonomiju. Borbe za neovisnost na Indijskom potkontinentu i
današnjoj Šri Lanki primorale su Veliku Britaniju da 1946. donese novi ustav
prema kojem je britanski Cejlon dobio vladu s premijerom na čelu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Neovisnost otoka proglašena je 1948., a državni naziv Cejlon
zadržan je sve do 1972. kada je proglašena Republika Šri Lanka. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Veće borbe s tamilskim pobunjenicima započele su 1983.,
a dogovor o tamilskoj autonomiji postignut je 1987., uz nazočnost indijskih
mirovnih snaga. Sukobi su ubrzo bili obnovljeni, uz česte terorističke akcije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Država je dobila veliku medijsku pozornost u svijetu
tijekom tsunamija u prosincu 2004. kada je oko 30 000 ljudi poginulo u toj
otočnoj zemlji, te početkom 2009. kada su poražene snage LTTE-a.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Od sredine 1950-ih u sukobima je bilo oko 70 000
poginulih i oko milijun raseljenih.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Početak nove
budućnosti?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kako piše <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Višnja
Starešina</b> za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Slobodnu Dalmaciju,</i>
nemoć zapadnjaka u sučeljavanju s fanatičnim protivnikom koji je spreman
učiniti baš sve za ostvarenje višeg cilja, gotovo se arhetipski vidi iz uloga
dviju obitelji u šrilanskom masakru. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Danski multimilijarder <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Anders Povlsen</b> odlučio je svoje ogromno bogatstvo dugoročno
investirati u povratak prirodi i održivi razvoj. Pokupovao je dvorce i zemlju
po Škotskoj kako bi on i njegova djeca u budućnosti ondje obnovili život kakav
je nekoć bio.</span></p>
<p style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; text-align: justify;">Multimilijunaš
iz Šri Lanke <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mohamed Ibrahim</b> i
njegova obitelj svoj novac i sebe podčinili su bitci za pobjedu islama u
svijetu. Stariji i navodno umjereniji sin <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ishaf</b>
tog je uskrsnog jutra sa svojim koferom-bombom otišao u hotel <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Cinnamon Grand</i>. Mlađi i radikalniji <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ilhan</b> sa svojim se koferom-bombom
uputio u hotel <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Sangri La, </i>mirno
ušetao u hotelski restoran u vrijeme doručka i jednako mirno u izabranom
trenutku aktivirao kofer-bombu raznijevši sebe i ljude za doručkom. Među
ubijenima su bile i tri Povlsenove djevojčice.</p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Upada li vam u oči psihološka nadmoć vjerski
fanatiziranih džihadista koji su spremni dati baš sve za svoj ultimativni viši
cilj, nad zapadnjacima koji nastoje pronaći smisao u obnovi vučjih jazbina? </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Zašto su policijske i obavještajne strukture zakazale,
vjerojatno se može tražiti u godinama i godinama sustavnog devastiranja, kako budističkih
hramova, tako i džamija te crkava što su vlasti doživljavale kao lokalne „napetosti“
ne pitajući se o „dubljim motivima“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon iznimno dobro organiziranih i koordiniranih napada
Šri Lanka je u roku od nekoliko sati potonula u nesigurnost i mrak. Što
budućnost nosi, ostaje vidjeti, međutim još jednom se pokazalo da kada se ne
misli o uzrocima, nego se saniraju i friziraju posljedice, dugoročno svi budu
na gubitku.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-75008165587641302232023-11-28T12:17:00.005+01:002023-11-28T12:17:42.635+01:00Glumci koji su utjelovili Isusa Krista na velikome platnu<p><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR"> Film se, kao medij, od samih početaka bavi
i religijskim temama. Bez obzira je li riječ o biblijskim pričama, odnosu
čovjeka i Boga, pitanju ljudske egzistencije, svetosti ili transcendencije,
film i religija usko su vezani. U ovom ćemo prikazu iz 2019. popisati najvažnije filmske
uloge središnje figure Novoga zavjeta – Isusa, usredotočujući se na same glumce...</span><span lang="HR"> </span></p><p><span lang="HR">Tvrdnja da je religija usko povezana
s filmom, možda na prvi pogled izgleda usiljeno. Međutim, kao dokaz tomu možemo
nabrojati desetke nijemih filmova koji govore o Isusu, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Bibliji</i>, apostolima, svetcima, pa preko stotina zvučnih naslova,
filmova u boji, do današnjeg filmskog doba koje kao da ponovno otkriva religiju
i biblijske motive.</span>
</p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Od 5 000 naslova do 21 uloge</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ako se zbroje svi naslovi religijske
tematike koji su snimljeni za TV, video i kinoplatna, može se govoriti o
nekoliko tisuća naslova, a brojka ide do čak 5 000. Naravno, ne govore svi filmovi
o Isusu, niti glumci koji utjelovljuju Krista zaslužuju, zbog svojih glumačkih
(ne)sposobnosti, da ih se spomene.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U kontekstu tog broja, a uzevši u
obzir samo naslove koji su prikazani u kinima, ili su u njima glumili
profesionalni glumci iz „A razreda“, zanimalo nas je koliko se uspješnih uloga
Isusa može izdvojiti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Eliminiravši animirane te djela koja
nisu prikazana u kinima, nego na „malim ekranima“ (serije, TV filmovi, filmovi
za DVD ili Blueray), dolazimo do „samo“ 21 glumačke uloge Isusa koje vrijedi spomenuti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Jim Caviezel</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Jim, to jest njegovo lice i glumačke
sposobnosti nedvojbeno spadaju u jedan od najpoznatijih prikaza Isusa u
povijesti. Da, riječ je o glumcu koji je igrao u <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pasiji </i><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mela Gibsona</b> (2004.)
koja je, bez premca, najgledaniji i najprodavaniji film s kršćanskom tematikom
svih vremena. Tomu u prilog ide činjenica da je film zaradio skoro 650 milijuna
dolara, što je teško stići i mnogo razvikanijim i popularnijim filmskim
franšizama. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Caviezel je za vrijeme snimanja
doživio nekoliko nezgoda, od posjekotina, teže ozljede ramena do toga da je bio
u blizini udara groma. Ovaj praktični katolik najavio je sa svojim, također
kršćanskim, kolegom redateljem Gibsonom snimanje nastavka filma <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pasija...</i></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Inače, ne krije svoju pripadnost
katoličkoj vjeri, međutim u odnosu na ostale glumce-vjernike, može se pohvaliti
zaista jedinstvenom ulogom Isusa Krista.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"><span style="mso-spacerun: yes;"></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Robert Powell</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Film <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Franca Zeffirellija</b> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Isus iz
Nazareta</i> (1977.) nema premca kada je riječ o „malim ekranima“. To je,
zasigurno, najprikazivaniji film o Isusu na TV-u i u obiteljskoj varijanti.
Budući da je puštan i u kinima, a čitava produkcija je na holivudskoj razini,
nalazi se na našoj listi te stoga fenomenalni prikaz Isusa kojega utjelovljuje<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> Robert Powell</b> u ovoj britansko-talijanskoj
koprodukciji zaslužuje drugo mjesto.<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ostatak glumaca je također prilično dojmljiv:
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Anne Bancroft</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Laurence Olivier</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Christopher
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Plummer</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Anthony Quinn</b>…<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>Stoga je
ovaj film uvijek pri vrhu svih ljestvica za naslove religiozne tematike. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kada se spomene Isus, mnogima u
sjećanje upravo dolazi lik Roberta Powella jer su ga gledali kao djeca na TV-u
ili u učionici na vjeronauku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Max Von Sydow</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="HR">Najveća priča ikad ispričana</span></i><span lang="HR"> film je iz 1965.
nominiran za pet Oskara, s glumcima poput <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Johna
Waynea</b>, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Charltona Hestona</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Angele Lansbury</b>. Karijera <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Maxa Von Sydowa</b> (90) traje više od 60
godina s čak 130 uloga, od kojih je većina sporednih. Ovaj švedski poliglot
francuskog državljanstva doživio je glumačku renesansu utjelovivši Isusa u
klasiku <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Georgea Stevensa</b> iz 1965. te
je nakon te uloge „prešao“ Atlantski ocean i ušao u „A“ listu glumaca... </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Christian Bale</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Mnogi ne znaju da je „slavni Batman“
igrao Isusa u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Marija, Majka Isusova</i>
(1999.) Iako je film bio više usredotočen na Mariju, glumac Bale, simbolična imena
– Kršćanin, dobro je odigrao Isusa. Iako za sebe neće reći da pripada nekoj od
kršćanskih denominacija, odrastao je u katoličkoj vjeri. Sa suprugom, inače
srpskog podrijetla, često ide u crkvu, a obiteljski su mu prijatelji biskupi iz
Walesa odakle je rodom. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ted Neeley</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Roker Neeley, poznat po svojem iznimno
širokom vokalnom rasponu, glumio je Isusa u počesto osporavanom filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Isus Krist Superstar </i>(1973). Film,
prilagođen istoimenom kazališnom komadu, usredotočen je na sukob između Isusa i
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Jude</b>. Zanimljivo je da je Neeley
prvotno želio biti Juda, ali je ta uloga otišla <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Benu Vereenu</b>. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Usprkos velikim glazbenim
sposobnostima, Ted je ipak ostao zabilježen u povijesti kao glumac koji je
dobro utjelovio Isusa. Dokaz tomu je i traženje njegova imena u popularnoj
tražilici <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Google</i> kada su rezultati za
fotografije većinom iz spomenutoga filma.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Henry Ian Cusick</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Planetarno popularan zbog svoje uloge
u seriji <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Izgubljeni</i>, Cusick je igrao
Isusa u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Evanđelje po Ivanu </i>(2003.).
Iako film nije bio komercijalni uspjeh, ovaj peruanski glumac koji je odrastao
u katoličkoj vjeri pohvaljen je za svoju ulogu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Chris Sarandon</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Chris, poznat po prikazu zlikovaca u
filmovima <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Princeza nevjesta</i> i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Moj susjed vampir</i>, imao je zapaženu
ulogu Isusa u ostvarenju iz 1980. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Dan kad
je Krist umro</i>. Iako je sam scenarij dvojben jer ne pristupa evanđeljima na
zadovoljavajući način, ulozi se nema što prigovoriti. Prema svjedočenju, film
mu je pomogao suočiti se sa svojom duhovnošću, međutim uloga mu nije pomogla u
ostvarenju veće karijere te je ostao na „rubovima Hollywooda“ i svoje bivše supruge
– mnogo poznatije <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Susan</b>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Diogo Morgado</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Diogo je glumac novije generacije koji
je utjelovio Isusa u miniseriji zvanoj <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Biblija</i>.
Međutim, on je glumio Isusa i u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Sin
Božji </i>(2004.), točno ondje gdje je „stao“ sa svojom serijom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Biblija</i>. Budući da je 1981. godište, Krista
je glumio baš u odgovarajućim, u „Isusovim godinama“. Portugalac i praktični
vjernik rekao je da je za vrijeme snimanja filma biti „prikovan“ za križ bilo
jedinstveno iskustvo tijekom kojega mu je čitav život prošao kroz misli baš „kao
na filmu“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ewan McGregor</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ovaj škotski glumac je odlično odglumio
ulogu Isusa u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Posljednji dani u
pustinji</i> (2015.) te tako postao ono što je bio Robert Powel starijoj
generaciji: sinonim za Isusov izgled. Glumac koji je utjelovio posljednje
Isusove dane provedene u pustinji, kao i Christian Bale, krije svoje vjersko
opredjeljenje. Znamo da nije katolik, međutim oni koji ga bolje poznaju, tvrde
da nikad nije napustio Škotsku Crkvu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Liam Neeson </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Liam je stekao planetarnu slavu
ulogom u filmu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Stevena Spielberga</b> <i>Schindlerova
lista </i><span style="mso-bidi-font-style: italic;">(1993.). Ovaj sjevernoirski
katolik je u užim filmskim krugovima bio poznat po ulozi Isusa u filmu<i> Hodočasničko
postajanje</i> (1978.). Ta mu je uloga prva u životu te mu je otvorila vrata
popularnosti. Glumac koji je dobio ime po svećeniku koji je bio župnik roditeljima
u vrijeme njegova rođenja, danas ne krije svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi.</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Još 11 zanimljivih uloga</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">U
nastavku donosimo još zanimljivih uloga Isusa, od ranih kurioziteta,
posuđivanja glasa, glumljenja mladog Krista do modernih kratkih uloga koje su
obilježile naše vrijeme...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Robert Henderson-Bland, prvi Isus na filmskome platnu:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Robert je utjelovio
Krista 1912. u filmu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Sidneya Olcotta </b><i>Od
kolijevke do križa, </i>te je tako prvi glumac, uopće, kojemu je pripala ta
čast.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Howard Gaye, u filmskom epiku:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Gaye je 1916. glumio u
filmu <i>Netolerantnost</i> sjajnog <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">D.
W. Griffitha</b> i postao personifikacija lika Isusa u nijemom filmu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Henry Byron Warner, zamjenjivao brata:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Godine 1927. Henry je dao prikaz
Isusa u nijemom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kralju kraljeva</i>, a
bio je zamjena za svojeg preminulog brata.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Claude Heater, jedna i jedina uloga:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="mso-ansi-language: SH; mso-bidi-font-style: italic; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Od
brijača, preko pjevača, do Isusa u holivudskom spektaklu iz 1959., Claude je
imao zanimljive karijere, međutim nakon <i>Ben-Hura</i> nije dalje glumio na
velikom platnu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Adam Greaves-Neal, mladi Isus:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Film <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Mladi mesija</i> (2016.) prati Krista i njegovu obitelj kada je imao
sedam godina. Zaista je čudno gledati Isusa kao dječaka kroz cijeli film, a
mladi glumac se dobro snašao.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ralph Fiennes, „samo
posudio glas Isusu“:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ralph je „posudio“ glas Isusu u filmu
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Čudotvorac </i>(2000.)</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Jeffrey Hunter, dlakava prsa:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Jeffrey je imao 35 godina kad je
1961. prikazao Isusa u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kralj
kraljeva. </i>Ipak, smatralo se da izgleda premlado za tu ulogu, a scena
raspeća morala je biti ponovno snimljena jer su mnogi bili uvrijeđeni njegovim
dlakavim prsima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Will Ferrell, kratka uloga:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Will je najpoznatiji po svojim
komičnim izvedbama, a kratko je prikazao „neobičnog“ Isusa u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Superstar</i> (1999.) čija se radnja odvija
u katoličkoj školi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Enrique Irazoqui, slučajni Isus:</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="HR">Evanđelje po Mateju</span></i><span lang="HR"> (1964.) je film
kontroverznog <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Pierea Paola Pasolinija</b>
u kojemu je Enrique kao španjolski student ekonomije imao svoju prvu ulogu.
Iako je igrao u još nekoliko filmova, nije ostvario karijeru kao glumac.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Willem Dafoe, posljednje Isusovo iskušenje</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kada je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Martin Scorsese</b> prilagodio kontroverzni roman <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Nikosa Kazantzakisa</b> iz 1953. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Posljednja
Kristova kušnja </i>(1988.) u film, <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Willem
Dafoe</b> je dobro glumio Isusa. Posebno su teške scene prikaza kakav bi mu bio
život da nije prihvatio Očev plan s njim za spas čovječanstva.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Joaquin Phoenix, posljednja uloga</span></b><span lang="HR">:</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Marija Magdalena</i> (2018.) Joaquin je odigrao, za sada, posljednju
ulogu Isusa. Rođen kao član nomadske skupine ljudi u Puerto Ricu Phoenix, ostvario
je dobru ulogu Isusa za koju se mnogo spremao čitajući Novi zavjet te je bio
veoma dirnut Isusovim naukom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">Dok drugi filmski žanrovi imaju prilično čvrste
temelje i, rekli bismo, stabilnu publiku koja zna što može očekivati, nažalost
kod religijskih filmova to nije slučaj bez obzira koliko teme bile poznate.
Zašto je to tako? Ljudi o vjeri i razmišljaju od najranijih nogu i stvaraju
predodžbe koje je teško zadovoljiti na filmskome platnu. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SH;">I to je ono što filmove religiozne tematike, a
posebice središnju osobu Isusa Krista, često čini teškim za produciranje,
režiranje, ali napose i glumljenje.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-41056814695941746382023-11-10T14:02:00.006+01:002023-11-10T14:02:53.347+01:00U Vijaci još zadugo neće vijati samo vuci!<p><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR">Smještena na brežuljcima planine Zvijezde,
u dolini rječica Ravančice i Kruškovice, svoje mjesto pod suncem našla je župa
Bezgrješnog začeća BDM-a – Vijaka. Riječ je o vjerničkoj zajednici koju čini
skupina tipičnih bosanskih sela, udaljenoj 18 km od središta Vareša, 20-ak od
Olova te 50-ak km od Zavidovića...</span></p><p><span lang="HR"> </span><span lang="HR">Kada se prođe kroz "tunel",
zapravo prirodnu spilju nastalu djelovanjem vode, od Vareša prema Vijaci, odmah
se primijeti kako je klima drugačija, oštrija što je i "ohrabrilo"
snijeg da prkosi zubatom proljetnom suncu koje ga ne može okopniti. </span></p><p><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLJWFQYpkEwnSAYMWdWczL7GCymJzYhPgkGu-MmGtg0tZ1oSpu5_wmlv2g0cTN-fQUSRDKSPszU3wKEkjtagCdEgD1xjwpqRMo9WhyQuenu3iT6zcvpi1S5zYtFVpy9O8a2JZ0mPtjRNesTajjqZVZtKTOPD7mhgszdFHU73xUar3zxQ3vw_SjcUdMEki5/s4288/DSC_0067.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLJWFQYpkEwnSAYMWdWczL7GCymJzYhPgkGu-MmGtg0tZ1oSpu5_wmlv2g0cTN-fQUSRDKSPszU3wKEkjtagCdEgD1xjwpqRMo9WhyQuenu3iT6zcvpi1S5zYtFVpy9O8a2JZ0mPtjRNesTajjqZVZtKTOPD7mhgszdFHU73xUar3zxQ3vw_SjcUdMEki5/s320/DSC_0067.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdA6d_ap1fPWt6SymeLE7Sw6-mqdaTFYHdBV0c_mmVcOvTjETe_BONdPwJagIbDxWFRXGfZTSPSxxP2aQGg0jOk2l59b8xZ_sju7p6Ps62uvpZ59FodsEFP3DJVCalx9c-4prF5HYPbw03WUAth3j-nNsNg2MUypkoz7dLZz2MrVZKBBa7t7K2p_7BD-6o/s4288/DSC_0085.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdA6d_ap1fPWt6SymeLE7Sw6-mqdaTFYHdBV0c_mmVcOvTjETe_BONdPwJagIbDxWFRXGfZTSPSxxP2aQGg0jOk2l59b8xZ_sju7p6Ps62uvpZ59FodsEFP3DJVCalx9c-4prF5HYPbw03WUAth3j-nNsNg2MUypkoz7dLZz2MrVZKBBa7t7K2p_7BD-6o/s320/DSC_0085.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpwS7KEv5ak9phphm8jsZq1p0atnBMX10yhyxJHoFSqWeauA06SguKwqm6ASWf1zHafF30ioYC7EcBkfIwgdUliOFQn8XVdbxSN_jvk8kTTg_4uAotqwNw8yFhf0LifTh5cD7L12eKTXRmTRZOsjTPy3gWnL1pCIuS9UodxoGKJ-ucoxeGdLB1ytCIuX7Z/s4288/DSC_0086.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpwS7KEv5ak9phphm8jsZq1p0atnBMX10yhyxJHoFSqWeauA06SguKwqm6ASWf1zHafF30ioYC7EcBkfIwgdUliOFQn8XVdbxSN_jvk8kTTg_4uAotqwNw8yFhf0LifTh5cD7L12eKTXRmTRZOsjTPy3gWnL1pCIuS9UodxoGKJ-ucoxeGdLB1ytCIuX7Z/s320/DSC_0086.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFXgF4GewMbnsaLU9NYVyBBn07hKVLvN-W-9e9y26NQqzD6HVR2RunEujcNWvSKE5R611rPncsrw3kaYEGGa0cM3J4RmMKbAsu4WBx88M_UsnmK74PVbxowov6a8NX3VLVvKO2ycCdTv3KZwynWrpLsCvfHj6cuAIzLlKJMRsI7zNy0RLFkLR8WP9G_DHi/s4288/DSC_0089.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFXgF4GewMbnsaLU9NYVyBBn07hKVLvN-W-9e9y26NQqzD6HVR2RunEujcNWvSKE5R611rPncsrw3kaYEGGa0cM3J4RmMKbAsu4WBx88M_UsnmK74PVbxowov6a8NX3VLVvKO2ycCdTv3KZwynWrpLsCvfHj6cuAIzLlKJMRsI7zNy0RLFkLR8WP9G_DHi/s320/DSC_0089.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhYyx3ihS7LRXafXsHwAG3huoTLJ-9G1f5M3tBZ7xRLKzsW40uauSYx3-MESM5rG11is9-8oNISKs5vKbXPpQRoNtjkDx0mSGjKgJmSvqOgiDOVoZlRCdGs5OtlufoCzCSyJ9NodB_KBMHhIjnO3WibKP4XZpP1DmjN-ePgPewW8qHzMztVrSEQQuLuMPRX/s4288/DSC_0091.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhYyx3ihS7LRXafXsHwAG3huoTLJ-9G1f5M3tBZ7xRLKzsW40uauSYx3-MESM5rG11is9-8oNISKs5vKbXPpQRoNtjkDx0mSGjKgJmSvqOgiDOVoZlRCdGs5OtlufoCzCSyJ9NodB_KBMHhIjnO3WibKP4XZpP1DmjN-ePgPewW8qHzMztVrSEQQuLuMPRX/s320/DSC_0091.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggswKVyB74UcMFnJHDCOZ23KJ7pS3KRqqe_Wp8CVmg5B2tOewEeZvfwLLN300g2tfy-iopzEfuGuRubOzrk99IIgUno4eXKGQINmtAoXWoHl4StzhFKUCKQEtC-aV1RWEhCnaxHnWlC68-SwH_hqPLq46UNhTU_CYvAbXy2mCYDjAgFKc1i2t5kXCxmAXy/s4288/DSC_0095.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggswKVyB74UcMFnJHDCOZ23KJ7pS3KRqqe_Wp8CVmg5B2tOewEeZvfwLLN300g2tfy-iopzEfuGuRubOzrk99IIgUno4eXKGQINmtAoXWoHl4StzhFKUCKQEtC-aV1RWEhCnaxHnWlC68-SwH_hqPLq46UNhTU_CYvAbXy2mCYDjAgFKc1i2t5kXCxmAXy/s320/DSC_0095.JPG" width="320" /></a></div><br /><br />
<p></p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nije se samo snijeg "osokolio",
ovdje su "suvereni vladari" i šišmiši kojih ima zaista mnogo te je
prometnica dobila zasigurno jedinstven cestovni znak: „Opasnost, šišmiši u letu.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Oku ugodno, duši drago</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"><span style="mso-spacerun: yes;"></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U Vijaku je teško doći i u proljeće,
stoga se jednostavno ne možemo ne pitati kako se ljudi do Vareša probijaju zimi
i je li to uopće moguće. Razmišljamo o jakim strojevima koji stalno moraju
raditi kako bi prometnica bila u funkciji za ljudsku uporabu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ovaj kraj veoma je ugodan za oko
promatrača, čak i u ožujku kada priroda kao da čeka iskru koja će upaliti
njezin rast. Smjestio se na nešto nižoj nadmorskoj visini od grada Vareša koji
se nalazi na približno 800 metara iznad razine mora.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Brda, obrasla vazdazelenim i
bjelogoričnim šumama, u sebi kriju skoro netaknutu prirodu. Čista voda koja se
spušta niz obronke neasfaltiranog puta kojim smo od Vareša išli prema Vijaci,
svjedoči nam kako u ovaj kraj civilizacija još nije došla u onom svom
negativnom obliku. Nažalost, prometnice bez asfalta svjedoče i drugim političkim
inatima koji se počesto događaju kada je riječ o hrvatskim selima, osveta
vlasti za "grijehe" počinjene u prošlosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ostavivši kontempliranje o propalim
ideologijama koje su svjesno gospodarski uništavale i kažnjavale, pretežno,
hrvatske krajeve, nastavili smo promatrati prirodu. Pokoje je deblo oboreno za
potrebe drvne industrije i valjda birokratskom pogreškom ostavljeno da trune uz
makadam te svjedoči o iskorišćivanju prirodnih bogatstava ovog kraja. Hranilice
za životinje koje se mogu vidjeti na ravnicama govore nam kako šume obiluju
raznom divljači, ali i činjenici da se ljudi brinu o njima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon više od pola sata vožnje
makadamom i samo djelomično asfaltiranim putem, došli smo u Gornju Vijaku, pred
župnu crkvu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Lako je s prijateljima medija</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U župnom uredu zatekli smo <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Vjeku Eduarda Tomića</b>,<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>bosanskog franjevca i velikog
prijatelja medija. Nije ni čudo jer je prije nego je došao ovdje, fra Vjeko bio
pet godina pastoralni djelatnik među Hrvatima Australije, gvardijan i župnik u
Kraljevoj Sutjesci, zatim zamjenik urednika <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Svjetla
riječi</i> gdje je stekao novinarsko iskustvo, ali i naviku stalnog praćenja
rada različitih medija. Doktorirao je na temu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pokoncilska ekleziologija franjevaca Bosne Srebrene. </i>Nakon dolaska
u Vijaku dobro je upoznao ovaj kraj i potrebe njegovih stanovnika, i kaže da su
ga vjernici dobro prihvatili. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Živa Crkva</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Prije nego smo započeli priču o župi,
njezinoj povijesti i statističkim podatcima, fra Vjeko nas je
"provozao" po selima kako bismo stekli dojam o prostoru te najprije
razgovarali sa župljanima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vjernička zajednica pokriva teritorij
na kojemu se nalazi više sela: Vijaka (Gornja i Donja), Ivančevo, Krčevine,
Magulica, Oćevija i Tribija... Najviše žitelja ima Gornja Vijaka te Krčevine, a
ostala sela su manja. Župi gravitira samo jedna filijala s crkvom Sv. Ante – u
Magulici koja je udaljena 20 kilometara od župne kuće. Filijalnu crkvu
Uzvišenja Sv. Križa u Oćeviji, iako teritorijalno pripada ovoj župi, prema
dogovoru opslužuju svećenici iz olovskog svetišta. Čitav kraj je hrvatski, to
jest u njemu većinski žive katolici.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Iz Dalmacije u Bosnu ponosnu</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Jedni od onih povratnika koje smo sa
župnikom posjetili su obitelj <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Miletović</b>:
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Slavko</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Jagoda </b>koji u Vijaci borave od Uskrsa 2017.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Slavko je živio u Hrvatskoj točno 43
godine, a radio je kao metalski radnik elektrozavarivač u brodogradilištu u
Splitu gdje je zaradio mirovinu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sa suprugom Jagodom, rođenom
Dalmatinkom, ima dva oženjena sina te četvero unučadi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kaže da iako je toliko godina živio
"vani", nikada nije zaboravio svoj kraj u koji je dolazio kad god bi
mogao, prije svega zbog svojih roditelja, a zasigurno i zbog prirodne ljepote i
mira koje nudi Vijaka.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">"Moj povratak ovdje je uvijek
bio godišnji odmor. Tako me nosio život, a svatko sanja da se vrati nekada u
rodni kraj. Ipak, najviše je moj povratak potencirala moja supruga. Imala je
težak život – u radnom vijeku je radila teške poslove i zajedno je sa mnom
sanjala o nekom odmoru. Ispunili smo uvjete, dobili smo mirovine i kada smo
riješili statuse, nije prošlo ni mjesec dana supruga je rekla 'Idemo u Vijaku,
pakujmo se'“, ustvrdio je Slavko, a u razgovor se uključila njegova žena koja
je rekla da je ljubav prema Vijaci rođena na prvi pogled.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Razlog je jednostavan. Bosna i
njezini ljudi su me se toliko dojmili još od 1975. kad sam prvi put došla u
Gornju Vijaku. Ja sam se toliko zaljubila u ovo mjesto, u kulturu,
gostoprimstvo.... Nisam bila u Bosni do svoje 17. godine kad sam se udala i
rekla sam da bih željela ovdje živjeti. Međutim, kao i ostali, išli smo trbuhom
za kruhom. Radila sam teške poslove, radila sam i u privatnoj pekarnici 17
godina treću smjenu. Za mene nikad nije bilo 'neću' i 'ne mogu', već 'hoću' i 'ja
to moram'“, ustvrdila nam je Jagoda i naglasila da je uvijek govorila svojim
kolegama, prijateljima i rodbini da mašta o povratku u Bosnu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Budući da je rodom iz Kruševa, kod
Masleničkog mosta i Obrovca nitko joj nije vjerovao, čak ni najbliži, da će taj
naum i ostvariti. Rekla nam je da joj je najviše smetalo od radnih kolega što
su stalno omalovažavali Bosnu i njezine ljude, a nikad tu nisu bili. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Sretan sam čovjek jer sam krenuo s
ovog izvora, spustio sam se niz rijeku do mora, do ušća i uspio sam ponovno
vratiti se na izvor“, rekao je Slavko i zapitao ima li većeg uspjeha od toga, a
Jagoda je dodala kako je Bosna raj na zemlji u kojoj je pronašla smiraj zajedno
s predivnim ljudima i prirodom. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Ima života ovdje...</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Potom smo na drugom kraju župe razgovarali
s <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mijom Franjkićem</b>, poznatijim kao <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mišo</b>, koji je boravio u Vijaci sve do
rata 1992. Sa suprugom <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Borkom </b>ima
troje djece, oženjenog sina koji živi u Rijeci te dvije kćerke koje su udane i
žive u Njemačkoj.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Poslije rata radio je u Italiji
zajedno sa ženom te kada su se stekli uvjeti, odlučio je vratiti se u Vijaku. Obnovio
je kuću u kojoj mu je otac ubijen u ratu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Nakon deset godina u Italiji
odlučili smo vratiti se u Vijaku i provesti posljednje godine života ovdje.
Djeca nam vole doći ovdje jer su tu odrasli. Komu je Bog dao zdravlje i 'ko
želi raditi, ovdje se može živjeti. Mi kad smo odlučili vratiti se, kupili smo
odmah jednu kravu. Dok nismo riješili statuse, nismo imali redovita primanja,
ali nismo ni u čemu oskudijevali. Samim našim primjerom dokazali smo i pokazali
da se na ovim prostorima može solidno živjeti“, ustvrdio je Mišo i naglasio da
su se mnogi pitali kako živi i od čega, međutim dokazali su zajedno da ima
mogućnosti za biznis i u Vijaci.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Župa utemeljena 1838.</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vrativši se u župni ured, razgovarali
smo s fra Vjekom o osnivanju župe te statistikama, kako kroz povijest, tako i
danas.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Smatra se kako je mjesto Vijaka
postojalo još u 14. st., no prvi pisani dokument koji spominje Vijaku je iz
1637., a djelo je biskupa <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Jeronima
Lučića</b> i tiče se određenog <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Izvješća
Rimu</i>.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Župa Vijaka nastala je odvajanjem od
Vareša, najprije kao mjesna kapelanija 1833., a potom (1838.) i kao župa u
punom smislu riječi. Crkva je podignuta sredinom 50-ih godina 19. st. (1855.).
Bila je to skromna drvena bogomolja koja je služila svojoj svrsi do 1920-ih
kada je morala biti ponovno građena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vijačka crkva, kako danas izgleda,
dovršena je 1929. nakon tri godine gradnje, a urađena je prema projektu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Karla Paražika</b> za vrijeme <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Joze Filipovića</b>. Gradio ju je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Josip Kolumate</b>, a u crkvi se nalaze
vrijedne umjetnine koje su, na svu sreću, spašene u posljednjem ratu. Put
križa, u tehnici ulje ne platnu, izradio je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Josip Bifel</b> 1981., a iste je godine postavljen i jedan vitraj na
temu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Rođenja</i> koji je izveden prema
nacrtu <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Slavka Šohaja</b>. Slikar <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Đuro Seder</b> načinio je zidnu sliku (400
x 250 cm) na kojoj su prikazani Gospa i njezini sveti roditelji Joakim i Ana, a
postavljena je sredinom 1980-ih.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Crkva Bezgrješnog začeća BDM-a uz
zimski patron već 20-ak godina ima i svoj drugotni, ljetni, Sv. Anu, kada se u
crkvi okupi mnoštvo vjernika, pa mnogi pomisle da je riječ o župi posvećenoj
toj svetici.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U razgovoru je na red došao i onaj
segment koji je možda najzanimljiviji, brojčano stanje vjernika. „Od 1947. do
danas imamo skoro 3 000 krštenih, a danas u župi živi 218 vjernika u 120-ak
obitelji. Može se reći da je Vijačane život razasuo po cijelome svijetu. U
posljednjih šest-sedam godina broj župljana opada. U odnosu na vrijeme prije 10
godina imamo 100 ljudi manje. Priroda čini svoje. Stari umiru, mladi kako
stasavaju, odlaze, a povratnici ne mogu popuniti prazninu koja nastaje zbog
nepovoljnih populacijskih gibanja“, rekao nam je fra Vjeko koji sam djeluje u
Vijaci. Prema njegovim riječima, župa je takva da ne treba dodatnog pastoralnog
osoblja, a u većini poslova pomažu mu vjernici kako mogu, bilo u održavanju
crkve, čišćenja, održavanja kuće ili aktivnosti proslava i patrona.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">„Vjernici rado priskaču u pomoć iako
je prosječna životna dob župljana 60 godina. Tu se ne mogu očekivati čuda, ali
onoliko koliko mogu, ljudi pomažu“, ustvrdio je fra Vjeko.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tako mali broj vjernika i njihova
prosječna starost od 60 godina posljedica je, uz ostalo, ratnih strahota pri
kojima su Hrvati-katolici ovoga kraja doživjeli egzodus za vrijeme sukoba HVO-a
i Armije BiH. Nažalost, povratak se nije ostvario u značajnom opsegu. Stoga od
prijeratnih 1 100 vjernika danas je u župi samo četvrtina tog broja.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Križni put popularan i ljeti</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vjerski život u župi je redovit,
uobičajen i tradicionalan. „Mislim da oko 40% ljudi dolazi na mise. Budući da
znam sve vjernike 'u glavu', što se kaže, mogu reći da oni koji mogu doći na
misu – oni dođu. Poglavito je to u ljeto slučaj, kada su u pokretu i kada im
dođe rodbina. U zimu je za stariju populaciju malo teže, idu na liječenje,
uzimaju terapije... Objektivno gledano, optimalna je posjećenost misa“,
naglasio je vijački župnik i napomenuo da vjernici osobito vole pobožnosti, a
posebice put križa, ne samo u korizmi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vijaka je jedna od rijetkih župa u
kojoj se put križa moli tijekom cijele godine, posebice u ljetnim mjesecima,
jednom mjesečno, i to na lokaciji koja se, simbolično, zove Kalvarija.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">To je pobožnost koja je rado
posjećena, kako kaže župnik.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ne smije se ni zaboraviti činjenica
kako je Vijaka u prošlosti dala više od 30 svećenika, a među njima je i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Filip Lastrić</b>, otac bosanske
historiografije. Među živućim svećenicima je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Damir Pavić</b>, tajnik Provincije Bosne Srebrene, te još nekoliko
časnih sestara koje djeluju izvan BiH.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Zimi je ovdje teško</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon posljednjeg rata, osim problema
povratka i smanjenja broja vjernika, nezaobilazni kamen spoticanja predstavlja
loša infrastruktura. Budući da zimi napada i po metar snijega, prohodnost se
smanjuje na minimum. Uz neizostavnu jaku hladnoću, nevolje u župi stvaraju i
udaljenosti između sela. Veliki problem je cestovna komunikacija između sela
jer su službe za čišćenje cesta veoma spore.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Broj vjernika u ovom kraju, kako smo
vidjeli, malen je i u opadanju, međutim javlja se i tendencija povratka. Iako
nije riječ o obiteljima s djecom, ipak su to ljudi koji još uvijek selu i
hrvatskom narodu mogu ponuditi štošta. Što nosi budućnost, samo Bog zna. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Međutim, kada smo prije desetak
godina bili u Vijaci, situacija, također, nije bila nimalo ružičasta. Tada smo
naslov reportaži dali <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Hoće li u Vijaci
uskoro vijati samo vuci? </i>Toliko godina poslije zaključili smo kako se župa
Vijaka još zadugo ne smije otpisati. Ljubav njezinih župljana, iako raseljenih
po svijetu, ipak je jača od svih crnih slutnji i defetizama, tako da s pravom
smijemo reći da u Vijaci još zadugo neće vijati samo vuci!</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="background: rgb(255, 255, 255);">Tri inačice objašnjenja
imena sela</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Postoji nekoliko objašnjenja za podrijetlo
imena ovog mjesta. Prva varijanta pojašnjava da ime dolazi od staroslavenskog
glagola „vijati“, stoga bi Vijaka bila mjesto gdje vukovi vijaju i zavijaju.
Druga varijanta kaže kako ime potječe od latinske riječi „<i style="mso-bidi-font-style: normal;">via</i>“ (put) kojoj je dodan sufiks -ak (rudnik). Ovoj pretpostavci u
prilog ide usmena predaja koja tvrdi da je Vijaka staro rudarsko naselje. Neki
opet smatraju kako ime Vijaka vuče korijene iz lokacije <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Ivija odakle su, prema pričama, došli
naseljenici u današnju Vijaku. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sigurno nikada nećemo saznati pravu
is<span style="background-color: white;">tinu o podrijetlu imena, ali to i nije toliko važno danas.</span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR" style="background-attachment: scroll; background-clip: border-box; background-image: none; background-origin: padding-box; background-position: 0% 0%; background-repeat: repeat; background-size: auto;">Proganjanja za vrijeme
komunizma</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">U Drugom svjetskom rata crkva je bila
oštećena u bombardiranju, a tijekom posljednjega rata i egzodusa Hrvata bila je
opljačkana, kao i župna kuća. Inače, za vrijeme bivše Jugoslavije ovaj kraj je
bio označen kao „ustaški“, ili barem kao „antidržavni“, pa je bio u nemilosti
tadašnjih vlasti i tajnih policija. Brojni mještani su proganjani i ubijani, a
njihova rodbina i prijatelji šikanirani.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="background-color: white;">Međutim, često se za vrijeme bivše
Jugoslavije i ondašnjih proslava naglašavao nadnevak prolaska Vrhovnog stožera
na čelu s <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Titom</b> kroz ovaj kraj
(srpanj 1943.). I zbog toga se ne možemo ne zapitati: kako to da je Vrhovni stožer
mogao imati siguran prolazak kroz „ustaški kraj“?</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="background-color: white;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="background: red; mso-highlight: red;"><span style="background-color: white;">Žuta žaba i bista živomu čovjeku<br style="mso-special-character: line-break;" /></span>
</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Mnogi ljudi za Vijaku znaju po <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Žutoj žabi</i>. Riječ je o pokladnom običaju
kojemu se ne može ispitati starost. Običaj je da na Pokladni utorak vjernici
obuku narodne nošnje i od Društvenoga doma prođu kroz selo, uz pjesmu i smijeh,
do crkve. Onda se oko naložene vatre odigra nekoliko kola pa svrate do
Društvenoga doma te tamo ponovno odigraju kolo i dovrše ga. </span></p><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"> </span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilpJxrgIcqfNLEs7YnC4JhKxozD1hp30jcdIhjOqucdBOlhdiMXMwkMbkqZy-eTAcnZo0NXj3o3rIVH7hRXhgUKJem8qVOOaoLq-I6dGSnpK-3_Qr-K7fdX-02cP9Rs1oUbEE-lyfAgTH989d_A0kJ7ZpK6becmXKe4oCstJEKGzHYdKNBuOjAb-fvEthG/s4288/DSC_0099.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2848" data-original-width="4288" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilpJxrgIcqfNLEs7YnC4JhKxozD1hp30jcdIhjOqucdBOlhdiMXMwkMbkqZy-eTAcnZo0NXj3o3rIVH7hRXhgUKJem8qVOOaoLq-I6dGSnpK-3_Qr-K7fdX-02cP9Rs1oUbEE-lyfAgTH989d_A0kJ7ZpK6becmXKe4oCstJEKGzHYdKNBuOjAb-fvEthG/s320/DSC_0099.JPG" width="320" /></a></div><p class="MsoNormal" style="line-height: normal; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"> Vijaka je poznata i po bisti živoga
čovjeka. Nije Tito, nije idolopoklonstvo, nije kult ličnosti, već priznanje
izrađeno u čast najomiljenijeg čovjeka u župi <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ilije Lukića</b> (77), zvanoga <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ićko</b>,<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>koji se nalazi u svim anegdotama i
pričama ovoga kraja. Rezultat toga je dizanje biste u blizini njegove kuće, a
niže crkve.</span></p>
novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-24190371231496683812023-11-10T13:52:00.002+01:002023-11-10T13:52:10.811+01:00Papa je posjetio Maroko koji je razvio jedinstveni civilizacijski model suživota i tolerancije<span class="tlid-translation"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"></span></b></span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Prigodom pohoda pape Franje Maroku 2019., razgovarali smo s veleposlanicom Kraljevine
Maroko u Hrvatskoj i BiH, Njezinom <span class="tlid-translation">ekscelencijom
Nour El Houda Marrakchi.</span></span><span class="tlid-translation"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"> </span></span>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SH;">Veleposlanica
Njegova veličanstva kralja od listopada 2016., Njezina ekscelencija gospođa
Marrakchi započela je karijeru kao trgovinski analitičar u Ministarstvu
trgovine Maroka, a zatim kao analitičar trgovinskih politika u Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji. Gotovo 20 godina radi u Ministarstvu vanjskih poslova
i međunarodne suradnje u području diplomacije. Glavni cilj koji se postavlja je
približiti i konsolidirati bilateralne odnose s ovim dvjema zemljama na
političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i društvenoj razini.</span></p><p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SH;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLGxl382yA2xcRVwjeim2e_H0Aw7dCIcy4IfJpv8nTOa6eo0Ddw8UKLVy6AqRAWt4HNuaevw7q5L_zp2-PDKlv04tIxp_AQRBkhXnq36A4PO6p32XEf40eHDWnDYnTtBFy7zbr5pAwTS5o4RuA8XFJK0E7hsJjYEUSUVtHddwv7D7bVVRgD7dl-sC5Kc2r/s960/Nour%20El%20Houda%20Marrakchi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="640" data-original-width="960" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLGxl382yA2xcRVwjeim2e_H0Aw7dCIcy4IfJpv8nTOa6eo0Ddw8UKLVy6AqRAWt4HNuaevw7q5L_zp2-PDKlv04tIxp_AQRBkhXnq36A4PO6p32XEf40eHDWnDYnTtBFy7zbr5pAwTS5o4RuA8XFJK0E7hsJjYEUSUVtHddwv7D7bVVRgD7dl-sC5Kc2r/s320/Nour%20El%20Houda%20Marrakchi.jpg" width="320" /></a></div><br /><p></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SH;">S njom smo
razgovarali uoči pohoda Svetoga Oca Maroku, o vjerskim slobodama u toj zemlji,
ekonomiji, Marakeškom sporazumu te pitanju migracija...</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span class="tlid-translation"><span style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%; mso-ansi-language: SH;"> </span></span></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"><b>Vaša ekscelencijo,
krajem mjeseca, 30. i 31. ožujka, papa Franjo posjetit će Maroko. Recite nam
što taj posjet znači za Maroko?</b></span></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Trideset i četiri godine nakon povijesnog posjeta <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">pape Ivana Pavla II.</b> Kraljevini Maroku,
19. kolovoza 1985., papa Franjo posjetit će Maroko 30. i 31. ožujka 2019. na
poziv Njegovog veličanstva kralja <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mohameda
VI.</b> Ovaj povijesni posjet, koji je prvi posjet pape Franje Magrebu,
pridonijet će razvoju međureligijskog dijaloga i promicanju vrijednosti mira i
tolerancije. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Pohod Pape u Maroko slavi susret između institucija
Katoličke Crkve i Zapovjedništva vjernika kojega utjelovljuje Njegovo veličanstvo
kralj Mohamed VI.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Ovaj je posjet značajan za Maroko kao zemlju koja je
kroz svoju povijest razvila jedinstveni civilizacijski model suživota,
tolerancije i interakcije između muslimana i sljedbenika drugih monoteističkih
religija. Ta obilježja potvrđena su važnom ulogom Njegova veličanstva kralja
Mohameda VI. u promicanju vrijednosti mira, suživota i dijaloga među
religijama. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"> </span></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"><b>Mnoge vlade i Crkve
pozvale su Papu da posjeti njihove zemlje, ali on je izabrao Maroko. Što
mislite zašto je to tako?</b></span></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Odnosi između marokanskih vladara i Katoličke Crkve
postoje još od vremena <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Almoravida</b>
(1061. – 1147). Od tada je ovaj povijesni odnos obilježen dijalozima i
razmjenama. Maroko je oduvijek bio preteča u međureligijskom dijalogu i ovaj
posjet odvija se u godini kada slavimo važnu komemoraciju - 800. obljetnicu
franjevačke prisutnosti u Maroku (1219. – 2019). S tim u svezi prisjetimo
se nekih prekretnica u odnosu između Zapovjedništva vjernika i Svete Stolice:</span></p>
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif";">- Maroko je 1976. uspostavio diplomatske odnose sa
Svetom Stolicom; </span></p>
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman","serif";">- 1980.<span class="apple-converted-space"> <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">k</b></span><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">ralj Hassan II</b>. dolazi u službeni
posjet<span class="apple-converted-space"> </span>Vatikanu, prvi posjet
muslimanskog šefa države Prvosvećeniku u Rimu;</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif";"></span></p>
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman","serif";">- 1984. kraljevska daira potvr</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif";">đ<span style="background: white;">uje<span class="apple-converted-space"> </span>status Katoličke Crkve
u Kraljevini Maroko<span class="apple-converted-space"> </span>i njezino
pravo na javno i slobodno obavljanje vlastitih aktivnosti, posebno onih koje se
odnose na bogoslužje, učiteljstvo, unutarnju nadležnost, dobročinstvo njegovih
sljedbenika i vjersko obrazovanje, čime se stvara zakonodavni okvir za mirni
suživot između muslimana i katolika;</span></span></p>
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif";">- 1985. papa <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ivan
Pavao II.</b> ide u povijesni posjet Maroku, obilježen međureligijskim susretom
s 80 000 mladih muslimana na stadionu u Casablanci, pozivajući kršćane i
muslimane da se bolje upoznaju kako bi izgradili mir; <span style="background: white;"></span></span></p>
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman","serif";">- 1997. Maroko otvara<span class="apple-converted-space"> </span>Veleposlanstvo<span class="apple-converted-space"> </span>pri Svetoj Stolici čime jača diplomatske
odnose između dviju država;</span></p>
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman","serif";">- 2000. Njegovo veličanstvo kralj
Mohammed VI. ide u službeni posjet Vatikanu i razgovara s papom
Ivanom Pavlom II.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"><b>Ovaj je posjet
stoga prilika za oživljavanje povijesti koja svjedoči o povlaštenim odnosima
između Šerifske Kraljevine i Vatikana. </b></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></b></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">Iako je vjerska
sloboda u Maroku zajamčena, islam je dr<span style="background: white;">ž</span>avna
religija, a dijelovi Kaznenog zakona kao što je član 220. i 222. uglavnom se
fokusiraju na „nemuslimane“, pa bi neki mogli reći da je vjerska sloboda još
uvijek ograničena. Koji je Vaš komentar na to?</span></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Sloboda
vjeroispovijedi zajamčena je Ustavom. Svi stranci koji žive u Maroku imaju
pravo slobodno prakticirati svoju vjeru, osobito u slučaju kršćanske zajednice.
Njegovo veličanstvo kralj Mohamed VI. učinio je prioritetom očuvanje, u cijelom
Kraljevstvu, katoličkih, protestantskih i pravoslavnih crkava, židovskih
sinagoga i grobalja tih zajednica.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Stoga je stavio
naglasak na suživot i vjersku toleranciju koji odlikuju Maroko, u skladu s
kraljevskom dairom iz 1984. kojom je Njegovo veličanstvo pokojni kralj <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Hasan II. </b>dao status Katoličkoj Crkvi u
Maroku, time označavajući kraljevskim pečatom volju da se institucionalizira
mirni suživot između muslimana i katolika.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Na taj način Maroko
jamči slobodu vjeroispovijesti nemuslimanima, zabranjuje svako djelo koje šteti
vjerskim objektima i spomenicima, kao i djela koja ometaju prakticiranje
vjerskih obreda, s ciljem očuvanja umjerenog religijskog okvira onakvim kakav
je poznat u Maroku i međunarodno priznat.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></p>
<p class="grandtitre" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"><b>Papa u Maroko dolazi kao vjerski vođa, ali i kao državnik.
Možete li nam reći koju važnost za Maroko ima njegov posjet kao vjerskoga vođe,
a koju kao državnika?</b></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></b></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Geslo Papina
posjeta Maroku je <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Sluga nade</i>, te
postavlja kao prioritet razvoj međureligijskog dijaloga i promicanju
vrijednosti mira i tolerancije. Ovaj apostolski posjet također je usmjeren <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>na solidarnost s migrantima s čijim
predstavnicima će se Papa tamo susresti tijekom svojeg boravka. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Od 2013. Maroko
je razvio migracijsku politiku s ljudskim licem koja promiče održivu
integraciju migranata. Nacionalna strategija u području imigracije i azila,
usvojena 2014., uspostavila je odgovarajući pravni i institucionalni okvir kako
bi se osiguralo upravljanje migracijskim tokovima u okviru poštivanja ljudskih
prava i integracije imigranata. Od tada je regulirano oko 50 000 imigranata,
uključujući 45 000 iz supsaharske Afrike i 5 000 Sirijaca.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Dakle, promicanje
suživota između religija, promicanje migracije s ljudskim licem, i promicanje borbe
protiv siromaštva i isključenosti u globaliziranom svijetu također su
prioriteti politike Kraljevine.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ta globalna
pitanja koja se tiču čovječanstva i njegove budućnosti općenito istodobno spadaju
pod vjeru i politiku, te o njima Kraljevina i Sveta Stolica imaju zajedničku
viziju.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></p>
<p class="grandtitre" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">Maroko je zemlja u kojoj su kršćani manjina. Možete
li nam objasniti kakva je percepcija kršćana u očima muslimanske većine i kakva
vrsta međureligijskog dijaloga postoji?</span></b></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></b></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kršćani su bili
prisutni u Sjevernoj Africi već u drugom stoljeću, čak i prije nego što je islam
usađen u VII. stoljeću, te male kršćanske zajednice su oduvijek postojale u
regiji, i tako su povijesno sastavnim dijelom društva. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kao odgovor na
vaše pitanje željela bih Vas podsjetiti na poruku Njegova veličanstva kralja
Mohameda VI. upućenu sudionicima kongresa na temu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prava vjerskih manjina u zemlji islama: pravni okvir i poziv na akciju</i>,
održanog u Marakešu 25. siječnja 2016., u kojoj je istaknuo: „Kao Amir
Al-Muminin (Zapovjednik vjernika) i zaštitnik vjere i zajednice sljedbenika, Mi
se brinemo o očuvanju prava muslimana i nemuslimana bez razlike između njih.“ </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ovom važnom
porukom Njegovo veličanstvo kralj je istaknuo da se marokanski muslimani nikada
nisu ponašali prema nemuslimanima kao prema manjini, a oni su prisutni u svim
aktivnostima i u svim sferama, dopuštajući im da prakticiraju i potpuno
slobodno žive svoje vjere. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ta otvorenost
učinila je Maroko pratećim modelom za druge muslimanske zemlje jer je znao
sačuvati svoja načela i vrijednosti, dok je istodobno otvoren prema drugim
religijama i civilizacijama.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">Mala kršćanska
zajednica u Maroku raste zbog imigranata s juga. Kako se kršćani integriraju u
muslimansko društvo i što lokalni muslimani misle o kršćanima u svojoj zemlji? Jesu
li kršćani koji tamo žive dio Maroka, kao i muslimani, ili su samo neki „stranci“?</span></b></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Nakon neovisnosti
Maroka broj europskih iseljenika kršćana naglo je pao. Od tada afrička politika
Maroka, a osobito sporazumi sa zemljama supsaharske Afrike omogućili su dolazak
mnogih supsaharskih studenata od kojih su mnogi kršćani. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Crkvu u Maroku
danas čini oko 30 000 kršćana, uključujući 20 000 katolika i 10 000 protestanata,
a vjernici su uglavnom mladi. To je dalo novi poticaj Crkvi koja je stoga
razvila župne aktivnosti, prvenstveno u području obrazovanja i razvoja, a
posebno u pomaganju migrantima kroz Caritasovu instituciju. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Oslanjajući se
na Nacionalnu strategiju imigracije i azila koju je Vlada Maroka pokrenula
2014., Caritas pomaže migrante olakšavajući njihov pristup uslugama temeljnih
prava (zdravstvo, obrazovanje, civilni status) i olakšavajući njihovu
integraciju u Maroko (strukovno osposobljavanje, zaposlenje).</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">Među brojnim
migrantima koji prolaze kroz BiH, tražeći put u Zapadnu Europu, su i
marokanski... Zašto Marokanci u velikom broju napuštaju svoju zemlju? Je li to iz
ekonomskog ili nekog drugog razloga?</span></b></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Marokansko gospodarstvo
je u punom razvoju. Maroko je primjerice peti izvoznik automobila u EU, lider
je u području obnovljivih izvora energije (s ciljem postavljenim do 2030. na
52% obnovljive energije u energetskom miksu). Agencija <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Atradius</i> je Maroko rangirala među pet najnaprednijih tržišta u
nastajanju za 2019. Uz razvoj svoje ekonomije Maroko ulaže velike napore u
ljudski razvoj:<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Njegovo veličanstvo je
2005. pokrenulo Nacionalnu inicijativu za ljudski razvoj. Ovo je ogroman
projekt čiji je cilj smanjenje siromaštva i socijalnih nejednakosti. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Uloženi su
značajni iznosi: treća faza Inicijative pokrenuta u rujnu 2018. raspolaže s „omotnicom“
od 18 milijardi dirhama (1,67 milijardi eura) za razdoblje 2019. – 2023. Već 13
godina INDH je omogućio realizaciju 43 000 projekata i stvaranje 14 000 udruga,
promičući inovaciju u socijalnom području.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Neki se ipak
odlučuju isprobati avanturu, zbog neznanja ili naivnosti, privučeni snom o
europskom Eldoradu, dok u Maroku imaju stvarne šanse. Blizina Španjolske čini
želju za avanturom još jačom, Europa im se čini tako blizu, ali odlaskom tamo shvaćaju
da je stvarnost često mnogo teža nego što su se nadali.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">U prosincu 2018.
razne vijesti su dolazile iz Maroka. Sporazum iz Marakeša o globalnim
migracijama potpisan je... Koja je važnost Marakeškog sporazuma i zašto je
potpisan baš u Maroku pored svih drugih zemalja?</span></b></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Generalna skupština UN-a jednoglasno je
odlučila povjeriti Maroku organizaciju Konferencije o usvajanju Globalnog
kompakta o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, koja je održana u
Marakešu 10. i 11. prosinca 2018. </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Izbor Maroka nije slučajan, to je dokaz zanimanja
koji Maroko daje velikim multilateralnim pitanjima te izraz njegova dubokog
uvjerenja da se velika pitanja mogu riješiti samo zajedno.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Također treba imati na umu da je Maroko
jedna od zemalja koje su pokrenule <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Proces
iz Rabata</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Euro-afrički dijalog o
migraciji i razvoju</i> koji od 2006. nudi okvir za savjetovanje kojim se
povezuju zemlje podrijetla, tranzita i odredišta migracijskih ruta koje
povezuju Srednju, Zapadnu i Sjevernu Afriku s Europom.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Izbor grada Marakeša da bude domaćinom Konferencije
o usvajanju Kompakta je dakle potvrdio činjenicu da se Maroko postavio kao
model na afričkom kontinentu zbog svoje ljudske i solidarne migracijske
politike koja se temelji na suodgovornosti i na zajedničkom razvoju te koji
pogoduje jug-jug suradnji.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Maroko je zadovoljan što je bio domaćinom
ove konferencije jer se u potpunosti slaže s načelima Kompakta koji se poklapaju
s vizijom Njegova veličanstva kralja Mohameda VI., te koji se nalaze u Afričkoj
agendi za migraciju. Ova agenda predlaže dvije inicijative, osim sudjelovanja u
razvoju Globalnog kompakta i organizacije Konferencije u Marakešu:</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">na inicijativu Njegova veličanstva kralja,
osnivanje afričkog Opservatorija za migracije čija je odluka o osnivanju
sjedišta u Rabatu bila donesena na Konferenciji u Marakešu prošlog prosinca, te
stvaranje pozicije posebnog izaslanika Afričke Unije zaduženog za migraciju.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="mso-hyphenate: none; text-align: justify; text-autospace: ideograph-other; vertical-align: baseline;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"> </span></p>
<p class="grandtitreCxSpFirst" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">U Maroku su
također u prosincu 2018. brutalno ubijene dvije turistkinje, Dankinja i
Norvežanka, što je okarakterizirano kao terorizam. Recite nam je li to
izolirani slučaj i postoje li skupine u Maroku koje nasilno žele promijeniti
ustavni poredak?</span></b></p>
<p class="grandtitreCxSpLast" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"> </span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Ovo ubojstvo je
nedopustivi teroristički zločin koji nije u skladu s vrijednostima Marokanaca
ili regije u kojoj se dogodilo. Teroristi koji su bili odani ISIL-u pokušali su,
prije svega, štetiti Maroku napadajući snažnu granu njegova gospodarstva, to
jest turizam. Ove vrste zločina protiv turista i dalje su iznimno rijetke zahvaljujući
vrlo dinamičnoj protuterorističkoj politici. Vrijedno je spomenuti brzinu kojom
su marokanske sigurnosne službe uhitile osumnjičene za ubojstvo dviju mladih
studentica.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Odgovor dan ovom
činu mržnje nalazi se u želji da se ne dopusti biti impresionirani tim
barbarskim djelima. Poduzete su sve mjere kako bi se osiguralo da Maroko ostane
ono što jest, sigurna i stabilna zemlja zahvaljujući naporima institucija sa
svim svojim komponentama.</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Kao zaključak
željela bih podsjetiti na izljeve suosjećanja koje su pokazali Marokanci diljem
zemlje, duboko šokirani i rastuženi ovim groznim činom i koji su se željeli distancirati
od terorista i potvrditi vrijednosti mira, poštovanja i otvorenosti koje pripadaju
Kraljevini.</span></p><p class="grandtitre" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;"><b>Vi ste veleposlanica u Hrvatskoj. Možete li nam reći kakvo
je Vaše iskustvo vezano za Hrvatsku i Hrvate? Jeste li bili u BiH i Sarajevu? </b></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span class="tlid-translation"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span class="tlid-translation"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">U
Hrvatskoj se osjećam kao kod kuće jer Maroko i Hrvatska dijele iste vrijednosti
mira i tolerancije, i održavaju izvrsne bilateralne odnose. Zemlja mi se jako
sviđa zbog njezine bogate povijesti, njezinih spomenika, ali i njezine prirode
s raznolikim krajolicima. Ljudi su dragi i mirni. Svi mi ti elementi puno
pomažu u ostvarenju moje misije. </span></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span class="tlid-translation"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Dijelim
iste osjećaje prema Bosni i Hercegovini s kojom Maroko također dijeli zajedničke
vrijednosti suživota i međuvjerskog dijaloga. Bila sam očarana Bosnom i
Hercegovinom, multikulturalnom zemljom, bogatom poviješću i čiji je islam otvoren
i tolerantan.</span></span></p><p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="grandtitre" style="margin-bottom: .0001pt; margin: 0cm; mso-add-space: auto; mso-list: none; tab-stops: 35.4pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; text-decoration: none; text-underline: none;">Na kraju razgovora, kakva je budućnost Maroka? </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: HR; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; text-decoration: none; text-underline: none;"></span></b></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;"></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Maroko je
usvojio političke, gospodarske i socijalne reforme usmjerene na postavljanje
temelja moderne i demokratske države, i to je bilo zabilježeno u novi Ustav iz
2011. Te reforme utjelovljuju kraljevski pristup, uvijek ukorak s težnjama
ljudi i brižan za njihovu dobrobit.<span class="tlid-translation"></span></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span class="tlid-translation"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Pod
vodstvom Njegova veličanstva, Kraljevstvo se razvija. U svakoj regiji zemlje
provode se veliki projekti kako bi se uravnotežila infrastruktura zemlje,
osigurala radna mjesta i preraspodijelile inovativne gospodarske aktivnosti.
Zahvaljujući tom održivom ekonomskom zamahu koji je Njegovo veličanstvo kralj
dao nacionalnoj ekonomiji, BDP Maroka se više nego udvostručio u posljednjih 20
godina. </span></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span class="tlid-translation"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">Dakle,
dok pričamo, Maroko, na inicijativu Njegova veličanstva kralja, preispituje
svoj razvojni model u potrazi za pozitivnim učincima za građane koji će imati
koristi od razvoja i stvaranja bogatstva. Dakle, ne mogu zamisliti ni</span></span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt;">š<span class="tlid-translation">ta drugo nego samo obećavajuću budućnost za svoju zemlju.</span></span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-62493496469421414332023-11-02T15:10:00.002+01:002023-11-02T15:10:53.678+01:00Zločin u Orlištu između politike i pravosuđa<p><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b><span lang="HR">Orlište je jedno od desetak naselja koje je pripadalo župi Sv. Ante
Padovanskog u Podhumu-Žitačama. Ime sela, udaljenog 25 km od Konjica, bilo bi nepoznato
širem auditoriju da u njemu pripadnici bošnjačke Armije BiH 25. ožujka 1993.
nisu ubili tri civila i jednog vojnika HVO-a koji se bio predao, a selo spalili
i u potpunosti uništili, tako da u njemu danas nitko ne živi...</span></p><p><span lang="HR"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpCGW0z7BHAdYgbkkjTIcUcWum2gwrQ5a8yYacw_E8vgZiR2-9cZMGuuf-HUMRBxjfaRMqaUhKujpbp0eV3GIv1Cas08P6BqXvGvNFtueQ7M1cf_WnZxxoTvqR7_tRlI8_Uxk-LFgL8CRCx2aDUElTjmadCmqOoOb6m_D5sDkZO0URgEQItb7Q9ErU78p-/s1600/Groblje%20Orli%C5%A1te.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="900" data-original-width="1600" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpCGW0z7BHAdYgbkkjTIcUcWum2gwrQ5a8yYacw_E8vgZiR2-9cZMGuuf-HUMRBxjfaRMqaUhKujpbp0eV3GIv1Cas08P6BqXvGvNFtueQ7M1cf_WnZxxoTvqR7_tRlI8_Uxk-LFgL8CRCx2aDUElTjmadCmqOoOb6m_D5sDkZO0URgEQItb7Q9ErU78p-/s320/Groblje%20Orli%C5%A1te.jpg" width="320" /></a></div><br />Ne ulazeći u ovom kratkom prikazu u analizu povijesnih i
društvenih okolnosti u 20. st. iz kojih se može izvući geneza bošnjačko-hrvatskog
sukoba koji se odvijao na prostoru 20 općina u BiH, usredotočit ćemo se na zločine
Bošnjaka nad Hrvatima u općini Konjic, to jest u selu Orlište koje se nalazi
nekih 25 kilometara od središta općine.
<p></p><p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Kronologija
zločina</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Službeno su stradanja Hrvata Konjica započela 23. ožujka
1993. kada je u Klisu (zbirno ime više naselja) ubijen vozač saniteta HVO-a <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Dragan (Bosiljko) Vujičević</b> (1963.).
Istoga dana u Jaseniku je ubijen zarobljeni pripadnik HVO-a <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mate</b> (<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Stipo</b>)<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> Stjepanović</b>.<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ipak, nesigurnost i strah među Hrvate su se uvukli mnogo
ranije, a sve je kulminiralo 20. ožujka kada je iz vozila u pokretu bačena
bomba među tri djevojčice te je <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Katica
Šagolj</b> teže ranjena.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nakon ovih „sporadičnih“, neki bi rekli, incidenata
događaji se nižu velikom brzinom, a ono što je započelo pojedinačnim ubojstvima
i maltretiranjima, u nekoliko dana prerasta u masovne zločine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Rezultat toga je da je 50-ak sela i zaselaka u kojima je
pretežno živjelo hrvatsko pučanstvo, više ili manje, spaljeno i opljačkano, a u
osam njih počinjeni su masovni zločini.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Riječ je o: Gostovićima gdje su bile četiri žrtve,
Buščaku s tri, Trusini s 22, Vrcima sa sedam, Radešinama s pet, Dubravicama s
također pet, Podhum/Žitače s 26, Zaslivlju s tri, Orahovici s četiri i na kraju
Orlištu s također četiri hrvatske žrtve. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Za vrijeme agresije Armije BiH na općinu Konjic
istjerano je gotovo 10 000 Hrvata, 160 je stradalo, a među njima je bilo 80
odraslih civila, sedmero djece i 39 vojnika HVO-a.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ono što boli jest činjenica da zločini nad Hrvatima u
Konjicu nisu bili predmetom istraga, a tako ni sudskih postupaka vođenih pred
Haaškim tribunalom.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Orlište i
prezime Kostić</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako zbirno nije najveći zločin na prostoru općine
Konjic, Orlište je posebno budući da je riječ o prvom selu koje je napadnuto te
u potpunosti spaljeno i uništeno, a narod – tj. nekoliko desetaka Hrvata – protjeran
(podatci su različiti i govore od 33 do 64 žitelja).</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Nažalost, ubijeno je i masakrirano četvero ljudi istoga
prezimena - Kostić.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tom prilikom ubijeni su: <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Branko (Tade) Kostić</b>,<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>(1937.),
otac dvoje djece <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mije</b> i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Valerije</b>. Pronađen je masakrirane glave,
s prolivenim okom i rascijepljenom lubanjom koja se držala samo na koži; <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ivan (Rade) Kostić</b>, (1907.), ubijen u
svojoj kući na krevetu; <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Janja Kostić</b>,
<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">rođ. Miškić</b>, (1913.), ubijena s tri hitca
ispred svoje kuće u kojoj je ubijen njezin suprug Ivan, te <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Anđa (Pere) Kostić</b>, udova <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Ilije</b>,<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> (</b>1924.) – riječ je o osam godina
nepokretnoj ženi koja je ranjena iz vatrenog oružja, a umrla nekoliko dana
kasnije.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Što kažu
preživjeli?</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Preživjeli iz pokolja u Orlištu već 26 godina čekaju na
pravdu. Jedan od njih je i <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">Mijo Kostić</b>,
sin ubijenoga Branka, koji danas živi na relaciji Mostar – Obrenovac, mjesto
nekoliko kilometara udaljeno od Orlišta, također u župi Podhum-Žitače.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Mijo je vidno razočaran u pravdu i pravosuđe. U
telefonskom nam je razgovoru rekao kako cjelokupno tužiteljstvo u BiH smatra
skupinom „organiziranog kriminala“. Tužitelje koji su radili na slučaju Hrvata
iz Konjca naziva neradnicima koji po nekoliko godina predmet „drže u ladicama“.
Smatra da se namjerno postavljaju na pozicije oni ljudi – bez obzira na
nacionalnost – za koje se unaprijed zna da neće obaviti pravni posao kako
treba.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ono što dodatno boli, kako nam je rekao, jest činjenica
da odgovorni, za koje se zna da su sudjelovali u zločinima, sada rade u
policijskim i državnim tijelima u Konjicu. Prema njegovim riječima, a i SMS fotografijama
koje nam je dostavio, doživljava stalne prijetnje. Čini se kako se nalogodavci
i izvršitelji zločina nikako ne mogu pomiriti s činjenicom da on ne odustaje u
svojem naumu da krivce sustigne pravda. Na tragu toga nebrojno puta je slao
dopise, molbe i upite u vezi sa zločinom u Orlištu. Dobivao je odgovore i
obećanja, ali do dana današnjeg nije nitko procesuiran.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Na kraju nam je rekao kako treba političkim strankama
zabraniti reklamiranje prilikom polaganja vijenaca za vrijeme obilježavanja
godišnjica stradanja jer i njih djelomično smatra odgovornima za
neprocesuiranje počinitelja zlodjela.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Iako narodna poslovica govori kako nikad nije kasno,
činjenica je da pravda i pravo gubi smisao ako počinitelji budu uhićeni i
osuđeni nakon tolikog protoka godina. Ipak, to ne znači da se ne treba boriti
za pravdu. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR" style="background: red; mso-highlight: red;">Što je ostalo od župe?</span><span lang="HR"></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kako bismo na kraju stekli dojam o župi Sv. Ante
Padovanskog nekoć i danas, razgovarali smo i sa župnikom <b style="mso-bidi-font-weight: normal;">fra Marinkom Štrbcem</b>.<b style="mso-bidi-font-weight: normal;"> </b>Prema
njegovim riječima, s posljednjeg popisa vjernika može se reći da u župi živi
80-ak ljudi u 50-ak kuća. To znači da se ne može govoriti o klasičnim
obiteljima jer u većini kuća živi po jedno ili eventualno dvoje vjernika. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Kao usporedbu navest ćemo podatak da je župa 1991. imala
2 360 vjernika, dvije područne crkve, čak 34 groblja od kojih su mnoga imala
svoje kapelice. Kraj je bio prožet katoličanstvom, a sela su bila puna odraslih
i djece.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Sve je to stalo 1993. kada je župna crkva teško
oštećena, a bolje nisu prošla ni filijalna crkva, groblja i kapelice, kao ni
narod koji je protjeran. Najgore su prošli Hrvati u Trusini, jednom od 29
naseljenih mjesta koja su pripadala župi, gdje je odjednom ubijeno 22 ljudi.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Za razliku od drugih stratišta na nadnevak pokolja u
Orlištu se ne služi misa. Razlog je tomu gotovo nepristupačan teren u ožujku te
činjenica da se narod okuplja u župi tijekom kolovoza kada su godišnji odmori i
raspusti u školama.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-81899347399863814132023-11-02T15:06:00.010+01:002023-11-02T15:06:59.548+01:00Devastirana 800 godina stara bazilika u pariškoj imigrantskoj četvrti<span lang="HR">Bazilika stara više od 800 godina u pariškoj četvrti
Saint-Denis, nastanjenoj imigrantima, devastirana je sredinom ožujka 2019. Na crkvi
su razbijeni prozori, a teško su oštećene i 200 godina stare orgulje.</span>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Vidljiva oštećenja na prozorima i vitrajima odmah su prijavljena,
međutim šteta na orguljama je primijećena tek za vrijeme nedjeljne mise kada je
trebalo na njima svirati.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ironično, ista crkva prošle je godine bila metom prosvjeda
marksističkih ekstremista i imigranata koji su na taj način prosvjedovali
protiv novog zakona za usporavanje ilegalne imigracije. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Područje Saint-Denisa većinski je nastanjeno
imigrantima, a u javnosti slovi kao jedna od „<i style="mso-bidi-font-style: normal;">no-go</i> zona“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Podsjetimo, tijekom veljače čak je devet crkava u
Francuskoj bilo metama vandalskih napada u samo 11 dana, o čemu smo već pisali.
U većini su porušeni kipovi, u nekim su zapaljene i vatre, a u crkvi u Nimesu
su čak i fekalije razmazane po zidovima.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tomu valja dodati i najnoviju paljevinu crkve San-Sulpis
iz 19. stoljeća, druge najveće katoličke bogomolje u Parizu, koja se dogodila u
nedjelju, 17. ožujka s još uvijek „nepoznatim uzrokom“.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-1746331385146932747.post-78766007359441657412023-11-02T15:06:00.002+01:002023-11-02T15:06:08.781+01:00Feministički način proslave Međunarodnoga dana žena
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Feministkinje u Argentini, Španjolskoj i Urugvaju
obilježile su Međunarodni dan žena 8. ožujka 2019. bacajući bombe od benzina i
kamenje na crkve, dok su njihove kolegice ispisivale uvrjedljive grafite na
zidovima i oštećivale imovinu.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR"></span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Za vrijeme marša žena radikalne feministice u Urugvaju
nasrnule su na povijesnu župnu crkvu Nuestra Señora del Carmen u Montevideu.
Policija je štitila ulaz u crkvu dok su stotine feministkinja bacale kante s
bojom na crkveno zdanje i uzvikivale slogane protiv kršćana. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U priopćenju Nadbiskupije Montevidea rečeno je: „Duboko
smo ožalošćeni što je, treću godinu zaredom, povorka Međunarodnog dana žena
okaljana malom skupinom koja je bacila bombe od boje na crkve.“ U priopćenju se
dalje kaže: „Čini se da je u našoj zemlji postao običaj da se napada Crkva, a
da se ne branimo, to je postalo 'politički korektno'.“ <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Iz tamošnje nadbiskupije shvaćaju da je Crkva
postala „žrtvenim jarcem“ te da se okrivljuje u velikom broju pitanja, od kojih
mnoga nemaju veze s Crkvom, i stoga ističu kako „vandaliziranje crkve ne čini
ništa pozitivno ženama“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U Argentini su radikalne feministice prosvjedovale u
Buenos Airesu, kao i u nekim pokrajinama. Prosvjednice koje, između ostaloga,
predstavljaju transvestite, transseksualce i prostitutke bacale su kamenje i
bombe od benzina pokušavajući zapaliti vatru ispred katedrale u glavnom
argentinskom gradu. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Katedrala u Roči, gradu u provinciji Rio Negro, također
je napadnuta te su zidovi obojeni i išarani.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U Lujanu, gradu u blizini Buenos Airesa, koji je poznat
po hodočašćima katolika, posjetitelje je dočekala slika Djevice Marije u
gradskom parku na kojoj se nalazila zelena marama, inače simbol za pobačaj u
toj zemlji. Iako je uvrjedljiva slika pronađena na javnom mjestu, argentinsko
Tajništvo za ljudska prava i kulturni pluralizam nije smatralo sliku uvrjedljivom
za uklanjanje.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Tajništvo za ljudska prava pojasnilo je da je to „umjetničko
djelo“ i primjer „slobode izražavanja“. „Sadržaj je isključivo odgovornost
autora. Poštujemo umjetnost i slobodu izražavanja, ali ne odobravamo uvrjede
ili uvrjede koje mogu utjecati na institucije ili grupe i njihove vjerske
vrijednosti“, stoji u poruci tog tajništva, iako se navodi da „sloboda
izražavanja ima svoja ograničenja kada je diskriminatorna ili izaziva mržnju
ili nasilje“.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U Španjolskoj su se na vanjskim zidovima crkava u Madridu
pojavili pro-abortus i antikršćanski grafiti. Nadbiskupija u Madridu osudila je
opscene i antikršćanske grafite koji su se pojavljivali na crkvama. Prema
službenim procjenama, oko 375 000 prosvjednika ispunilo je ulice u španjolskoj
prijestolnici. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Radikalne feministkinje upale su u urede Nadbiskupije
Valladolid razbacujući letke i prekidajući konferenciju koja se odvijala.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">U Logroñu, povijesnom gradu u pokrajini La Rioja,
policija je uklonila zastavu s ulaza u katedralu koja glasi: „Popit ćete krv
naših pobačaja.“</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Drugdje u Španjolskoj amaterski snimatelj zabilježio
kamerom feministkinje koje su napadale djevojku koja je odbila sudjelovati na
feminističkom skupu. Djevojku su udarali, tukli i bacali na zemlju.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Ovomu treba dodati i iskustvo iz Sarajeva. Na
Međunarodni dan žena skupina, očito feministica ili čega već, uz ostale
transparente nosila je i onaj na kojem je pisalo: „Dalje krunice od naše
maternice“... premda katolika u glavnom bh. gradu nema ni 5% od ukupnog broja
stanovnika.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR">Čini se kako u radikalnom ljevičarskom narativu više
nema ni trunke poštovanja za druge i drugačije kao i za privatnu imovinu. Tužni
primjeri iz nekoliko zemalja to i dokazuju.</span></p>novinarhttp://www.blogger.com/profile/13151566571096663112noreply@blogger.com0